Brže od pregledniku!
142 odnosi: Albert Botteri, Andrija Štampar, Ante Šercer, Anton Zimolo (liječnik), Aula, Šalata, Škola narodnog zdravlja "Andrija Štampar", Ban, Beč, Biomedicina, Božidar Špišić, Boris Zarnik, Dan mladosti, Dekan (naslov), Doktor, Drago Perović, Dragutin Mašek, Dvorska kancelarija, Emil Prášek, Ernst Mayerhofer, Fakultet, Filozofski fakultet u Zagrebu, Fran Bubanović, Fran Mihaljević, Fran Smetanka, Franjo Durst, Franjo Kogoj, Frano Kršinić, Ginekologija, Hrvatska, Hrvatski institut za istraživanje mozga, Hrvatski sabor, Interna medicina, Ivan Hugo Botteri, Ivan Mažuranić, Ivica Kostović, Ivo Čupar, Julije Budisavljević, Karlo Radoničić, KBC Sestre milosrdnice, KBC Zagreb, Kiparstvo, Klinička bolnica, Klinička bolnica Dubrava, Klinička bolnica Merkur, Klinički zavod, Klinika (ustanova), Klinika za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević, Klinika za psihijatriju Vrapče, Knjižnica "Andrija Štampar", ..., Laboratorij, Liječnik, Ljubomir Čečuk, Marijan Klarica, Mate Granić, Medicina, Milan Rojc, Miroslav Čačković, Nastavna baza, Ortopedija, Otorinolaringologija, Pedijatrija, Porođaj, Pravni fakultet u Zagrebu, Prirodne znanosti, Radiologija, Radna terapija, Sergej Nikolajevič Saltykov (patolog), Skulptura, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Stomatologija, Sveučilište u Zagrebu, Teodor Wickerhauser, Visoko obrazovanje, Zdravstvo, Zemaljska vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, Zvonko Kusić, 12. siječnja, 13. siječnja, 13. studenoga, 17. prosinca, 1790., 1874., 19. listopada, 19. stoljeće, 1917., 1918., 1919., 1920., 1921., 1922., 1923., 1924., 1925., 1926., 1927., 1928., 1929., 1930., 1931., 1932., 1933., 1934., 1935., 1936., 1937., 1938., 1939., 1940., 1941., 1943., 1945., 1947., 1948., 1949., 1950., 1951., 1952., 1957., 1958., 1960., 1963., 1966., 1970., 1975., 1978., 1981., 1982., 1985., 1989., 1990., 1992., 1994., 1997., 2000., 2004., 2009., 2015., 2020., 25. siječnja, 25. svibnja, 5. siječnja. Proširite indeks (92 više) »
Albert Botteri
Albert Botteri (Split, 4. listopada 1879. - Zagreb, 20. veljače 1955.) je bio hrvatski liječnik, dopisni član HAZU od 1930.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i Albert Botteri · Vidi više »
Andrija Štampar
Andrija Štampar (Brodski Drenovac, 1. rujna 1888. – Zagreb, 26. lipnja 1958.), hrvatski liječnik, specijalist higijene i socijalne medicine, jedan od osnivača Svjetske zdravstvene organizacije.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i Andrija Štampar · Vidi više »
Ante Šercer
Ante Šercer (Požega, 21. travnja 1896. – Zagreb, 25. lipnja 1968.), hrvatski liječnik otorinolaringolog, kirurg i profesor.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i Ante Šercer · Vidi više »
Anton Zimolo (liječnik)
Anton Zimolo (Mostar, 1912. – 2. travnja 2011.), hrvatski liječnik i znanstvenik Milan Taradi: Prof.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i Anton Zimolo (liječnik) · Vidi više »
Aula
Hrvatskog državnog arhiva Aula (grč. aule »dvorište«), kod grčkih građevina najprije otvoreno dvorište ispred zgrada ili okruženo stambenim zgradama, kod većih građevina odijeljeno trijemovima (peristil), odgovara atriju rimske kuće.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i Aula · Vidi više »
Šalata
Pogled na kompleks KBC Zagreb na Šalati Šalata je dio grada Zagreba (kvart), smješten na obronku Medvednice, sjeverno od Vlaške ulice.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i Šalata · Vidi više »
Škola narodnog zdravlja "Andrija Štampar"
Škola narodnog zdravlja "Andrija Štampar" Medicinski fakultet u Zagrebu Sveučilišta u Zagrebu je središnja ustanova javnoga zdravstva u Hrvatskoj, osnovana je 1926. godine.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i Škola narodnog zdravlja "Andrija Štampar" · Vidi više »
Ban
Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i Ban · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i Beč · Vidi više »
Biomedicina
Biomedicina je grana medicine koja primjenjuje načela biologije i drugih prirodnih znanosti u kliničkoj praksi.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i Biomedicina · Vidi više »
Božidar Špišić
Božidar Špišić (Sisak, 6. rujna 1879. – Zagreb, 31. srpnja 1957.), hrvatski liječnik ortoped, pionir hrvatske ortopedije, dopisni član HAZU Špišić, Božidar.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i Božidar Špišić · Vidi više »
Boris Zarnik
Boris Zarnik Boris Zarnik (Ljubljana, 11. ožujka 1883. – Zagreb, 13. siječnja 1945.) je bio slovensko-hrvatski biolog.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i Boris Zarnik · Vidi više »
Dan mladosti
Spomenik na stadionu Partizana u Beogradu Dan mladosti je bila priredba i sastavni dio kulta ličnosti u čast Josipa Broza Tita u SFR Jugoslaviji.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i Dan mladosti · Vidi više »
Dekan (naslov)
U akademskoj upravi (npr. u školama ili na fakultetima) dekan je naziv za osobu koja je glavni upravitelj neke akademske jedinice, ili nekog akademskog područja, ili oboje.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i Dekan (naslov) · Vidi više »
Doktor
Doktor (lat.: docere „poučavati“ ili doctus „učenjak“; kratica: dr.) najviši je akademski naslov što ga nosi osoba koja je obranila doktorat znanosti.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i Doktor · Vidi više »
Drago Perović
Drago Perović (Gorica kod Trebinja, BiH, 20. rujna 1888. - Zagreb, 6. siječnja 1968.), hrvatski liječnik i anatom, jedan od osnivača Medicinskog fakulteta u Zagrebu Nakon završetka školovanja u Beču radio jedno vrijeme kao asistent prof.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i Drago Perović · Vidi više »
Dragutin Mašek
Dragutin Mašek vitez Bosandolski (Zagreb, 28. siječnja 1866. – Zagreb, 19. ožujka 1956.) je hrvatski liječnik otorinolaringolog i profesor.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i Dragutin Mašek · Vidi više »
Dvorska kancelarija
Dvorsku kancelariju (njem. Hofkanzlei) osnovao je hrvatsko-ugarski kralj Ferdinand I. 1528. Na čelu joj je bio vrhovni kancelar (supremus cancellarius), a bila je podijeljena na osam pretežno teritorijalnih odjela na čelu kojih su bili tajnici.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i Dvorska kancelarija · Vidi više »
Emil Prášek
Emil Prášek Emil Prášek (Dub, Češka, 2. rujna 1884. - Zagreb, 1. veljače 1934.) bio je hrvatski bakteriolog i liječnik.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i Emil Prášek · Vidi više »
Ernst Mayerhofer
Ernst Mayerhofer (Möllersdorf pokraj Beča, 24. listopada 1877. – Zagreb, 7. veljače 1957.), austrijsko-hrvatski liječnik.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i Ernst Mayerhofer · Vidi više »
Fakultet
Fakultet je visokoškolska ustanova i obično je dio sveučilišta.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i Fakultet · Vidi više »
Filozofski fakultet u Zagrebu
Zgrada Filozofskog fakulteta u Zagrebu Filozofski fakultet u Zagrebu sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu koje je najstarije u Hrvatskoj, a ubraja se i među starija u Europi.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i Filozofski fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Fran Bubanović
Fran Bubanović (Sisak, 19. studenoga 1883. - Zagreb, 6. veljače 1956.), bio je hrvatski kemičar.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i Fran Bubanović · Vidi više »
Fran Mihaljević
Fran Mihaljević (Pula, 7. siječnja 1900. – Zagreb, 19. kolovoza 1975.), liječnik, sveučilišni profesor, humanist, osnivač suvremene infektologije u Hrvatskoj.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i Fran Mihaljević · Vidi više »
Fran Smetanka
Fran Smetanka Fran Smetanka (1888. – 1958.) je bio češko-hrvatski liječnik.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i Fran Smetanka · Vidi više »
Franjo Durst
Franjo Durst (Zagreb, 6. rujna 1875. – Zagreb, 16. rujna 1958.) je bio hrvatski liječnik, osnivač ginekologije u Hrvatskoj.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i Franjo Durst · Vidi više »
Franjo Kogoj
Franjo Kogoj Franjo Kogoj (Kranjska Gora, 13. listopada 1894. – Kranjska Gora, 30. rujna 1983.) je bio hrvatski liječnik alergolog i dermatovenerolog, redovni član HAZU od 1947.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i Franjo Kogoj · Vidi više »
Frano Kršinić
Frano Kršinić (Lumbarda na Korčuli 24. srpnja 1897. – Zagreb, 1. siječnja 1982.), hrvatski kipar.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i Frano Kršinić · Vidi više »
Ginekologija
Ginekologija je grana medicine koja se bavi bolestima i liječenjem ženskog reproduktivnog sustava.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i Ginekologija · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski institut za istraživanje mozga
Hrvatski institut za istraživanje mozga (HIIM) je hrvatski znanstveni institut.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i Hrvatski institut za istraživanje mozga · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i Hrvatski sabor · Vidi više »
Interna medicina
Interna medicina je grana medicine koja se bavi problemima i bolestima unutrašnjih organa.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i Interna medicina · Vidi više »
Ivan Hugo Botteri
Ivan Hugo Botteri (Split, 5. kolovoza 1876. – 17. veljače 1963.), hrvatski liječnik internist.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i Ivan Hugo Botteri · Vidi više »
Ivan Mažuranić
Ivan Mažuranić (Novi Vinodolski, 11. kolovoza 1814. – Zagreb, 4. kolovoza 1890.), bio je hrvatski pjesnik, jezikoslovac, prevoditelj i političar.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i Ivan Mažuranić · Vidi više »
Ivica Kostović
Ivica Kostović (Zagreb, 7. lipnja 1943.) je hrvatski akademik, redoviti profesor i bivši dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, bivši potpredsjednik Vlade, ministar znanosti i tehnologije, predstojnik Ureda Predsjednika Republike, saborski zastupnik i potpredsjednik Hrvatskog sabora te ravnatelj Hrvatskog instituta za istraživanje mozga.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i Ivica Kostović · Vidi više »
Ivo Čupar
Ivo Čupar (Brod na Savi, 29. rujna 1901. – Zagreb, 28. rujna 1981.) je bio hrvatski liječnik stomatolog, redovni član HAZU.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i Ivo Čupar · Vidi više »
Julije Budisavljević
Julije Budisavljević (Požega, 2. ožujka 1882. Innsbruck, 5. svibnja 1981.) je bio hrvatski kirurg i humanitarac.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i Julije Budisavljević · Vidi više »
Karlo Radoničić
Dragutin Karlo Filipov Radoničić (Trst, 15. studenoga 1879. – Zagreb, 12. studenoga 1935.) je bio hrvatski liječnik, admiral Bokeljske mornarice, rektor Zagrebačkog sveučilišta i osnivač Zagrebačke klinike Rebro.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i Karlo Radoničić · Vidi više »
KBC Sestre milosrdnice
'''Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice''', glavni ulaz '''Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice''' u 19. stoljeću Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice je jedan od dva zagrebačka klinička bolnička centra.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i KBC Sestre milosrdnice · Vidi više »
KBC Zagreb
Klinički bolnički centar Zagreb je najveća bolnička ustanova u Republici Hrvatskoj i ujedno najveća baza kliničke nastave Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i KBC Zagreb · Vidi više »
Kiparstvo
Venera iz Willendorfa Abu Simbel Kouros Nika sa Samotrake Kiparstvo, također skulptura (lat. sculpere.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i Kiparstvo · Vidi više »
Klinička bolnica
Klinička bolnica je tip bolničke ustanove u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i Klinička bolnica · Vidi više »
Klinička bolnica Dubrava
KB Dubrava u Zagrebu. Klinička bolnica "Dubrava" bolnica je u Zagrebu, građevinski je druga najmodernija bolnica u državi i najmlađa klinička bolnica u kojoj se izvodi nastava za studente Medicinskog, Stomatološkog i Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta i Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu, danas jedna od vodećih bolnica sveukupnog državnog značaja.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i Klinička bolnica Dubrava · Vidi više »
Klinička bolnica Merkur
Pogled s bolnice Merkur prema Griču. Klinička bolnica Merkur, klinička bolnica u Hrvatskoj.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i Klinička bolnica Merkur · Vidi više »
Klinički zavod
Klinički zavod je dio zdravstvene ustanove klinike.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i Klinički zavod · Vidi više »
Klinika (ustanova)
Klinika je vrsta kliničke ustanove, manja zdravstvena ustanova specijalizirana za određenu granu medicinske djelatnosti.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i Klinika (ustanova) · Vidi više »
Klinika za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević
Klinika za infektivne bolesti Mirogojska Zagreb Klinika za infektivne bolesti dr.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i Klinika za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević · Vidi više »
Klinika za psihijatriju Vrapče
Klinika za psihijatriju Vrapče Klinika za psihijatriju Vrapče je klinika u Zagrebu, na predjelu Vrapču.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i Klinika za psihijatriju Vrapče · Vidi više »
Knjižnica "Andrija Štampar"
Knjižnica Andrija Štampar je visokoškolska, a prema sadržaju svoje zbirke specijalna knjižnica, te čini dio knjižničnog sustava Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i Knjižnica "Andrija Štampar" · Vidi više »
Laboratorij
Medicinsko-biokemijski laboratorij Sveučilišta u Kölnu Laboratorij (od latinske riječi labor.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i Laboratorij · Vidi više »
Liječnik
Liječnik pregledava pacijenticu. Liječnik je zdravstveni radnik koji je završio medicinski fakultet i stekao akademski naziv doktora medicine.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i Liječnik · Vidi više »
Ljubomir Čečuk
Ljubomir Čečuk (Omiš, 24. ožujka 1920. – Zagreb, 9. kolovoza 2002.), hrvatski liječnik urolog i akademik HAZU, Čečuk, Ljubomir (pristupljeno 9. studenoga 2016.) pionir transplantacijske medicine u Hrvatskoj.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i Ljubomir Čečuk · Vidi više »
Marijan Klarica
Marijan Klarica (Benkovac, 21. kolovoza 1960.) hrvatski je znanstvenik, liječnik i sveučilišni profesor u trajnome zvanju na Medicinskom fakultetu u Zagrebu.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i Marijan Klarica · Vidi više »
Mate Granić
Mate Granić Mate Granić (Baška Voda, 19. rujna 1947.), hrvatski političar, liječnik.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i Mate Granić · Vidi više »
Medicina
Medicina (lat. ars medica - umijeće liječenja; grč. iatriké téhne - tehnika liječenja) je grana ljudske djelatnosti kojoj je cilj liječenje i rehabilitacija bolesnih i čuvanje i unaprijeđenje zdravlja zdravih ljudi.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i Medicina · Vidi više »
Milan Rojc
Milan Rojc (Zagreb, 28. rujna 1855. – Zagreb, 1. lipnja 1946.), hrvatski pravnik i političar.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i Milan Rojc · Vidi više »
Miroslav Čačković
Miroslav pl.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i Miroslav Čačković · Vidi više »
Nastavna baza
Nastavna baza sveučilištima jest svaka organizacija (bolnica, dom zdravlja, institut, i ina zdravstvena ustanova, specijalizirana ustanova, znanstvena ustanova, visokoškolska i školska ustanova, državno tijelo, tvrtka, ljekarna, trgovačko društvo, ured, udruga, športski klub, jedinica lokalne uprave i samouprave i sl.) s kojom je sveučilište sklopilo sporazum odnosno ugovor o suradnji na temelju kojeg se izvođenje dijela nastave (nastavna odnosno stručna praksa) može organizirati u organizaciji ili ustanovi pod nadzorom nastavnika sveučilišta, a uz primjereno sudjelovanje stručnih osoba–mentora zaposlenika ustanove ili organizacije, sukladno studijskom programu i izvedbenom planu nastave određenog studija ili inom programu koji se temelji na načelima cjeloživotnog učenja, te uz sprovođenje standardnih postupaka osiguravanja i unaprjeđenja kvalitete, a sve u svrhu povezivanja prakse, nastave, istraživanja odnosno znanosti i visokog obrazovanja.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i Nastavna baza · Vidi više »
Ortopedija
Ortopedija (fra. orthopédie) ili ortopedska kirurgija je grana kirurgije koja se bavi bolestima i liječenjem mišićno-koštanog sustava.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i Ortopedija · Vidi više »
Otorinolaringologija
Otorinolaringologija (oto- + rino- + laringo- + -logija) je medicinska znanost koja se bavi proučavanjem i liječenjem bolesti uha, nosa i grla.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i Otorinolaringologija · Vidi više »
Pedijatrija
Pedijatrija Pedijatrija je grana medicine koja je definirana objektom svog interesa- djetetom, od rođenja do kraja adolescencije.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i Pedijatrija · Vidi više »
Porođaj
Majka i novorođenče Presijecanje pupčane vrpce ili porod je završetak trudnoće tj.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i Porođaj · Vidi više »
Pravni fakultet u Zagrebu
Pravni fakultet u Zagrebu jedan je od najstarijih fakulteta u Hrvatskoj.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i Pravni fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Prirodne znanosti
Prirodne znanosti (prirodoslovlje) su znanosti koje proučavaju živu i neživu prirodu, opisujući i pokušavajući ih objasniti.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i Prirodne znanosti · Vidi više »
Radiologija
Radiologija je u širem značenju znanost o zračenju.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i Radiologija · Vidi više »
Radna terapija
Radna terapija je zdravstvena struka koja se bavi vraćanjem osobe u njezin svakodnevni život; za vrijeme i nakon rehabilitacije, te u području prevencije.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i Radna terapija · Vidi više »
Sergej Nikolajevič Saltykov (patolog)
Sergej Nikolajevič Saltykov (Saltykow) (rus. Сергей Николаевич Салтыков) (Višni Voloček, Rusija, 1. travnja 1874. – Zagreb, 2. listopada 1964.), ruski i hrvatski patolog Saltykow, Sergej Nikolajevič, Hrvatska enciklopedija (pristupljeno 6. prosinca 2017.) Ivo Čupar: Sergije Saltykow (1874-1964):, ur.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i Sergej Nikolajevič Saltykov (patolog) · Vidi više »
Skulptura
Rijeci. Pietà'' iz 1499. Skulptura (latinski: sculpare.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i Skulptura · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Stomatologija
Stomatolog operira pacijenta Stomatologija (grč. στομα, "usta"), ili dentalna medicina, predstavlja jednu od kliničkih disciplina koja je usko povezana s medicinom, ali i s tehnologijom izrade raznih naprava i postavljanja umjetnih materijala kojima se nadoknađuju i/ili nadograđuju izgubljeni zubi i okolne strukture.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i Stomatologija · Vidi više »
Sveučilište u Zagrebu
Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i Sveučilište u Zagrebu · Vidi više »
Teodor Wickerhauser
Teodor Wickerhauser (Zagreb, 1858. – Zagreb, 1946.), hrvatski liječnik Vijoleta Herman-Kaurić: Sjećanja dr.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i Teodor Wickerhauser · Vidi više »
Visoko obrazovanje
Dodjela diploma Visoko obrazovanje uključuje stjecanje naobrazbe na sveučilištu, akademiji, visokoj školi, sjemeništu, konzervatoriju i sličnim institucijama.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i Visoko obrazovanje · Vidi više »
Zdravstvo
Zdravstvo ili javno zdravstvo i zdravstvena zaštita bavi se opasnostima za opće zdravlje zajednice na temelju zdravstvenih analiza stanovništva.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i Zdravstvo · Vidi više »
Zemaljska vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije
Zemaljska vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije bila je središnje izvršno tijelo u Hrvatskoj i Slavoniji u razdoblju od 1869. do 1918. godine.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i Zemaljska vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije · Vidi više »
Zvonko Kusić
Zvonko Kusić (Zagreb, 14. lipnja 1946.), posebni savjetnik predsjednika Vlade Republike Hrvatske za društvena pitanja, predsjednik Upravnog odbora Zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Hrvatskog povjerenstva za UNESCO, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 2011.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i Zvonko Kusić · Vidi više »
12. siječnja
12.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i 12. siječnja · Vidi više »
13. siječnja
13.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i 13. siječnja · Vidi više »
13. studenoga
13.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i 13. studenoga · Vidi više »
17. prosinca
17.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i 17. prosinca · Vidi više »
1790.
Bez opisa.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i 1790. · Vidi više »
1874.
Bez opisa.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i 1874. · Vidi više »
19. listopada
19.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i 19. listopada · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i 19. stoljeće · Vidi više »
1917.
Bez opisa.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i 1917. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i 1918. · Vidi više »
1919.
Bez opisa.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i 1919. · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i 1920. · Vidi više »
1921.
Bez opisa.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i 1921. · Vidi više »
1922.
Bez opisa.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i 1922. · Vidi više »
1923.
Bez opisa.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i 1923. · Vidi više »
1924.
Bez opisa.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i 1924. · Vidi više »
1925.
Bez opisa.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i 1925. · Vidi više »
1926.
Bez opisa.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i 1926. · Vidi više »
1927.
1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i 1927. · Vidi više »
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i 1928. · Vidi više »
1929.
Bez opisa.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i 1929. · Vidi više »
1930.
Bez opisa.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i 1930. · Vidi više »
1931.
Bez opisa.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i 1931. · Vidi više »
1932.
Bez opisa.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i 1932. · Vidi više »
1933.
Bez opisa.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i 1933. · Vidi više »
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i 1934. · Vidi više »
1935.
Bez opisa.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i 1935. · Vidi više »
1936.
Bez opisa.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i 1936. · Vidi više »
1937.
Bez opisa.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i 1937. · Vidi više »
1938.
Bez opisa.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i 1938. · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i 1939. · Vidi više »
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i 1940. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i 1941. · Vidi više »
1943.
Bez opisa.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i 1943. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i 1945. · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i 1947. · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i 1948. · Vidi više »
1949.
Bez opisa.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i 1949. · Vidi više »
1950.
Bez opisa.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i 1950. · Vidi više »
1951.
Bez opisa.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i 1951. · Vidi više »
1952.
Bez opisa.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i 1952. · Vidi više »
1957.
Bez opisa.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i 1957. · Vidi više »
1958.
Bez opisa.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i 1958. · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i 1960. · Vidi više »
1963.
Bez opisa.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i 1963. · Vidi više »
1966.
Bez opisa.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i 1966. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i 1970. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i 1975. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i 1978. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i 1981. · Vidi više »
1982.
Bez opisa.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i 1982. · Vidi više »
1985.
Bez opisa.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i 1985. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i 1989. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i 1990. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i 1992. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i 1994. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i 1997. · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i 2000. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i 2004. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i 2009. · Vidi više »
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i 2015. · Vidi više »
2020.
2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i 2020. · Vidi više »
25. siječnja
25.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i 25. siječnja · Vidi više »
25. svibnja
25.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i 25. svibnja · Vidi više »
5. siječnja
5.
Novi!!: Medicinski fakultet u Zagrebu i 5. siječnja · Vidi više »
