Brže od pregledniku!
26 odnosi: Baranja, Beli Manastir, Bilogora, Bjelovarsko-bilogorska županija, Bulcsú László, Csilla Barath Bastaić, Demokratska zajednica Mađara Hrvatske, Hrvatska, Hrvoje Kečkeš, Kalvinizam, Katoličanstvo, KUD, Mađari, Mađarska, Mađarski jezik, Mađarsko kulturno društvo Népkör u Osijeku, Manjinski jezici u Hrvatskoj, Marija Bernadeta Banja, Melita Adany, Nela Kocsis, Osijek, Osječko-baranjska županija, Prosvjetno-kulturni centar Mađara u Republici Hrvatskoj, Središnja knjižnica Mađara u Hrvatskoj, Tamara Boroš, 1737..
Baranja
Slavonija (tamno ljubičasto) i Baranja (svjetlo ljubičasto) Beli Manastir gospodarsko i kulturno središte Baranje Zlatna Greda Baranja (mađ. Baranya, njem. Branau) izdvojena je zemljopisna cjelina istočnohrvatske ravnice.
Novi!!: Mađari u Hrvatskoj i Baranja · Vidi više »
Beli Manastir
Trg slobode Beli Manastir Beli Manastir je jedini baranjski grad i upravno središte Baranje, u Osječko-baranjskoj županiji.
Novi!!: Mađari u Hrvatskoj i Beli Manastir · Vidi više »
Bilogora
Bilogora, znana i kao Bilo-gora, Bilo-gorje ili povijesnoga naziva Međurečka gora (mađarski: Bilo-hegység) nisko je prostrano gorje i mikroregija u sjevernoj Hrvatskoj.
Novi!!: Mađari u Hrvatskoj i Bilogora · Vidi više »
Bjelovarsko-bilogorska županija
Bjelovarsko-bilogorska županija smještena je na sjeverozapadu Hrvatske.
Novi!!: Mađari u Hrvatskoj i Bjelovarsko-bilogorska županija · Vidi više »
Bulcsú László
Bulcsú László (Čakovec, 9. listopada 1922. − Čabraji kod Križevaca, 4. siječnja 2016.), bio je hrvatski jezikoslovac, prevoditelj i informatolog koji je poznavao 40 jezika.
Novi!!: Mađari u Hrvatskoj i Bulcsú László · Vidi više »
Csilla Barath Bastaić
Csilla Barath Bastaić (Zagreb, 30. kolovoza 1981.) je hrvatska filmska, televizijska i kazališna glumica i bivša TV voditeljica.
Novi!!: Mađari u Hrvatskoj i Csilla Barath Bastaić · Vidi više »
Demokratska zajednica Mađara Hrvatske
Demokratska zajednica Mađara Hrvatske (hrv. kratica: DZMH, mađ. kratica: HMDK).
Novi!!: Mađari u Hrvatskoj i Demokratska zajednica Mađara Hrvatske · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Mađari u Hrvatskoj i Hrvatska · Vidi više »
Hrvoje Kečkeš
Hrvoje Kečkeš (Zagreb, 17. ožujka 1975.) je hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.
Novi!!: Mađari u Hrvatskoj i Hrvoje Kečkeš · Vidi više »
Kalvinizam
Calvinovo djelo Institutio Christianae Religionis Kalvinizam je teološki sistem i pristup kršćanskom životu koji naglašava vladavinu Boga nad svim stvarima.
Novi!!: Mađari u Hrvatskoj i Kalvinizam · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Mađari u Hrvatskoj i Katoličanstvo · Vidi više »
KUD
KUD je pokrata za Kulturno–umjetničko društvo, udrugu građana za kulturnu i umjetničku, najčešće folklornu, djelovatnost.
Novi!!: Mađari u Hrvatskoj i KUD · Vidi više »
Mađari
Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.
Novi!!: Mađari u Hrvatskoj i Mađari · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Mađari u Hrvatskoj i Mađarska · Vidi više »
Mađarski jezik
mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.
Novi!!: Mađari u Hrvatskoj i Mađarski jezik · Vidi više »
Mađarsko kulturno društvo Népkör u Osijeku
Mađarsko kulturno društvo Népkör iz Osijeka je kulturno društvo mađarske manjine u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Mađari u Hrvatskoj i Mađarsko kulturno društvo Népkör u Osijeku · Vidi više »
Manjinski jezici u Hrvatskoj
Manjinski jezici u Hrvatskoj su tradicionalni ili materinski jezici nacionalnih i etničkih manjina u Hrvatskoj.
Novi!!: Mađari u Hrvatskoj i Manjinski jezici u Hrvatskoj · Vidi više »
Marija Bernadeta Banja
Marija Bernadeta Banja (Veliki Grđevac, 18. lipnja 1912. – Goražde, 15. prosinca 1941.), katolička redovnica, mučenica i blaženica.
Novi!!: Mađari u Hrvatskoj i Marija Bernadeta Banja · Vidi više »
Melita Adany
Melita Adany, hrvatska je športašica i rekorderka u ronjenju na dah. Rođena je 1968. u Rijeci od oca Mađara i majke Hrvatice-Talijanke.
Novi!!: Mađari u Hrvatskoj i Melita Adany · Vidi više »
Nela Kocsis
Nela Kocsis (mađ. Kocsis Nela) (Osijek, 16. rujna 1970.) je hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica.
Novi!!: Mađari u Hrvatskoj i Nela Kocsis · Vidi više »
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Mađari u Hrvatskoj i Osijek · Vidi više »
Osječko-baranjska županija
Osječko-baranjska županija je jedna od dvadeset hrvatskih županija, smještena je na istoku Hrvatske.
Novi!!: Mađari u Hrvatskoj i Osječko-baranjska županija · Vidi više »
Prosvjetno-kulturni centar Mađara u Republici Hrvatskoj
Prosvjetno-kulturni centar Mađara u Hrvatskoj u Gackoj ulici u Osijeku. Ploča s natpisom na pročelju zdanja Prosvjetno-kulturni centar Mađara u Republici Hrvatskoj (mađ. Horvátországi Magyar Oktatási és Művelődési Központ) je jedna je od najvažnijih ustanova Mađara u Hrvatskoj.
Novi!!: Mađari u Hrvatskoj i Prosvjetno-kulturni centar Mađara u Republici Hrvatskoj · Vidi više »
Središnja knjižnica Mađara u Hrvatskoj
Središnja knjižnica Mađara u Hrvatskoj (mađarski: Horvátországi Magyarok Központi Könyvtára) osnovana je 2001.
Novi!!: Mađari u Hrvatskoj i Središnja knjižnica Mađara u Hrvatskoj · Vidi više »
Tamara Boroš
Tamara Boroš (Senta, Vojvodina, Srbija, 1977.) je bivša hrvatska reprezentativka u stolnom tenisu mađarskog podrijetla.
Novi!!: Mađari u Hrvatskoj i Tamara Boroš · Vidi više »
1737.
Bez opisa.
Novi!!: Mađari u Hrvatskoj i 1737. · Vidi više »
