Brže od pregledniku!
64 odnosi: Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu, Artur Schneider, Austrija, Švicarska, Bakropis, Beč, Bela Čikoš Sesija, Belgija, Bjelovar, Božena Šurina, Bosna i Hercegovina, Bruck an der Mur, Crkva, Dalmacija, Francuska, Grafika, Hreljin, Hrvati, Hrvatska, Hrvatsko primorje, Ikonostas, Isar, Istra, Italija, Izidor Kršnjavi, Karikatura, Lovran, München, Milan Šenoa, Muzej Albertina u Beču, Napulj, Njemačka, Nova Gradiška, Novi Vinodolski, Oton Iveković, Plaketa, Portret, Pravoslavlje, Profesor, Realizam (likovna umjetnost), Sankt Pölten, Scenografija, Slikarstvo, Stipendija, Strossmayerova galerija starih majstora, Zagreb, 1865., 1891., 1894., 1897., ..., 1900., 1905., 1907., 1908., 1910., 1911., 1913., 1914., 1915., 1920., 1928., 1930., 3. travnja, 9. studenoga. Proširite indeks (14 više) »
Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu
Akademija likovnih umjetnosti (kraticom: ALU) je dijelom Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Menci Klement Crnčić i Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu · Vidi više »
Artur Schneider
Artur Schneider (Zagreb, 26. kolovoza 1879. – Zagreb, 10. ožujka 1946.), hrvatski povjesničar umjetnosti, glazbeni pisac i likovni kritičar.
Novi!!: Menci Klement Crnčić i Artur Schneider · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Menci Klement Crnčić i Austrija · Vidi više »
Švicarska
Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.
Novi!!: Menci Klement Crnčić i Švicarska · Vidi više »
Bakropis
Bakropis Giovanni Vasija iz 1740. godine. Na slici je rimski trg Campo de' Fiori. Bakropis je jedna od kemijskih grafičkih tehnika, oštrih i sočnih linija.
Novi!!: Menci Klement Crnčić i Bakropis · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Menci Klement Crnčić i Beč · Vidi više »
Bela Čikoš Sesija
Bela Čikoš Sesija (Osijek, 27. siječnja 1864. – Zagreb, 11. veljače 1931.), bio je hrvatski slikar i likovni pedagog, jedan od osnivača Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu.
Novi!!: Menci Klement Crnčić i Bela Čikoš Sesija · Vidi više »
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.
Novi!!: Menci Klement Crnčić i Belgija · Vidi više »
Bjelovar
Bjelovar je grad u Hrvatskoj te je ujedno središte Bjelovarsko-bilogorske županije i Bjelovarsko-križevačke biskupije.
Novi!!: Menci Klement Crnčić i Bjelovar · Vidi više »
Božena Šurina
Božena Šurina (1924. - 25. listopada 2015.), hrvatska povjesničarka umjetnosti Magistrirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na temi likovne kritike u Hrvatskoj u 19.
Novi!!: Menci Klement Crnčić i Božena Šurina · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Menci Klement Crnčić i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Bruck an der Mur
Bruck an der Mur je grad s 15.837 stanovnika (1. siječnja 2019.) u saveznoj pokrajini Štajerskoj, Austrija.
Novi!!: Menci Klement Crnčić i Bruck an der Mur · Vidi više »
Crkva
Čakovcu Grčkoj Francuskoj Crkva je građevina namijenjena za religijske službe, najčešće u kršćanskom bogoslužju.
Novi!!: Menci Klement Crnčić i Crkva · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Menci Klement Crnčić i Dalmacija · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Menci Klement Crnčić i Francuska · Vidi više »
Grafika
Albrecht Dürer, ''Četiri jahača Apokalipse'', drvorez, 1497. – 98.Grafika (grčki grafein.
Novi!!: Menci Klement Crnčić i Grafika · Vidi više »
Hreljin
Hreljin je naselje u Hrvatskoj.
Novi!!: Menci Klement Crnčić i Hreljin · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Menci Klement Crnčić i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Menci Klement Crnčić i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatsko primorje
Senju Karlobag Hrvatsko primorje je naziv za povijesno područje od istočnih granica Corpusa Separatuma, odnosno od Rječine, do južno od Karlobaga, odnosno do naselja Tribanj-Krušćica (zaselak Mandalina) gdje počinje Dalmacija, za razliku od pojma hrvatsko primorje koji obuhvaća čitavo primorje Republike Hrvatske od Savudrije do rta Oštra.
Novi!!: Menci Klement Crnčić i Hrvatsko primorje · Vidi više »
Ikonostas
Moskvi, Kremlj, Teofan Grk, 1405. Ikonostas (također zvan templon) u istočnom kršćanstvu zid je s ikonama i religijskim slikama koji odvaja brod od svetilišta u crkvi.
Novi!!: Menci Klement Crnčić i Ikonostas · Vidi više »
Isar
Isar Isar je rijeka u Austriji (Tirol) i Njemačkoj (Bavarska).
Novi!!: Menci Klement Crnčić i Isar · Vidi više »
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Novi!!: Menci Klement Crnčić i Istra · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Menci Klement Crnčić i Italija · Vidi više »
Izidor Kršnjavi
Isidor Iso Kršnjavi (Našice, 22. travnja 1845. – Zagreb, 3. veljače 1927.), hrvatski slikar, povjesničar umjetnosti, književnik i političar.
Novi!!: Menci Klement Crnčić i Izidor Kršnjavi · Vidi više »
Karikatura
Karikatura (tal. caricare - natovariti, pretjerati) je šaljivi likovni prikaz osobe koji preuveličava i deformira istaknute osobine portretiranog pojedinca.
Novi!!: Menci Klement Crnčić i Karikatura · Vidi više »
Lovran
Lovran je općina u Primorsko-goranskoj županiji na istočnoj obali poluotoka Istre u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Menci Klement Crnčić i Lovran · Vidi više »
München
München (Zemaljski glavni grad München,: Landeshauptstadt München, bavarski: Landeshaptstod Minga), glavni grad savezne pokrajine Bavarske.
Novi!!: Menci Klement Crnčić i München · Vidi više »
Milan Šenoa
Milan Šenoa (Zagreb, 2. srpnja 1869. – Zagreb, 16. studenoga 1961.), hrvatski zemljopisac, književnik i putopisac.
Novi!!: Menci Klement Crnčić i Milan Šenoa · Vidi više »
Muzej Albertina u Beču
Albertina je bečki muzej u kojem se čuva jedna od najvećih i najpoznatijih grafičkih zbirki na svijetu s oko 65.000 crteža i preko milijun grafika.
Novi!!: Menci Klement Crnčić i Muzej Albertina u Beču · Vidi više »
Napulj
Napulj (grčki: Νeapolis; napolitanski: Napule; talijanski: Napoli) glavni je grad talijanske pokrajine Kampanije (Campania), smješten na obali Tirenskoga mora.
Novi!!: Menci Klement Crnčić i Napulj · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Menci Klement Crnčić i Njemačka · Vidi više »
Nova Gradiška
Crkva Bezgriješnog začeća Blažene Djevice Marije Nova Gradiška je grad u Hrvatskoj u Brodsko-posavskoj županiji.
Novi!!: Menci Klement Crnčić i Nova Gradiška · Vidi više »
Novi Vinodolski
Bribira Kaštel Frankopan, u kojemu je 1288. napisan Vinodolski zakon. Lijevo je Trg Vinodolskog zakona, a desno Frankopanski trg Novi Vinodolski je grad u zapadnoj Hrvatskoj, u Primorsko-goranskoj županiji.
Novi!!: Menci Klement Crnčić i Novi Vinodolski · Vidi više »
Oton Iveković
Oton Iveković (Klanjec, 17. travnja 1869. – Klanjec, 4. srpnja 1939.), bio je hrvatski slikar historicizma.
Novi!!: Menci Klement Crnčić i Oton Iveković · Vidi više »
Plaketa
Plaketa (francuski izgovor:, mala ploča) je mali plitki reljef od bronce ili drugih materijala.
Novi!!: Menci Klement Crnčić i Plaketa · Vidi više »
Portret
Portret je umjetnički prikaz ljudske glave.
Novi!!: Menci Klement Crnčić i Portret · Vidi više »
Pravoslavlje
Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).
Novi!!: Menci Klement Crnčić i Pravoslavlje · Vidi više »
Profesor
Profesor (kratica prof.), osoba koja se bavi predavanjem određenog predmeta u osnovnoj i srednjoj školi, na fakultetu ili na akademiji.
Novi!!: Menci Klement Crnčić i Profesor · Vidi više »
Realizam (likovna umjetnost)
Realizam (latinski za „realan, stvaran”) u likovnoj umjetnosti (pretežito u slikarstvu i grafici) je stilski pravac koji teži postizanju iluzije zbilje, a traje od polovice do kraja 19.
Novi!!: Menci Klement Crnčić i Realizam (likovna umjetnost) · Vidi više »
Sankt Pölten
Sankt Pölten ili St.
Novi!!: Menci Klement Crnčić i Sankt Pölten · Vidi više »
Scenografija
Vicenzi (Andrea Palladio) koju je dizajnirao Vincenzo Scamozzi s izrazitom iluzijom dubine. Scenografija je složenica grčkog podrijetla od riječi scene (grčki: σκηνη, što znači pozornica), i riječi grafein (grčki: γραφειν, koja pak znači pisati ili opisati).
Novi!!: Menci Klement Crnčić i Scenografija · Vidi više »
Slikarstvo
Slikarstvo je likovna umjetnost oblikovanja plohe bojom (sve što nastaje umjetničkim slikanjem).
Novi!!: Menci Klement Crnčić i Slikarstvo · Vidi više »
Stipendija
Stipendija (lat. stipendium: vojnička plaća) jest novčana potpora za bilo koji vid obrazovanja ili usavršavanja, najčešće za otplatu školarine.
Novi!!: Menci Klement Crnčić i Stipendija · Vidi više »
Strossmayerova galerija starih majstora
Strossmayerova galerija starih majstora nosi, ime njezina osnivača i utemeljitelja, biskupa Josipa Jurja Strossmayera.
Novi!!: Menci Klement Crnčić i Strossmayerova galerija starih majstora · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Menci Klement Crnčić i Zagreb · Vidi više »
1865.
Bez opisa.
Novi!!: Menci Klement Crnčić i 1865. · Vidi više »
1891.
Bez opisa.
Novi!!: Menci Klement Crnčić i 1891. · Vidi više »
1894.
Bez opisa.
Novi!!: Menci Klement Crnčić i 1894. · Vidi više »
1897.
Bez opisa.
Novi!!: Menci Klement Crnčić i 1897. · Vidi više »
1900.
Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.
Novi!!: Menci Klement Crnčić i 1900. · Vidi više »
1905.
Bez opisa.
Novi!!: Menci Klement Crnčić i 1905. · Vidi više »
1907.
Bez opisa.
Novi!!: Menci Klement Crnčić i 1907. · Vidi više »
1908.
Bez opisa.
Novi!!: Menci Klement Crnčić i 1908. · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: Menci Klement Crnčić i 1910. · Vidi više »
1911.
Bez opisa.
Novi!!: Menci Klement Crnčić i 1911. · Vidi više »
1913.
Bez opisa.
Novi!!: Menci Klement Crnčić i 1913. · Vidi više »
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Novi!!: Menci Klement Crnčić i 1914. · Vidi više »
1915.
Bez opisa.
Novi!!: Menci Klement Crnčić i 1915. · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: Menci Klement Crnčić i 1920. · Vidi više »
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Novi!!: Menci Klement Crnčić i 1928. · Vidi više »
1930.
Bez opisa.
Novi!!: Menci Klement Crnčić i 1930. · Vidi više »
3. travnja
3.
Novi!!: Menci Klement Crnčić i 3. travnja · Vidi više »
9. studenoga
9.
Novi!!: Menci Klement Crnčić i 9. studenoga · Vidi više »
