Brže od pregledniku!
31 odnosi: Časopis za suvremenu povijest, Beograd, Bosna i Hercegovina, Derventa, Družba Isusova, Glas Koncila, Hrvatska, Hrvatska demokratska stranka, Hrvatski parlamentarni izbori 1990., Hrvatsko slovo, Kuljenovci, Ljubomir Antić, Mario Jareb, Muzej Brodskog Posavlja, Nagrada Ljubica Štefan, Povjesničar, Slavonski Brod, Zagreb, 19. stoljeće, 1954., 1980., 1987., 1990., 1992., 1994., 1996., 1999., 20. stoljeće, 2011., 2015., 24. prosinca.
Časopis za suvremenu povijest
Časopis za suvremenu povijest hrvatski je znanstveni časopis koji objavljuje rezultate istraživanja na području novije povijesti.
Novi!!: Mato Artuković i Časopis za suvremenu povijest · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Mato Artuković i Beograd · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Mato Artuković i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Derventa
Derventa je grad na sjeveru Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Mato Artuković i Derventa · Vidi više »
Družba Isusova
Družba Isusova (lat. Societas Jesu, S.J., SJ ili SI) je katolički crkveni red koji su utemeljili Ignacije Lojolski i njegovi drugovi: Franjo Ksaverski, Alfonso Salmeron, Diego Laínez, Nicolas Bobadilla, Petar Faber i Simão Rodrigues.
Novi!!: Mato Artuković i Družba Isusova · Vidi više »
Glas Koncila
Glas Koncila hrvatski je katolički tjednik i nakladnik iz Zagreba.
Novi!!: Mato Artuković i Glas Koncila · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Mato Artuković i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska demokratska stranka
Hrvatska demokratska stranka bila je stranka centra koja je djelovala u Hrvatskoj 1990-ih godina.
Novi!!: Mato Artuković i Hrvatska demokratska stranka · Vidi više »
Hrvatski parlamentarni izbori 1990.
Parlamentarni izbori 1990.
Novi!!: Mato Artuković i Hrvatski parlamentarni izbori 1990. · Vidi više »
Hrvatsko slovo
Hrvatsko slovo bio je hrvatski tjednik za kulturu sa sjedištem u Zagrebu.
Novi!!: Mato Artuković i Hrvatsko slovo · Vidi više »
Kuljenovci
Kuljenovci su naseljeno mjesto u sastavu Grada Dervente, Republika Srpska, BiH.
Novi!!: Mato Artuković i Kuljenovci · Vidi više »
Ljubomir Antić
Ljubomir Antić (Šepurine, 6. studenoga 1946. – Zagreb, 14. ožujka 2015.), bio je hrvatski povjesničar, publicist i političar.
Novi!!: Mato Artuković i Ljubomir Antić · Vidi više »
Mario Jareb
Mario Jareb (Zagreb, 29. ožujka 1969.), hrvatski je povjesničar.
Novi!!: Mato Artuković i Mario Jareb · Vidi više »
Muzej Brodskog Posavlja
Muzej Brodskog Posavlja je opće zavičajni, lokalni muzej koji se sustavno bavi prikupljanjem i obradom predmeta iz brodskog Posavlja.
Novi!!: Mato Artuković i Muzej Brodskog Posavlja · Vidi više »
Nagrada Ljubica Štefan
Nagrada Ljubica Štefan godišnja je nagrada koja se dodjeljuje za društveno i stručno osobito vrijedna znanstvena i publicistička djela (posebice povijesnu publicistiku) nastala istraživanjem arhivske građe i dokumentima potkrijepljenih otkrića, a koja su objelodanjena u hrvatskim ili svjetskim časopisima, listovima, zbornicima, knjigama ili sličnim publikacijama.
Novi!!: Mato Artuković i Nagrada Ljubica Štefan · Vidi više »
Povjesničar
Povjesničar je osoba koja se bavi proučavanjem povijesti, tj.
Novi!!: Mato Artuković i Povjesničar · Vidi više »
Slavonski Brod
Slavonski Brod jest grad u istočnoj Hrvatskoj te industrijsko, kulturno, upravno, sudsko i financijsko središte Brodsko-posavske županije.
Novi!!: Mato Artuković i Slavonski Brod · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Mato Artuković i Zagreb · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Mato Artuković i 19. stoljeće · Vidi više »
1954.
Bez opisa.
Novi!!: Mato Artuković i 1954. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: Mato Artuković i 1980. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: Mato Artuković i 1987. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Mato Artuković i 1990. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Mato Artuković i 1992. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Mato Artuković i 1994. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Mato Artuković i 1996. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Mato Artuković i 1999. · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Mato Artuković i 20. stoljeće · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Mato Artuković i 2011. · Vidi više »
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Novi!!: Mato Artuković i 2015. · Vidi više »
24. prosinca
24.
Novi!!: Mato Artuković i 24. prosinca · Vidi više »
