Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Meteorologija

Indeks Meteorologija

Satelitska snimka uragana Hugo. Dvostruka duga. Evangelista Torricelli je izumio barometar. Stari barometri iz ''Musée des Arts et Métiers'', Pariz. Celzijevim stupnjevima. radiosonde. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. Meteorologija ili vremenoslovlje (grč. μετεωρολογία: naučavanje o nebeskim pojavama) je znanost o Zemljinoj atmosferi i promjenama u njoj.

232 odnosi: Aerologija, Aeronomija, Aerosol, Amaterska astronomija, Američko meteorološko društvo, Anders Celsius, Anemometar, Antarktika, Anticiklona, Antika, Apsorpcija (razdvojba), Argon, Arhitektura, Aristotel, Astronomija, Atmosfera, Atmosferska fronta, Atmosferski elektricitet, Atmosferski tlak, Atom, Automatizacija, Četvorni metar, Balon, Bar (jedinica), Barometar, Beaufortova ljestvica, Beč, Benjamin Franklin, Blaise Pascal, Boyle-Mariotteov zakon, Brzina, Brzina zvuka, Brzojav, Bura, Celzij, Ciklona, Crno more, Cvijet, Dim, Dnevnik (književnost), Dopplerov efekt, Drevni Egipat, Dušik, Dušikovi oksidi, Duga, Edme Mariotte, Edmond Halley, Egzosfera, Ekologija, Ekvator, ..., Električna struja, Električni naboj, Elektron, Energetika, Engleski jezik, Evangelista Torricelli, Fen, Firenca, Fizička meteorologija, Fizika, Fotometeori, Francis Beaufort, Gabriel Fahrenheit, Galileo Galilei, Geofizika, Godišnja doba, Građevinarstvo, Gradijent, Grčki jezik, Grmljavinska oluja, Gustoća zraka, Halo (optika atmosfere), Hermann von Helmholtz, Hidrologija, Hidrometeori, Indija, Ion, Ionosfera, Island, Isparavanje, Izobare, Izoterma, Jacques Charles, Jean le Rond d'Alembert, Jednadžba, Jedrenjak, John Dalton, Joseph Black, Kelvin, Kilogram, Kilometar na sat, Kina, Kisik, Klimatologija, Klimatske promjene, Kondenzacija, Kontinent, Kosa, Krim, Krimski rat, Kronika, Kubični metar, Led, Litra, Magla, Magnetosfera, Masa, Međunarodni sustav mjernih jedinica, Medicina, Mehanika fluida, Metar, Metar u sekundi, Meteor, Meteorološka postaja, Mezopauza, Mezosfera (dio atmosfere), Milimetar živina stupca, Mjerenje, Mjerna jedinica, Mjerni instrument, Morska razina, Mraz, Munja, Nadmorska visina, Newtonovi zakoni gibanja, Nin, Novogrčki jezik, Oblaci, Oborina, Obujam, Ocean, Oceanografija, Oluja, Optika atmosfere, Ozon, Ozonski omotač, Pariz, Paskal, Planine, Plin, Plinska konstanta, Pokus, Poljoprivreda, Postotak, Površina, Prašina, Priroda, Pritisak, Psihrometar, Računalo, Radar, Radijacija, Radio, Radioaktivnost, Radiovalovi, Relativna gustoća, Relativna molekulska masa, René Descartes, Rijeka, Robert Boyle, Robert Hooke, Rosa, Rosište, Sat (instrument), Satelit, Sila, Sinoptička meteorologija, Smjer, Smjesa, Snijeg, Srednji vijek, Stara Grčka, Stopa opadanja temperature u troposferi, Stratopauza, Stratosfera, Sumporov(IV) oksid, Sunčev vjetar, Sunčeva svjetlost, Sunčevo zračenje, Sunce, Svemir, Svjetska meteorološka organizacija, Temperatura, Termodinamika, Termometar, Termosfera, Tlak, Tlo, Toplina, Toplinsko zračenje, Tornado, Tropi, Tropopauza, Troposfera, Tropska kišna šuma, Tropska oluja, Tuča, Turbulencija, Učka, Ugljikov(II) oksid, Ugljikov(IV) oksid, Ujedinjeni narodi, Ultraljubičasto zračenje, Umjetni satelit, Urbain Le Verrier, Valna duljina, Vatra svetog Ilije, Vektor, Visina, Vjetar, Vlažnost zraka, Vlaga, Vlagomjer, Voda, Vodena para, Vremenska prognoza, Vrijeme (klima), William Thomson, Zalazak sunca, Zemlja, Zemljina atmosfera, Zemljina rotacija, Zemljino magnetsko polje, Zemljopisna širina, Zemljopisne karte, Znanost, Zračna masa, Zrak, Zrakoplov, Zrakoplovstvo, 17. stoljeće, 340. pr. Kr.. Proširite indeks (182 više) »

Aerologija

radiosonde. visinom. Područje proučavanja aerologije. Aerologija je dio meteorologije koji se bavi istraživanjem fizikalnih i kemijskih procesa u takozvanoj "slobodnoj atmosferi", to jest sloju atmosfere u kojem se više ne očituju prizemni utjecaji (1,0 kilometar do 1,5 kilometara) pa sve do visine od 80 kilometar (slojeve iznad toga proučava aeronomija).

Novi!!: Meteorologija i Aerologija · Vidi više »

Aeronomija

ozonskim sloju. patuljka. Aeronomija je grana meteorologije koja se bavi proučavanjem viših slojeva atmosfere, iznad 20 do 25 kilometara, i to prirodom njezinih sastojaka, gustoćom, temperaturom te mikrokemijskim procesima kao što su disocijacija molekula plinova na sastavne atome djelovanjem ultraljubičastog zračenja Sunca, te ionizacija ili stvaranje iona i slobodnih elektrona pod utjecajem kozmičkog zračenja, ultraljubičastog zračenja i gama-zraka na visinama od 60 kilometara.

Novi!!: Meteorologija i Aeronomija · Vidi više »

Aerosol

Izmaglica i oblaci su aerosoli. Novom Meksiku. Kao aerosol, u obliku spreja, primjenjuju se neki dezodoransi. Aerosol je suspenzija čestica krutih tvari ili kapljica tekućine promjera manjeg od 1 mikrometar (1 μm) u plinu.

Novi!!: Meteorologija i Aerosol · Vidi više »

Amaterska astronomija

Perzeida. Malom medvjedu. Zviježđe Orion. Zimski trokut (crveno) i Zimski šesterokut (plavo). Zodijak ili '''životinjski krug''' čine 13 zviježđa kroz koje Sunce prividno prolazi tijekom godine. Astronom amater je osoba koja se bavi astronomijom bez neke izravne novčane naknade, za razliku od profesionalca astronoma koji za isti posao dobiva plaću.

Novi!!: Meteorologija i Amaterska astronomija · Vidi više »

Američko meteorološko društvo

Američko meteorološko društvo (AMS, engl. American Meteorological Society) promiče razvoj i širenje informacija i edukacije o atmosferskim i srodnim oceanografskim i hidrološkim znanostima te unaprjeđenje njihovih profesionalnih primjena.

Novi!!: Meteorologija i Američko meteorološko društvo · Vidi više »

Anders Celsius

Celzijevim stupnjevima Anders Celsius (Uppsala, 27. studenog 1701. – Uppsala, 25. travnja 1744.) je švedski fizičar i astronom.

Novi!!: Meteorologija i Anders Celsius · Vidi više »

Anemometar

Anemometar s lopaticama iz 1846., koji je izradio John Thomas Romney Robinson. Ultrazvučni anemometar. Presjek kroz laser doppler anemometar. Anemometar s ugrijanom žicom. Pitot cijev. Anemometar je mjerni instrument za mjerenje jačine vjetra i brzinu strujanja zraka.

Novi!!: Meteorologija i Anemometar · Vidi više »

Antarktika

Pogled na Antarktiku iz satelita, napravljen od raznih satelitskih ulomaka Antarktika (od grčkog Ανταρκτικως, suprotno od arktik) je kontinent koji okružuje južni pol Zemlje.

Novi!!: Meteorologija i Antarktika · Vidi više »

Anticiklona

Anticiklona je područje povišenog atmosferskog tlaka u odnosu na okolinu.

Novi!!: Meteorologija i Anticiklona · Vidi više »

Antika

Etruriji (Anthony Blunt, ''La teoría de las artes en Italia del 1450 a 1560.'', 1940. ISBN 84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.).. Pojam Antika dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan.

Novi!!: Meteorologija i Antika · Vidi više »

Apsorpcija (razdvojba)

Apsorpcija može imati više značenja.

Novi!!: Meteorologija i Apsorpcija (razdvojba) · Vidi više »

Argon

Argon je netoksičan plemeniti plin bez boje, okusa i mirisa.

Novi!!: Meteorologija i Argon · Vidi više »

Arhitektura

Partenon u Ateni je primjer drevne arhitekture. Arhitektura (Latinski „architectura“, od starogrčke složenice „arkitekton“, ὰρχιτεκτονική, od ὰρχι glavni i Τεκτονική graditelj) u užem smislu je znanost i umjetnost projektiranja i oblikovanja zgrada i drugih građevina.

Novi!!: Meteorologija i Arhitektura · Vidi više »

Aristotel

Aristotel (Stagira u Traciji, 384. pr. Kr. - Halkida, 322. pr. Kr.), starogrčki filozof i prirodoslovac.

Novi!!: Meteorologija i Aristotel · Vidi više »

Astronomija

Svemirskog teleskopa Hubble). Svemirskog teleskopa Hubble). Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Mliječnog puta (2010.). Nebeski ekvator i ekliptika. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Astronomija ili zvjezdoznanstvo (grč. ἀστρονομία: zvjezdoznanstvo) je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti.

Novi!!: Meteorologija i Astronomija · Vidi više »

Atmosfera

Zemljine atmosfere. stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se staklenički učinak ili efekt staklenika. vjetrova na Zemlji. Polarni stratosferski oblaci. visinom. magnetosfere. Sunčev vjetar teče od lijeva na desno. Slika najveće ozonske rupe nad Antarktikom ikad snimljena (rujan 2006.) Novom Meksiku Atmosfera (grč. ἀτμός: dah, para + sfera) je plinoviti omotač oko Zemlje ili nekog drugog nebeskog tijela.

Novi!!: Meteorologija i Atmosfera · Vidi više »

Atmosferska fronta

Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. Hladna fronta koja se povlači, s čistim i bistrim zrakom iza. sjevernoj polutci. Atmosferska fronta je granična ploha koja odvaja dvije zračne mase različitih svojstava.

Novi!!: Meteorologija i Atmosferska fronta · Vidi više »

Atmosferski elektricitet

grmljavinske oluje. emisiju svjetlosti, najčešće na visinama između 90 i 150 kilometara. ionosfere. Atmosferski elektricitet su električni naboji, električne struje i električna polja nastali djelovanjem različitih ionizatora Zemljine atmosfere: radioaktivnim zračenjem tvari u Zemljinoj kori i atmosferi, kozmičkim zračenjem, zračenjem Sunca.

Novi!!: Meteorologija i Atmosferski elektricitet · Vidi više »

Atmosferski tlak

Njemačkoj (crnom bojom). živom. Riječkoj luci. Atmosferski tlak ili tlak zraka je tlak na bilo kojem dijelu Zemljine atmosfere.

Novi!!: Meteorologija i Atmosferski tlak · Vidi više »

Atom

Stilizirani prikaz atoma litija. nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svijetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerovatnije može naći. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Vrijeme poluraspada radioaktivnih izotopa ili radionuklida. Treba zapaziti da se teoretska linija za stabilne isotope ''Z''.

Novi!!: Meteorologija i Atom · Vidi više »

Automatizacija

Industrijski robot Robot za točkasto zavarivanje Automatizacija označava tijek prijenosa rada čovjeka na strojeve, obično kroz tehnički napredak.

Novi!!: Meteorologija i Automatizacija · Vidi više »

Četvorni metar

Četvorni metar ili kvadratni metar, znak m2, mjerna je jedinica za ploštinu (površinu) u Međunarodnom sustavu (SI) i ubraja se u izvedene jedinice.

Novi!!: Meteorologija i Četvorni metar · Vidi više »

Balon

braće Motgolfier. Balon na vrući zrak. Baloni na vrući zrak. Baloni na vrući zrak. Balon (franc. ballon balon, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.

Novi!!: Meteorologija i Balon · Vidi više »

Bar (jedinica)

Bar je mjerna jedinica za tlak izvan Međunarodnog sustava jedinica (SI) kojoj je upotreba zakonom iznimno dopuštena bez ograničenja.

Novi!!: Meteorologija i Bar (jedinica) · Vidi više »

Barometar

Evangelista Torricelli je izumio barometar. Stari barometri iz ''Musée des Arts et Métiers'', Pariz. elastičnih tijela zbog djelovanja tlaka. Vodeni barometar ili Goetheov barometar. živom. Barometar je mjerni instrument za mjerenje tlaka zraka.

Novi!!: Meteorologija i Barometar · Vidi više »

Beaufortova ljestvica

Orkan ''Frances'' 2004. godine nad Atlantikom. Beaufortova ljestvica služi za ocjenjivanje jačine vjetra prema njegovim učincima.

Novi!!: Meteorologija i Beaufortova ljestvica · Vidi više »

Beč

Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.

Novi!!: Meteorologija i Beč · Vidi više »

Benjamin Franklin

'''Benjamin Franklin''' Benjamin Franklin (Boston, 17. siječnja 1706. - Philadelphia, 17. travnja 1790.), američki državnik, filozof, izumitelj, fizičar, ekonomist i pisac Franklin prvi utvrđuje identičnost munje s elektricitetom, postavlja novu teoriju elektriciteta, dokazujući postojanje pozitivnog i negativnog elektriciteta, otkriva tijek i karakteristike Golfske struje, te pronalazi gromobran, što mu pronosi ime cijelim svijetom.

Novi!!: Meteorologija i Benjamin Franklin · Vidi više »

Blaise Pascal

Pascalov portret. Presjeci stošca ravninom mogu biti krug, elipsa, parabola ili hiperbola. računalni stroj u povijesti. Pascalovog zakona. hidrauličke preše. Binomni koeficijenti se mogu izračunati kao dijelovi Pascalova trokuta, gdje je svaki broj zbroj ona dva iznad njega. ''Pascalov pravac'' GHK šesterovrha ABCDEF upisan u elipsu. Protustrane šesterovrha imaju istu boju. Blaise Pascal (Clermont-Ferrand, 19. lipnja 1623. - Pariz, 19. kolovoza 1662.), francuski filozof, matematičar i fizičar.

Novi!!: Meteorologija i Blaise Pascal · Vidi više »

Boyle-Mariotteov zakon

Boyle-Mariotteov zakon. Graf originalnih rezultata koje je dobio Robert Boyle. Boyle-Mariotteov zakon opisuje istodobnu izotermnu (''T'' .

Novi!!: Meteorologija i Boyle-Mariotteov zakon · Vidi više »

Brzina

fizike, gdje brzina ima značajnu ulogu. Brzina je vektorska fizikalna veličina koja opisuje kako se brzo i u kojemu smjeru neka točka (ili tijelo) giba, tj.

Novi!!: Meteorologija i Brzina · Vidi više »

Brzina zvuka

longitudinalnih valova u zraku. longitudinalnih valova u plinovima i kapljevinama. Brzina zvuka je brzina kojom se širi zvučni val u nekom mediju (sredstvu).

Novi!!: Meteorologija i Brzina zvuka · Vidi više »

Brzojav

Spomen-ploča na zgradi prvog brzojavnog ureda u SAD-u popraćena riječima koje je 24. svibnja 1844. Samuel Morse poslao prvim električnim brzojavom: "Što je Bog stvorio" (''What hath God wrought'') Brzojav (međunarodnica ili internacionalizam jest "telegraf" od grčke riječi tele, na daljinu, i graphein, pisati) uređaj je odnosno sustav za prijenos poruka na veliku udaljenost.

Novi!!: Meteorologija i Brzojav · Vidi više »

Bura

Bura (sjevernjak, sjever, tal. bora) je vrlo jak vjetar, koji povremeno puše osobito u hladnije doba godine u sjevernom dijelu istočne obale Jadranskog mora, a i u nekim drugim krajevima na Zemlji.

Novi!!: Meteorologija i Bura · Vidi više »

Celzij

Celzijev stupanj (°C, ili samo Celzij) je mjerna jedinica temperature u izvedenom SI sustavu.

Novi!!: Meteorologija i Celzij · Vidi više »

Ciklona

Islandska ciklona 4. rujna 2003. Ciklona je područje sniženog atmosferskog tlaka u odnosu na okolinu.

Novi!!: Meteorologija i Ciklona · Vidi više »

Crno more

Karta Crnog mora Crno more je more između jugoistočne Europe i Male Azije.

Novi!!: Meteorologija i Crno more · Vidi više »

Cvijet

Cvijet suncokreta oprašuje pčela Cvijet (lat. flos), preobraženi je dio izdanka, koji nosi rasplodne organe biljaka i ima organe za primamljivanje kukaca, radi oprašivanja.

Novi!!: Meteorologija i Cvijet · Vidi više »

Dim

Dim iz vulkana Dim je mali broj malih čestica čvrste ili tekuće tvari (aerosoli) rasutih u zraku, koje su nastale nepotpunim izgararanjem tvari.

Novi!!: Meteorologija i Dim · Vidi više »

Dnevnik (književnost)

Dnevnik, žanr autobiografske književnosti u kojem autor svakodnevno ili povremeno bilježi svoja zapažanja ili unutarnja stanja, vezana uz stvarne ili izmišljene događaje s kojima je povezan.

Novi!!: Meteorologija i Dnevnik (književnost) · Vidi više »

Dopplerov efekt

gibanju njihova izvora ili promatrača. Dopplerova učinka i radara može odrediti brzina kretanja vozila. Dopplerov učinak se može primijetiti i kod kretanja labuda po vodi (valovi na vodi). Crveni pomak (gore) i plavi pomak (dolje). Sunčevim (lijevo). Dopplerov učinak ili Dopplerov efekt je promjena frekvencije valova pri relativnom gibanju njihova izvora ili promatrača.

Novi!!: Meteorologija i Dopplerov efekt · Vidi više »

Drevni Egipat

Gizi su najprepoznatljiviji simboli civilizacije drevnog Egipta. Drevni Egipat bila je drevna civilizacija u sjeveroistočnoj Africi, smještena uz rijeku Nil što je danas moderna država Egipat.

Novi!!: Meteorologija i Drevni Egipat · Vidi više »

Dušik

Dušik (N2) je kemijski inertan plin bez boje, mirisa i okusa.

Novi!!: Meteorologija i Dušik · Vidi više »

Dušikovi oksidi

Dušikovi oksidi su niz spojeva dušika i kisika opće formule NOx (x.

Novi!!: Meteorologija i Dušikovi oksidi · Vidi više »

Duga

Dvostruka duga. vode. Prikaz glavne i sporedne duge. Prekobrojni lukovi od dodatnih duga mogu se najbolje zapaziti unutar gornjeg dijela glavne duge. Put zrake svjetlosti pri nastanku glavne i sporedne duge. glorija. R. Descartes objasnio nastanak dvostruke duge. Duga je česta optička pojava u Zemljinoj atmosferi u obliku jednog ili više obojenih kružnih lukova, koja nastaje jednostrukim ili višestrukim lomom (refrakcija) i odbijanjem zraka svjetlosti (refleksija) u kapljicama kiše.

Novi!!: Meteorologija i Duga · Vidi više »

Edme Mariotte

Edme Mariotte (Dijon, oko 1620. – Pariz, 12. maja 1684.), francuski fizičar.

Novi!!: Meteorologija i Edme Mariotte · Vidi više »

Edmond Halley

Halleyjev komet snimljen 8. ožujka 1986. Edmond Halley (Haggerston kraj Londona, 8. studenog 1656. - Greenwich, 14. siječnja 1742.), engleski astronom i geodet.

Novi!!: Meteorologija i Edmond Halley · Vidi više »

Egzosfera

Prikaz atmosfere Egzosfera (grč. exo - izvana i grč. sphaira - lopta) je najviši sloj Zemljine atmosfere.

Novi!!: Meteorologija i Egzosfera · Vidi više »

Ekologija

Ekologija je znanost koja proučava odnose među živim organizmima, kao i njihov utjecaj na okoliš u kojem obitavaju, te utjecaj tog okoliša na njih.

Novi!!: Meteorologija i Ekologija · Vidi više »

Ekvator

Karta svijeta s označenim ekvatorom U zemljopisu, ekvator je zamišljena crta gdje se sijeku površina nebeskog tijela (npr. Zemlje) i ravnina okomita na os rotacije tog tijela i na kojoj se nalazi težište tog tijela.

Novi!!: Meteorologija i Ekvator · Vidi više »

Električna struja

Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. membranom. otpora. Kirchhoffov zakon o električnoj struji: ''i''1 + ''i''4.

Novi!!: Meteorologija i Električna struja · Vidi više »

Električni naboj

električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. električnog polja između dva točkasta naboja. Električni naboj ili količina elektriciteta (oznaka q ili Q) je fizikalna veličina koja opisuje temeljno svojstvo čestica koje uzajamno djeluju električnim silama.

Novi!!: Meteorologija i Električni naboj · Vidi više »

Elektron

dualizam). električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. električnog naboja: elektron ima negativan ''q'' tako da putanja ide prema gore. Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona. fotoelektričnog učinka. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svijetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerovatnije može naći. Elektronski uhvat. Elektron je negativno nabijena, stabilna subatomska čestica.

Novi!!: Meteorologija i Elektron · Vidi više »

Energetika

Energetika je znanost o energijskim transformacijama.

Novi!!: Meteorologija i Energetika · Vidi više »

Engleski jezik

aquaDržave u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3), jedan od dva jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori preko 328.008.000 milijuna ljudi, a poznaje ga 508,000,000 širom svijeta, od čega većina živi na području UK-a (55.000.000; 1984)), SAD-a (210.000.000; 1984), Australija (15.682.000; 1987), Novi Zeland (3.213.000; 1987), Irska (2.600.000; 1983), Zimbabve (375.490; 1969), Singapur (227.000; 1985), Liberija (69.000; 1993), Izrael (100.000; 1993), etc. U svakoj od nabrojanih država govori se zasebna nacionalna standardna varijanta engleskog jezika i svaka ima određene jezične posebnosti koje su zabilježene i u kodificirajućim knjigama pojedine države (rječniku, gramatici i pravopisu). Stoga se engleski jezik u sociolingvistici klasificira kao policentrični standardni jezik, kakvi su i drugi veći europski jezici.

Novi!!: Meteorologija i Engleski jezik · Vidi više »

Evangelista Torricelli

Evangelista Torricelli je izumio barometar. Stari barometri iz ''Musée des Arts et Métiers'', Pariz. Torricellijev zakon istjecanja. Evangelista Torricelli (Rim, 15. listopada 1608. – Firenca, 25. listopada 1647.), talijanski fizičar, matematičar i dobar prijatelj Galilea Galileja.

Novi!!: Meteorologija i Evangelista Torricelli · Vidi više »

Fen

Prikaz kako nastaje fen. Fen (njem. Föhn, od lat. favonius: topli zapadni vjetar) je topli, suhi i većinom mahovit (naglo mijenja smjer i brzinu) vjetar koji se spušta najčešće niz sjeverne obronke Alpa.

Novi!!: Meteorologija i Fen · Vidi više »

Firenca

Firenca (talijanski: Firenze, latinski: Florentia) je glavni grad pokrajine Toskana u Italiji.

Novi!!: Meteorologija i Firenca · Vidi više »

Fizička meteorologija

Zemljine atmosfere. Dvostruka duga. grmljavinske oluje. adijabatsko povećanje obujma (volumena) rezultira hlađenjem. Stopa opadanja temperature u troposferi: emagram dijagram pokazuje promjene suhih adijabata (podebljane linije) i vlažnih adijabata (iscrtkane linije), u skladu s tlakom i temperaturom. atmosferi. Bratislavi viđena s vrha mosta ''Nový Most'' (2005.). tropskoj šumi. vlagu i da se pri tom produžava. Fizička meteorologija proučava fizikalna svojstva i procese Zemljine atmosfere kao sastav zraka i oblaka, zračenja, akustiku, optiku i elektricitet atmosfere.

Novi!!: Meteorologija i Fizička meteorologija · Vidi više »

Fizika

Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.

Novi!!: Meteorologija i Fizika · Vidi više »

Fotometeori

Dvostruka duga. visine od oko 20 metara. lažna Sunca u mjesto Fargo, Sjeverna Dakota, SAD. Treba zapaziti da vrhove lažnih Sunca dodiruju gore tangentni lukovi. Fotometeori je zajednički pojam (termin) za široku skupinu svjetlosnih pojava u atmosferi (optika atmosfere), koje nastaju refleksijom (odbijanjem), lomom svjetlosti (refrakcija), interferencijom i ogibom (difrakcijom) zrakâ svjetlosti Sunca ili Mjeseca na kapljicama oblaka ili magle, odnosno kristalića leda oblaka.

Novi!!: Meteorologija i Fotometeori · Vidi više »

Francis Beaufort

Francis Beaufort (Navan, 7. svibnja 1774. - London, 17. prosinca 1857.), irski znanstvenik i kontraadmiral Britanske kraljevske ratne mornarice.

Novi!!: Meteorologija i Francis Beaufort · Vidi više »

Gabriel Fahrenheit

Gabriel Daniel Fahrenheit (Danzig (danas Gdanjsk), 24. svibnja 1686. - Den Haag, 16. rujna 1736.), njemački fizičar Fahrenheitova rodna kuća Fahrenheit Celzijus skala Godine 1714.

Novi!!: Meteorologija i Gabriel Fahrenheit · Vidi više »

Galileo Galilei

tijela. Galileo Galilei, punim imenom Galileo di Vincenzo Bonaiuti de' Galilei (Pisa, 15. veljače 1564. – Arcetri, 8. siječnja 1642.), bio je talijanski matematičar, fizičar, astronom i filozof.

Novi!!: Meteorologija i Galileo Galilei · Vidi više »

Geofizika

Zemlje i procese na njoj. metrima (na osnovi EGM96 gravitacijskog modela i WGS84 referentnog elipsoida).podaci iz http://earth-info.nga.mil/GandG/wgs84/gravitymod/wgs84_180/wgs84_180.html Južnom oceanu prikazane u pojačanim bojama. Amplitude idu između -30 mGal (magenta) do +30 mGal (crveno). potresnih valova: crvena linija pokazuje P-valove koji su najbrži; zelena linija pokazuje S-valove koji su sporiji 1,7 puta; dugi valovi ili L-valovi su najsporiji a djelovanje im je slabo. Vulkan Augustine, Aljaska, SAD. hidrološkom sustavu. Zemljino magnetsko polje. Shematski prikaz unutrašnjosti Zemlje. 1. kontinentalna kora - 2. oceanska kora - 3. gornji sloj - 4. donji sloj - 5. vanjska jezgra - 6. unutarnja jezgra - A: Mohorovičićev diskontinuitet - B: Gutenbergov diskontinuitet - C: Lehmannov diskontinuitet. Najvažnije Zemljine litosferne ploče (tektonika ploča). Sunca i Mjeseca. Primjer razlike između jednog zemljopisnog (ravna iscrtkana linija) i magnetskog meridijana. Geofizika je prirodna znanost koja proučava fizikalna svojstva Zemlje i procese na njoj, a katkad i na drugim planetima.

Novi!!: Meteorologija i Geofizika · Vidi više »

Godišnja doba

Sunca za 4 godišnja doba Godišnja doba su razdoblja u kojima vlada ista klima i promjene.

Novi!!: Meteorologija i Godišnja doba · Vidi više »

Građevinarstvo

Gizi, jedna od najstarijih sačuvanih građevina Građevinarstvo ili građevina je primijenjena znanost, najstarija i najznačajnija grana tehnike.

Novi!!: Meteorologija i Građevinarstvo · Vidi više »

Gradijent

Gradijent (lat. gradiens: koji korača) može značiti.

Novi!!: Meteorologija i Gradijent · Vidi više »

Grčki jezik

Grčki jezik je jedna grana indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.

Novi!!: Meteorologija i Grčki jezik · Vidi više »

Grmljavinska oluja

Nizozemskoj Grmljavinska oluja je lokalna pojava praćena jakom kišom, pljuskovima, grmljavinom i pojačanim vjetrom.

Novi!!: Meteorologija i Grmljavinska oluja · Vidi više »

Gustoća zraka

Riječkoj luci. Gustoća zraka je masa zraka po jedinici obujma Zemljine atmosfere.

Novi!!: Meteorologija i Gustoća zraka · Vidi više »

Halo (optika atmosfere)

Halo oko Sunca snimljen u Sibiru 11. travnja 2017. Lijevo lažno Sunce iznad Stonehengea. Sunčev stup (Finistère, Bretanja, Francuska Halo (lat. halo, akuzativ od halos halo, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.

Novi!!: Meteorologija i Halo (optika atmosfere) · Vidi više »

Hermann von Helmholtz

Oftalmoskopiranje direktnim oftalmoskopom. Mjedeni kuglasti Helmholtzov rezonator koji se zasniva na originalnom nacrtu (oko 1890. - 1900.). Hermann von Helmholtz ili punim imenom Hermann Ludwig Ferdinand von Helmholtz (Potsdam, 31. kolovoza 1821. – Berlin, 8. rujna 1894.), njemački liječnik i fizičar.

Novi!!: Meteorologija i Hermann von Helmholtz · Vidi više »

Hidrologija

Voda pokriva 70% Zemljine površine. Podjela hidrologije. Hidrologija (grčki: ὕδωρ/hidōr + λόγος/lógos), znanost o vodi, njenim fizikalnim svojstvima i pojavljivanju u prirodi.

Novi!!: Meteorologija i Hidrologija · Vidi više »

Hidrometeori

Rosa na cvijeću. Inje na travi. Magla iznad jezera. kiše u lokvi vode. Snježni krajolik. Hidrometeori je skupni naziv za proizvode u tekućem ili čvrstom stanju nastale kondenzacijom ili depozicijom (procjeđivanjem) vodene pare.

Novi!!: Meteorologija i Hidrometeori · Vidi više »

Indija

Države Indije Republika Indija, koja je smještena u Južnoj Aziji i pokriva veći dio Indijskog potkontinenta, je druga najmnogoljudnija država na svijetu, s više od milijardu stanovnika, koji govore više od sto različitih jezika.

Novi!!: Meteorologija i Indija · Vidi više »

Ion

Ion je čestica – atom ili skupina atoma, npr.

Novi!!: Meteorologija i Ion · Vidi više »

Ionosfera

Položaj ionosfere u atmosferi Ionosfera je ionizirani sloj u planetnoj atmosferi.

Novi!!: Meteorologija i Ionosfera · Vidi više »

Island

Island (islandski: Ísland) je otočna zemlja u sjevernom Atlantiku između Grenlanda, Norveške i Britanskih otoka.

Novi!!: Meteorologija i Island · Vidi više »

Isparavanje

ukapljuje u obliku aerosola. Morska sol u Dakaru (Senegal). Voda vrije ili ključa. Isparavanje je prijelaz tvari iz tekućeg u plinovito agregatno stanje.

Novi!!: Meteorologija i Isparavanje · Vidi više »

Izobare

meteorološkoj karti. P-V (tlak - volumen) dijagram za idealni Dieselov ciklus. Proces prati brojeve od 1-4 u smjeru kazaljke na satu. Proces od 2-3 je povrativo izobarno grijanje (crveno). Izobare (grč. isos.

Novi!!: Meteorologija i Izobare · Vidi više »

Izoterma

obujma (vodoravna os) za idealni plin kod različitih temperatura (izotermi). Boyle-Mariotteov zakon. Izoterma (grčki ισος - "isto", "jednako", i θερμη - "toplina") je izolinija temperature (crta iste temperature) ili crta koja na zemljopisnoj karti spajaju točke jednakih vrijednosti temperature (atmosfere, mora i drugog).

Novi!!: Meteorologija i Izoterma · Vidi više »

Jacques Charles

Jacques Charles ili punim imenom Jacques Alexandre César Charles (Beaugency, 12. studenog 1746. – Pariz, 7. travnja 1823.), francuski fizičar.

Novi!!: Meteorologija i Jacques Charles · Vidi više »

Jean le Rond d'Alembert

Jean le Rond d’Alembert (Pariz, 16. studenog 1717. – Pariz, 29. listopada 1783.), francuski filozof, znanstvenik, fizičar i matematičar.

Novi!!: Meteorologija i Jean le Rond d'Alembert · Vidi više »

Jednadžba

Jednadžba je matematički pojam koji izražava vezu između poznatih i nepoznatih veličina posredstvom znaka jednakosti koji izjednačava lijevu i desnu stranu jednadžbe.

Novi!!: Meteorologija i Jednadžba · Vidi više »

Jedrenjak

Jedrenjak ''Mare Frisium'' Jedrenjak je brod koji pomoću jedara koristi energiju vjetra kao pogon.

Novi!!: Meteorologija i Jedrenjak · Vidi više »

John Dalton

eng. ''New System of Chemical Philosophy'', I, 1808.). Rutherfordov model atoma. nm. vlage u zraku povećava ukupan tlak zraka. mrežnici oka. Treba primijetiti da mrežnica oka sadrži vrlo malo receptora za plavu boju. John Dalton (Eaglesfield, 6. rujna 1766. - Manchester, 27. srpnja 1844.), engleski prirodoslovac, kemičar i fizičar.

Novi!!: Meteorologija i John Dalton · Vidi više »

Joseph Black

Joseph Black (Bordeaux, 16. travnja 1728. – Edinburgh, 6. prosinca 1799.) je škotski fizičar i kemičar . Otkrio je ugljikov dioksid.

Novi!!: Meteorologija i Joseph Black · Vidi više »

Kelvin

Kelvin (simbol K) je SI jedinica za temperaturu, a definira se kao 1/273,16 dio termodinamičke temperature trojne točke vode.

Novi!!: Meteorologija i Kelvin · Vidi više »

Kilogram

pramjere (etalona) u odnosu na koji je određen kilogram. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Kilogram (oznaka: kg) je mjerna jedinica za masu, te jedna od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu jedinica (SI).

Novi!!: Meteorologija i Kilogram · Vidi više »

Kilometar na sat

Kilometar na sat (oznaka km/h, km h-1) je mjerna jedinica za brzinu.

Novi!!: Meteorologija i Kilometar na sat · Vidi više »

Kina

Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.

Novi!!: Meteorologija i Kina · Vidi više »

Kisik

Na sobnoj temperaturi kisik je bezbojan plin, bez boje, okusa i mirisa, teži od zraka.

Novi!!: Meteorologija i Kisik · Vidi više »

Klimatologija

klimi. zalaska Sunca. Ledenjak Boulder se otopio 450 metara od 1987. do 2005. Klimatologija (klima, prema grč. ϰλίμα, genitiv ϰλίματος: nagib; strana svijeta) je znanost o klimi.

Novi!!: Meteorologija i Klimatologija · Vidi više »

Klimatske promjene

globalnog zatopljenja Klimatske promjene su dugotrajne promjene u statističkoj raspodjeli klimatskih faktora, u vremenskom periodu od desetaka do milijuna godina.

Novi!!: Meteorologija i Klimatske promjene · Vidi više »

Kondenzacija

bocom. adijabatske promjene temperature zraka. temperaturi. Ponašanje vodene pare ne ovisi o prisutnosti drugih molekula u zraku. cvijeću. Konvektivni oblaci (kao kumulonimbus na slici) nastaju kada se okomitim strujanjem podiže topliji vlažni zrak u više i hladnije dijelove atmosfere gdje se vodena para kondenzira. vodu, metanol, benzen i aceton. Kondenzacija (kasnolat. condensatio: zgušnjavanje; zbijanje) u fizici predstavlja prijelaz tvari iz plinovitog u tekuće agregatno stanje, pojava suprotna isparavanju.

Novi!!: Meteorologija i Kondenzacija · Vidi više »

Kontinent

Pojam kontinent (od lat.: (terra) continens) označava "međusobno povezanu zemlju".

Novi!!: Meteorologija i Kontinent · Vidi više »

Kosa

Kosa je skup vlasi (dlaka), nitastih izraslina građenih od bjelančevina, koje postoje samo u sisavaca, i to samo na glavi.

Novi!!: Meteorologija i Kosa · Vidi više »

Krim

Satelitska snimka Krima Krim je poluotok kod Crnog mora.

Novi!!: Meteorologija i Krim · Vidi više »

Krimski rat

Krimski rat 1853.

Novi!!: Meteorologija i Krimski rat · Vidi više »

Kronika

Kronika (grčki: khrónos - vrijeme) je riječ koja je u hrvatski jezik došla iz grčkog jezika.

Novi!!: Meteorologija i Kronika · Vidi više »

Kubični metar

Kubični metar ili kubni metar (znak: m3) mjerna je jedinica za obujam (volumen) u međunarodnom sustavu jedinica (SI).

Novi!!: Meteorologija i Kubični metar · Vidi više »

Led

Ledeni brijegovi Led je voda u čvrstom agregatnom stanju.

Novi!!: Meteorologija i Led · Vidi više »

Litra

Jedna litra stane u kocku čije su stranice 10 centimetara Litra (oznaka l (ili L)) je mjerna jedinica za volumen, a koristi se samo kod fluida.

Novi!!: Meteorologija i Litra · Vidi više »

Magla

Magla iznad jezera Magla na Papuku. Magla je meteorološka pojava u prizemnom sloju troposfere, prizemni oblak vodenih kapljica ili ledenih kristala koji su toliko sitni i lagani da uspijevaju lebdjeti u zraku.

Novi!!: Meteorologija i Magla · Vidi više »

Magnetosfera

Umjetnička vizija magnetosfere. Magnetosfera je područje oko planeta i njihovih prirodnih satelita u kojem je magnetsko polje vretenasto oblikovano međudjelovanjem sa Sunčevim vjetrom.

Novi!!: Meteorologija i Magnetosfera · Vidi više »

Masa

pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Masa (lat. massa: tijesto  masa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015. Masa je mjera tromosti tijela. Tromost, ustrajnost ili inercija je svojstvo svakog tijela, po kojemu to tijelo ostaje u stanju mirovanja ako miruje, ili u stanju jednolikog gibanja po pravcu ako se giba, kao što je definirano u prvom Newtonovom zakonu gibanja. Osnovna mjerna jedinica mase je 1 kilogram. Masa tijela koje ima masu 1 kg jednaka je masi prautega, odnosno mjerna jedinica za masu - 1 kg izvedena je od mase pramjere (etalona) koji se čuva u Međunarodnom uredu za mjere i utege u Sevresu pokraj Pariza. Masu nekog tijela određuje se vaganjem - uspoređivanjem mase tijela s masom utega - tijela poznate mase. Ako vaga pokaže da su mase ovih tijela jednake (dođe do izjednačenja, kazaljka pokazuje na 0...) tada se zna da je masa tijela jednaka poznatoj masi utega. U svakodnevnom životu često se zamjenjuje s težinom, što je neispravno jer su to dvije različite fizikalne veličine. Masa je mjera tromosti tijela, dok je težina sila koja ovisi o gravitaciji; masa se mjeri vagom, a težina dinamometrom; masa se izražava u kilogramima, a težina u njutnima). Osim kao svojstvo tromosti (inercije), masa se pojavljuje u klasičnoj fizici kao izvor sile gravitacije, u skladu sa Newtonovom zakonom gravitacije.

Novi!!: Meteorologija i Masa · Vidi više »

Međunarodni sustav mjernih jedinica

Međunarodni sustav mjernih jedinica (skraćeno SI prema francuskom nazivu Système International d'Unités) je sustav mjernih jedinica čija je uporaba zakonom propisana u svim državama svijeta osim SAD-a, Liberije i Mjanme.

Novi!!: Meteorologija i Međunarodni sustav mjernih jedinica · Vidi više »

Medicina

Medicina (lat. ars medica - umijeće liječenja; grč. iatriké téhne - tehnika liječenja) je grana ljudske djelatnosti kojoj je cilj liječenje i rehabilitacija bolesnih i čuvanje i unaprijeđenje zdravlja zdravih ljudi.

Novi!!: Meteorologija i Medicina · Vidi više »

Mehanika fluida

površinske napetosti tekućina. Hidrostatički tlak se povećava sa dubinom. Zbog razlike tlaka na donjem dijelu kocke nastaje uzgon. hidraulične preše. Torricellijev zakon istjecanja. Bernoullijeva jednadžba: kondenzacija vidljiva na gornjoj površini krila zrakoplova Airbus A340 uzrokovana padom temperature koja nastaje zbog pada tlaka. Preklopna zapornica na Brani Arrowrock (SAD). Mehanika fluida ili hidromehanika je grana fizike koja proučava zakone ravnoteže i strujanja fluida, a obuhvaća hidrostatiku i hidrodinamiku.

Novi!!: Meteorologija i Mehanika fluida · Vidi više »

Metar

platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.

Novi!!: Meteorologija i Metar · Vidi više »

Metar u sekundi

Metar u sekundi (oznaka m/s, m s-1) je SI izvedena jedinica za brzinu.

Novi!!: Meteorologija i Metar u sekundi · Vidi više »

Meteor

Perzeidi, meteorski roj. meteorskog pljuska 2009. Perzeida. atmosferu. Zemlje. zviježđu Liri, a pojavljuje se oko 20. travnja. Orionida. Orionida i Mliječni put. ekspozicijom. Leonidi su meteorski pljusak koji su najobilniji bili 1833., s približno 35 000 meteora na sat. Meteor (grčki metéoros (μετέωρος).

Novi!!: Meteorologija i Meteor · Vidi više »

Meteorološka postaja

Meteorološka postaja je ustanova meteorološke službe koja služi za meteorološka promatranja radi proučavanja vremena i klime, te za druga znanstvena istraživanja koja su od značaja za sve grane ljudske djelatnosti, naročito za poljoprivredu, šumarstvo, vodoprivredu i promet.

Novi!!: Meteorologija i Meteorološka postaja · Vidi više »

Mezopauza

Mezopauza je granični sloj između mezosfere i termosfere Mezopauza je granični sloj u Zemljinoj atmosferi, između mezosfere i termosfere.

Novi!!: Meteorologija i Mezopauza · Vidi više »

Mezosfera (dio atmosfere)

U donjem dijelu mezosfere temperatura je oko 0 °C, te dostiže oko - 100°C na vrhu Veoma svijetli meteor Mezosfera je sloj atmosfere koji se nalazi iznad stratosfere i ispod termosfere.

Novi!!: Meteorologija i Mezosfera (dio atmosfere) · Vidi više »

Milimetar živina stupca

Milimetar živina stupca (znak: mmHg) je manometrijska mjerna jedinica izvan SI sustava čija je uporaba danas iznimno dopuštena samo za mjerenje tlaka tjelesnih tekućina.

Novi!!: Meteorologija i Milimetar živina stupca · Vidi više »

Mjerenje

Mjerenje je proces dobivanja brojčanog podatka u odnosu na jedinicu mjere, tj.

Novi!!: Meteorologija i Mjerenje · Vidi više »

Mjerna jedinica

platine. pramjere ili etalona u odnosu na koji je definiran kilogram. stupnjevima Celzija (lijevo) i kelvina (desno). Mjerna jedinica je odabrana, dogovorena i objavljena poznata vrijednost mjerne (fizikalne) veličine s kojom se pri mjerenju uspoređuju sve druge istovrsne veličine.

Novi!!: Meteorologija i Mjerna jedinica · Vidi više »

Mjerni instrument

Sat mjeri vrijeme Kronometar Prikaz vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Promjena energije iz pravocrtnog kretanja u kružno kretanje Toplina je oblik energije, koja je djelomično potencijalna energija, a djelomično kinetička energija Sunčani sat Nogometaš će prenijeti svoju energiju na loptu, koja će izvršiti rad. Kod udarca veće snage, lopta će prije stići do cilja Pješčani sat Mjerni instrument služi za neposredno mjerenje fizikalnih mjerenih veličina.

Novi!!: Meteorologija i Mjerni instrument · Vidi više »

Morska razina

Razina mora tijekom 120 godina Razina mora (engleski Mean sea level, kratica MSL - srednja razina mora) je pojam koji se koristi na području topografije kao osnovica za utvrđivanje visinskih točaka na terenu.

Novi!!: Meteorologija i Morska razina · Vidi više »

Mraz

Mraz. Mraz je oborina koja nastaje kada se vlaga iz vodenom parom zasićenog zraka desublimira na čvrstim površinama čija temperatura je manja i od temperature rosišta i od 0 °C.

Novi!!: Meteorologija i Mraz · Vidi više »

Munja

Sijevanje munje. grmljavinske oluje. Munja je naglo pražnjenje atmosferskog električnoga naboja koncentriranog u olujnim, grmljavinskim oblacima (kumulonimbusima), povezano s pojavom snažnog bljeska i snažnoga zvučnog udara (grom).

Novi!!: Meteorologija i Munja · Vidi više »

Nadmorska visina

HA, HB - apsolutna visina ili nadmorska visinaHC, HD - relativna visina u odnosu na točku A Nadmorska visina ili apsolutna visina je okomita udaljenost neke točke na Zemlji u odnosu na srednju razinu mora.

Novi!!: Meteorologija i Nadmorska visina · Vidi više »

Newtonovi zakoni gibanja

latinskom Newtonovi zakoni gibanja ili Newtonovi aksiomi su tri zakona klasične mehanike objavljena 1687.

Novi!!: Meteorologija i Newtonovi zakoni gibanja · Vidi više »

Nin

Nin je grad u Hrvatskoj, smješten na ovali Jadranskog mora.

Novi!!: Meteorologija i Nin · Vidi više »

Novogrčki jezik

Novogrčki (moderni grčki; ISO 639-3:; helenski, grčki: Ελληνική γλώσσα) je službeni jezik Grčke i grčkog dijela Cipra, a od 1981.

Novi!!: Meteorologija i Novogrčki jezik · Vidi više »

Oblaci

Oblaci tijekom zalaska Sunca. Oblaci su vidljive nakupine kapljica vode ili čestica leda (ili oboje) u atmosferi.

Novi!!: Meteorologija i Oblaci · Vidi više »

Oborina

Kiša. Snježni krajolik. Inje na travi. Rosa na cvijeću. Magla iznad jezera. tuče. Standardni kišomjer. milimetrima zavisno od vremena. Svaka okomita linija predstavlja vremenski odmak od 10 minuta, a svaka sljedeća vodoravna predstavlja količinu kiše od 0,4 mm. Uvjeti za konvektivnu oborinu. Oborina je voda koja u tekućem ili čvrstom stanju pada iz oblaka na tlo ili nastaje na tlu kondenzacijom, odnosno odlaganjem (depozicijom) vodene pare iz sloja zraka koji je u izravnom dodiru s tlom (hidrometeori).

Novi!!: Meteorologija i Oborina · Vidi više »

Obujam

Menzura kojom se mjeri volumen tekućina. Volumen, obujam ili zapremnina (lat. volumen: zavoj, svitak), oznaka V, veličina definirana kao broj jedinica prostora što ga obuhvaća neko tijelo.

Novi!!: Meteorologija i Obujam · Vidi više »

Ocean

Ocean (lat. oceanus; grč. ὠκεανός, prema grčkom bogu mora i voda Okeanu), u užem smislu jedinstvena, kontinuirana vodena masa golemih dimenzija, u širem smislu ukupna vodena masa mora na Zemlji koja pokriva skoro tri četvrtine (71%) Zemljine površine.

Novi!!: Meteorologija i Ocean · Vidi više »

Oceanografija

Oceanografija (Ocean + grčki γράφειν.

Novi!!: Meteorologija i Oceanografija · Vidi više »

Oluja

Kaliforniji. Pješčana oluja se približava gradu Al Asad u Iraku, 2005. Oluja, općenito, je olujno nevrijeme ili nevrijeme s olujnim vjetrom.

Novi!!: Meteorologija i Oluja · Vidi više »

Optika atmosfere

Dvostruka duga moru pustinji Santa Cruzu (Kalifornija), SAD lažna Sunca ili pasunca u mjesto Fargo, Sjeverna Dakota, SAD. Treba zapaziti da vrhove lažnih Sunca dodiruju gore tangentni lukovi. San Francisca Glorija na sjeni zrakoplova u sredini Alpski žar na planini Latemar (Dolomiti) Rayleighovo raspršenje jače je nakon zalaska Sunca. Ono uzrokuje plavu nijansu neba u toku dana i crvenu boju Sunca kod zalaska. Optika atmosfere ili atmosferska optika jest grana meteorologije koja proučava pojave nastale lomom svjetlosti, odbijanjem (refleksijom), raspršivanjem i ogibom (difrakcija) svjetlosti u Zemljinoj atmosferi (boja neba, duga, vijenac ili korona oko Sunca i Mjeseca, halo, pasunce ili lažno Sunce, Sunčev stup, irizacija oblaka, glorija, zračno zrcaljenje, fatamorgana, miraž, pojava sumraka, alpskog žara, treperenja zvijezda, zelenog bljeska, astronomska i terestrička refrakcija, depresija obzora i dr.). Optika atmosfere proučava i pojave koje su posljedica perspektive: prividni oblik nebeskog svoda, površine diska Sunca i Mjeseca pri njihovu izlaženju i zalaženju i dr.

Novi!!: Meteorologija i Optika atmosfere · Vidi više »

Ozon

Ozon (O3) je alotrop kisika čija se molekula sastoji od 3 atoma kisika.

Novi!!: Meteorologija i Ozon · Vidi više »

Ozonski omotač

Apsorpcija UV zračenja u ozonskim sloju Razina ozona na različitim visinama Chapmanov ozonski ciklus Brewer-Dobsonovo strujanje zraka Slika najveće ozonske rupe nad Antarktikom ikad snimljena (rujan 2006.) Ozonski omotač ili ozonski sloj je dio Zemljine atmosfere (stratosfera) koji sadrži relativno visoku koncentraciju ozona, a to je između 10 do 50 km iznad Zemljine površine.

Novi!!: Meteorologija i Ozonski omotač · Vidi više »

Pariz

Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.

Novi!!: Meteorologija i Pariz · Vidi više »

Paskal

Paskal (znak: Pa) je mjerna jedinica za tlak u Međunarodnom sustavu jedinica (SI).

Novi!!: Meteorologija i Paskal · Vidi više »

Planine

Sjeverne Amerike, 6194 m Planine ili gore su u geografskom smislu uzdignuti dijelovi Zemljine kore, viši od 500 m. Prema starosti dijelimo ih na stara i mlada gorja.

Novi!!: Meteorologija i Planine · Vidi više »

Plin

kinetičke energije molekula. Dim omogućuje kretanje okolnih čestica plina. čelične cijevi. Plin je agregatno stanje u kojemu tvar nema stalni oblik ni obujam.

Novi!!: Meteorologija i Plin · Vidi više »

Plinska konstanta

Plinska konstanta ili univerzalna plinska konstanta, je fizikalna konstanta, koja je vezana za jednadžbu stanja idealnog plina.

Novi!!: Meteorologija i Plinska konstanta · Vidi više »

Pokus

kemije Pokus ili eksperiment (lat. experimentum) jedna je od osnovnih metoda znanstvene spoznaje.

Novi!!: Meteorologija i Pokus · Vidi više »

Poljoprivreda

Poljoprivreda Poljoprivreda je sustavni proces proizvodnje tvari za čovjekovu prehranu i za ishranu životinja (zovemo ih hrana), i ostalih tvari kroz uzgajanje biljki i životinja.

Novi!!: Meteorologija i Poljoprivreda · Vidi više »

Postotak

100px U matematici, postotak je način izražavanja broja kao razmjernog dijela na 100.

Novi!!: Meteorologija i Postotak · Vidi više »

Površina

Pravokutnik širine ''a'' i duljine ''b'' ima ploštinu ''P.

Novi!!: Meteorologija i Površina · Vidi više »

Prašina

Helikopter u oblaku prašine. Prašina je opći naziv za sićušne postojane komadiće proizvoljne materije promjera manjeg od 500 mikrona ili, ako se promatra još šire, za svaku fino odvojenu materiju.

Novi!!: Meteorologija i Prašina · Vidi više »

Priroda

Hopetounski slapovi, Australija Zapadnoj Javi 1982. Priroda je, u najširem smislu, ekvivalent za prirodni, fizički ili materijalni svijet ili svemir.

Novi!!: Meteorologija i Priroda · Vidi više »

Pritisak

plohu. Pritisak je sila koja djeluje na neku plohu.

Novi!!: Meteorologija i Pritisak · Vidi više »

Psihrometar

termometra smještena na istom stalku. razini mora. Psihrometar (grč. ψυχρός: hladan + μέτρον: mjera) je vrsta vlagomjera ili higrometra, mjernog instrumenta za mjerenje vlažnosti zraka.

Novi!!: Meteorologija i Psihrometar · Vidi više »

Računalo

right Računalo (još i kompjutor, kompjuter, obradnik, rednik, komputatorKiš Miroslav, Englesko-hrvatski i hrvatsko-engleski informatički rječnik, Zagreb, Naklada Ljevak, 2000., str. 215) je složen uređaj koji služi za izvršavanje matematičkih operacija ili kontrolnih operacija koje se mogu izraziti u numeričkom ili logičkom obliku.

Novi!!: Meteorologija i Računalo · Vidi više »

Radar

Radar. Rad radara. Brodska radarska antena. navigaciji. Zemljinoj atmosferi. gibanju njihova izvora ili promatrača. Izgled zaslona meteorološkog radara. Snimak modernog meteorološkog radara. Velika Britanija je od 1936. do 1939. postavila uzduž južne i istočne obale lanac radarskih postaja za obranu od njemačkih zračnih i pomorskih napada. Venere. Radar (pokrata ili akronim od eng. Radio Detection and Ranging: otkrivanje i određivanje udaljenosti radio valovima) je elektronički uređaj za određivanje udaljenosti, azimuta, elevacije (kutna visina) i brzine nekog predmeta na temelju odbijanja (refleksije) iz uređaja emitiranih elektromagnetskih valova od taj predmet.

Novi!!: Meteorologija i Radar · Vidi više »

Radijacija

* radioaktivnost ili ionizirajuće zračenje.

Novi!!: Meteorologija i Radijacija · Vidi više »

Radio

Radio iz 1920. godine Radio (u starijoj literaturi krugoval) je bežično primanje i prijenos komunikacijskih signala elektromagnetskim valovima čije su frekvencije niže od frekvencije vidljive svjetlosti.

Novi!!: Meteorologija i Radio · Vidi više »

Radioaktivnost

Znak za opasnost od radioaktivnosti Radioaktivnost je spontano emitiranje alfa-česticȃ i beta-česticȃ iz tvari, često praćeno i emisijom gama elektromagnetskih valova, pri čemu kemijski elementi prelaze iz jednih u druge te se oslobađa energija u obliku kinetičke energije emitiranih čestica ili energije elektromagnetskih valova.

Novi!!: Meteorologija i Radioaktivnost · Vidi više »

Radiovalovi

minijatura Radiovalovi ili radijski valovi su veliko područje elektromagnetskih valova s valnom duljinom većom od one infracrvenog zračenja, a zajednička im je osobina da se mogu proizvesti protjecanjem izmjenične električne struje u napravi koja se zove antena.

Novi!!: Meteorologija i Radiovalovi · Vidi više »

Relativna gustoća

Relativna gustoća je fizikalna veličina kojom se izražava omjer gustoće neke tvari i gustoće referentne tvari: Relativna gustoća nema mjernu jedinicu, jer se dobiva dijeljenjem istovrsnih veličina.

Novi!!: Meteorologija i Relativna gustoća · Vidi više »

Relativna molekulska masa

* Relativna molekulska masa (Mr) je omjer prosječne mase formulske jedinke ili molekule (mf) neke tvari i 1/12 mase atoma nuklida 12C, odnosno '''atomske jedinice mase''' (u): \qquad M_r(X).

Novi!!: Meteorologija i Relativna molekulska masa · Vidi više »

René Descartes

René Descartes, latinizirano Renatus Cartesius (Descartes (Indre-et-Loire), 31. ožujka 1596. - Stockholm, 11. veljače 1650.), francuski filozof, fizičar, matematičar i utemeljitelj analitičke geometrije.

Novi!!: Meteorologija i René Descartes · Vidi više »

Rijeka

Rijeka (talijanski i mađarski: Fiume, njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka, čakavski: Rika, Reka) najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.

Novi!!: Meteorologija i Rijeka · Vidi više »

Robert Boyle

Robert Boyle (Lismore, 25. siječnja 1627. – London, 30. prosinca 1691.), irski kemičar, fizičar i izumitelj.

Novi!!: Meteorologija i Robert Boyle · Vidi više »

Robert Hooke

opruge ''x''. Zapinjač. Robert Hooke (Freshwater, 18. srpnja 1635. - London, 3. ožujka 1703.), britanski fizičar, matematičar i izumitelj.

Novi!!: Meteorologija i Robert Hooke · Vidi više »

Rosa

Rosa na cvijeću Rosa su kapljice nastale kondenzacijom vodne pare.

Novi!!: Meteorologija i Rosa · Vidi više »

Rosište

Dijagram pokazuje maksimalni postotak vodene pare u zraku, koji može biti iznad razine mora, u ovisnosti o temperaturi. Ponašanje vodene pare ne ovisi o prisutnosti drugih molekula u zraku. Rosište je temperatura do koje se vlažan zrak mora hladiti (100% relativne vlage zraka), kod konstantnog tlaka, da počne kondenzacija vode.

Novi!!: Meteorologija i Rosište · Vidi više »

Sat (instrument)

vrijeme. vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Varšavi. mehaničkog sata. elektroničkog sata. Tipični mehanički zaporni sat. sekunde u 30 milijuna godina. Sat (tur. saat  sat, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015. Sat je jedan od najstarijih izuma. Izumljen je kako bi mjerio vremenske jedinice manje od dana, mjeseca i godine. Prije izuma sata ljudi su se ravnali po Suncu - kada je izašlo, budili su se, a kada je zašlo, odlazili su na počinak.

Novi!!: Meteorologija i Sat (instrument) · Vidi više »

Satelit

* prirodni satelit.

Novi!!: Meteorologija i Satelit · Vidi više »

Sila

Čvrsta ili nepomična kolotura za promjenu smjera sile. Trenje i sile na vodoravnoj podlozi. kosinu. Sila je vektorska fizikalna veličina (oznaka F) kojom se opisuje svaki utjecaj na promjenu oblika i strukture tijela, promjenu brzine tijela ili čestice to jest međudjelovanje fizikalnih sustava ili međudjelovanje sustava i polja.

Novi!!: Meteorologija i Sila · Vidi više »

Sinoptička meteorologija

Sinoptička meteorologija, grana meteorologije koja se bavi proučavanjem istodobnih stanja atmosfere i zakonitosti meteoroloških procesa na širokom području radi prognoze vremena.

Novi!!: Meteorologija i Sinoptička meteorologija · Vidi više »

Smjer

Smjer može biti.

Novi!!: Meteorologija i Smjer · Vidi više »

Smjesa

Emulzija je smjesa dviju nemješivih tekućina (na primjer mlijeko). Smjesa, u kemiji, je mješavina dvaju ili više različitih sastojaka.

Novi!!: Meteorologija i Smjesa · Vidi više »

Snijeg

221x221px Snijeg je oborina u čvrstom stanju.

Novi!!: Meteorologija i Snijeg · Vidi više »

Srednji vijek

Karta Europe oko 1000. godine. Srednji vijek označava središnje razdoblje u tradicionalnoj shemi razdoblja europske povijesti.

Novi!!: Meteorologija i Srednji vijek · Vidi više »

Stara Grčka

Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.

Novi!!: Meteorologija i Stara Grčka · Vidi više »

Stopa opadanja temperature u troposferi

Emagram dijagram pokazuje promjene suhih adijabata (podebljane linije) i vlažnih adijabata (iscrtkane linije), u skladu s tlakom i temperaturom Stopa opadanja temperature u troposferi označava da temperatura troposfere opada s povećanjem nadmorske visine.

Novi!!: Meteorologija i Stopa opadanja temperature u troposferi · Vidi više »

Stratopauza

Stratopauza je granični sloj između stratosfere i mezosfere Stratopauza je granični sloj Zemljine atmosfere, između stratosfere i mezosfere.

Novi!!: Meteorologija i Stratopauza · Vidi više »

Stratosfera

Pogled na stratosferu iz zrakoplova Stratosfera je sloj zemljine atmosfere koji se prostire između mezosfere i troposfere.

Novi!!: Meteorologija i Stratosfera · Vidi više »

Sumporov(IV) oksid

Sumporov(IV) oksid (sumporov dioksid, SO2) pri sobnoj temperaturi je bezbojan, otrovan i nadražujući plin neugodna, oštra i bockava mirisa, koji podražuje na kašalj, a nastaje izgaranjem sumpora, sumporovodika, te prženjem sulfidnih ruda.

Novi!!: Meteorologija i Sumporov(IV) oksid · Vidi više »

Sunčev vjetar

Svemirska letjelica ''Ulysses'' je izmjerila da se brzina Sunčevog vjetra kreće od 400 do 750 km/s. Magnetosfera štiti Zemljinu površinu od naelektriziranih čestica Sunčevog vjetra. Sunca. Sunčev vjetar ili solarni vjetar je plazma vrlo male gustoće koju kao struju električki nabijenih čestica (uglavnom protona i elektrona) neprestano (kontinuirano) emitira Sunce, odnosno Sunčeva korona u svim smjerovima.

Novi!!: Meteorologija i Sunčev vjetar · Vidi više »

Sunčeva svjetlost

Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. Campbell–Stokesov heliograf. Piranometar. Pirheliometar. Sunčeva svjetlost, Sunčeve zrake, Sunčevo zračenje ili solarno zračenje je cijelokupni spektar elektromagnetskog zračenja koje nam dolazi sa Sunca.

Novi!!: Meteorologija i Sunčeva svjetlost · Vidi više »

Sunčevo zračenje

Zemlji. valnim duljinama), koje pada na neku vodoravnu plohu. Sunčevo zračenje je osnovni energetski izvor za sve procese u Zemljinoj atmosferi.

Novi!!: Meteorologija i Sunčevo zračenje · Vidi više »

Sunce

Sunce. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.

Novi!!: Meteorologija i Sunce · Vidi više »

Svemir

Universum - C. Flammarion, drvorez, Pariz 1888. godine, Koloracija: Heikenwaelder Hugo, Beč 1998. Svemir je čitav svijet što nas okružuje.

Novi!!: Meteorologija i Svemir · Vidi više »

Svjetska meteorološka organizacija

WMO zastava Svjetska meteorološka organizacija (engl. World Meteorological Organization - WMO, fr. Organisation météorologique mondiale - OMM) osnovana je 23. ožujka 1950.

Novi!!: Meteorologija i Svjetska meteorološka organizacija · Vidi više »

Temperatura

kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.

Novi!!: Meteorologija i Temperatura · Vidi više »

Termodinamika

topline) pretvara u mehanički rad ''W''. Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. kinetičke energije molekula. Premda je perpetuum mobile proglašen kao nerješivim, pokušaji da se ostvari nisu prestali. Jedan od pokušaja da se ostvari perpetuum mobile. K. parnog kotla koji koristi ugljen kao gorivo. Dieselov kružni proces. Proces prati brojeve od 1 do 4 u smjeru kazaljke na satu. Boyle-Mariotteov zakon. kemijsku tvar. Termodinamika, nauka o toplini ili znanost o toplini je grana fizike koja proučava izmjenu topline i mehaničkoga rada između sustava i okoline, te druge zakonitosti pretvorbe i prijenosa energije, posebno u plinovima.

Novi!!: Meteorologija i Termodinamika · Vidi više »

Termometar

temperature. Liječnički termometar. Bourdonov termometar. mlijeka. Bimetalni termometar koji se koristi u pečnici za kuhanje i pečenje. pirometrom. Termočlanak spojen na multimetar pokazuje sobnu temperaturu u °C. Celzijevim stupnjevima. Termometar (franc. thermomètre od grč. θέρμη: toplo + μετρέω: mjerim) je mjerni instrument za mjerenje temperature (u razgovornom se jeziku katkad naziva i toplomjerom).

Novi!!: Meteorologija i Termometar · Vidi više »

Termosfera

Položaj termosfere u atmosferi Termosfera je najveći sloj u Zemljinoj atmosferi između mezosfere i egzosfere.

Novi!!: Meteorologija i Termosfera · Vidi više »

Tlak

ploštine ''A''. Tlak je fizikalna veličina (znak p) koja opisuje djelovanje sile na površinu (pritisak), određena omjerom sile F, koja djeluje okomito na površinu ploštine A, dakle: Mjerna jedinica tlaka je Paskal (znak Pa) ili njutn po metru kvadratnom (N/m2).

Novi!!: Meteorologija i Tlak · Vidi više »

Tlo

Tlo je rahli površinski dio Zemljine kore u što ubrajamo: prah, glinu, pijesak, šljunak.

Novi!!: Meteorologija i Tlo · Vidi više »

Toplina

toplinskim zračenjem (Sunčeva svjetlost). Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. kinetičke energije molekula. temperaturom. provođenja ili kondukcije topline. toplinskim zrakama. Jouleov uređaj iz 1845. latentnu toplinu. valnim duljinama), koje pada na neku vodoravnu plohu. Prema unutrašnjosti Zemlja je sve toplija, a u dubinama većim od 18 metara ispod površine vanjske toplinske promjene temperature nemaju utjecaja. Znači, ovdje toplina ne dolazi izvana nego iz unutrašnjosti Zemlje. kemijsku tvar. Toplina, toplinska energija ili količina topline (oznaka Q) je fizikalna veličina kojom se opisuje energija koja prelazi s toplijega tijela na hladnije.

Novi!!: Meteorologija i Toplina · Vidi više »

Toplinsko zračenje

Toplinsko zračenje je elektromagnetsko zračenje svih tijela koja se nalaze na temperaturi iznad termodinamičke temperature (0K), odnosno odzračena energija ovisi samo o temperaturi promatranog tijela i stanju njegove površine.

Novi!!: Meteorologija i Toplinsko zračenje · Vidi više »

Tornado

Tornado je zračni vrtlog razorne snage.

Novi!!: Meteorologija i Tornado · Vidi više »

Tropi

Podne u tropima, Sunce je gotovo u zenitu Riječ tropi (grč. tropai heliou znači "područja okrenuta Suncu") označava jedno klimatsko područje zemlje.

Novi!!: Meteorologija i Tropi · Vidi više »

Tropopauza

Tropopauza je granični sloj između troposfere i stratosfere Tropopauza je granični sloj između troposfere i stratosfere.

Novi!!: Meteorologija i Tropopauza · Vidi više »

Troposfera

Pogled na Zemljinu troposferu iz zrakoplova Troposfera je sloj koji leži uz površinu Zemlje.

Novi!!: Meteorologija i Troposfera · Vidi više »

Tropska kišna šuma

Imenom tropska kišna šuma naziva se vegetacijski oblik koji se sreće samo u tropskim klimatskim područjima.

Novi!!: Meteorologija i Tropska kišna šuma · Vidi više »

Tropska oluja

Pogled iz svemira Tropska oluja je meteorološka pojava na Zemlji koja se sastoji od brzih vjetrova te mnogo kiše.

Novi!!: Meteorologija i Tropska oluja · Vidi više »

Tuča

Padanje tuče. Tuča je promjera obično između od 5 do 50 milimetara. Tuča (također i krupa ili grȁd) je najkrupnija vrsta padalina koja dolazi iz atmosfere.

Novi!!: Meteorologija i Tuča · Vidi više »

Turbulencija

Turbulencija (lat. turbulentus: nemiran, uzburkan) je nepravilno vrtložno gibanje koje se pojavljuje u tekućinama i plinovima kad struje pored čvrstih predmeta ili kad im brzina strujanja prijeđe određenu granicu.

Novi!!: Meteorologija i Turbulencija · Vidi više »

Učka

Učka i Kvarnerski zaljev Učka je najviša planina istarskog poluotoka u zapadnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Meteorologija i Učka · Vidi više »

Ugljikov(II) oksid

Ugljikov monoksid, Ugljikov(II) oksid ili CO Ugljikov(II) oksid (ugljikov monoksid) kemijski je spoj jednog atoma ugljika i jednog atoma kisika, formulom izraženo CO.

Novi!!: Meteorologija i Ugljikov(II) oksid · Vidi više »

Ugljikov(IV) oksid

Ugljikov (IV) oksid (ugljikov dioksid, CO2) je kemijski spoj sastavljen od dva atoma kisika kovalentno vezan (vezani elektronima iz zadnje ljuske) za jedan atom ugljika.

Novi!!: Meteorologija i Ugljikov(IV) oksid · Vidi više »

Ujedinjeni narodi

Zgrada UN-a u New Yorku Dvorana Ujedinjeni narodi ili skraćeno UN, je međunarodna organizacija za održavanje mira i sigurnosti u svijetu, razvijanje dobrosusjedskih odnosa, ekonomsku suradnju, širenje tolerancije i promicanje poštivanja ljudskih prava i osnovnih sloboda čovjeka. Nakon završetka Drugog svjetskog rata osnovno pitanje budućeg razvoja svijeta bilo je kako očuvati svjetski mir i sigurnost, poboljšati međunarodnu suradnju i prijateljske odnose među narodima. Ti su ciljevi zapisani u osnivačkoj Povelji Organizacije ujedinjenih naroda koja je potpisana 26. lipnja 1945. godine u San Franciscu, a stupila na snagu 24. listopada 1945. nakon što ju je prihvatila 51 država. UN je zamijenio neučinkovitu Ligu naroda, osnovanu 1919. UN ima 193 države članice (2011.). Gotovo sve međunarodno priznate države su članice. U članstvu nisu Tajvan, Palestinski teritoriji, Vatikan, DAR Sahara. Sjedište Ujedinjenih naroda je u američkom gradu New Yorku. Glavni organi UN su: Opća skupština, Vijeće sigurnosti, Ekonomsko i socijalno vijeće, Međunarodni sud i Tajništvo na čelu kojeg je Glavni tajnik UN-a. U sastavu UN-a djeluje 18 organa, fondova i programa kao npr. UNICEF, UNHCR, FAO i UNESCO. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata od pobjedničkih sila u nadi da će spriječiti buduće sukobe i ratove među narodima. UN na neki način i dalje podsjeća tko ga je osnovao jer su pet glavnih zemalja pobjednica u Drugom svjetskom ratu stalne članice Vijeća sigurnosti s pravom veta: SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Kina (prije Tajvan) i Rusija (prije SSSR). Osnovana je 1945. godine, nakon Drugog svjetskog rata. Vjeće sigurnosti sastoji se od stalnih članica (Francuska, Kina, Rusija, SAD i UK) i još 10 članica koje se mijanjaju svake 2 godine.

Novi!!: Meteorologija i Ujedinjeni narodi · Vidi više »

Ultraljubičasto zračenje

energije. flourescentna svjetiljka. Ultraljubičasto zračenje, ultraljubičasta svjetlost ili ultravioletno zračenje (oznaka UV prema eng. ultraviolet) je elektromagnetsko zračenje valnih duljina od približno 10 do 400 nanometara, to jest između rendgenskoga zračenja i ljubičastoga dijela vidljive svjetlosti, i energiji fotona od 3 eV do 124 eV.

Novi!!: Meteorologija i Ultraljubičasto zračenje · Vidi više »

Umjetni satelit

Umjetni satelit je tijelo koje je čovjek napravio i lansirao u orbitu Zemlje ili nekog drugog planeta.

Novi!!: Meteorologija i Umjetni satelit · Vidi više »

Urbain Le Verrier

Neptun viđen sa svemirske letjelice Voyager 2 s Velikom tamnom pjegom na lijevoj strani i Malom tamnom pjegom u donjem desnom dijelu. Bijeli oblaci se sastoje od metanova leda; sveukupna plava boja se stvara zato što metan upija crvenu svjetlost. Urbain Le Verrier (Saint-Lô, 11. ožujka. 1811. – Pariz, 23. rujna 1877.), francuski astronom i matematičar.

Novi!!: Meteorologija i Urbain Le Verrier · Vidi više »

Valna duljina

Valna duljina periodičnoga vala je najmanja udaljenost između dvije čestice koje titraju u fazi.

Novi!!: Meteorologija i Valna duljina · Vidi više »

Vatra svetog Ilije

Vatra svetog Ilije na jarbolima broda. Vatra svetog Ilije, vatra svetog Nikole, Elmova vatra ili vatra svetog Elma (po svetom Elmu, odnosno Erazmu, zaštitniku pomoraca) je gotovo neprekidno slabo do umjereno električno izbijanje u atmosferi praćeno svjetlošću, koje se zapaža na povišenim objektima (gromobranima, vjetruljama, jarbolima, općenito šiljcima i izloženim dijelovima, pa i na krilima i elisama zrakoplova).

Novi!!: Meteorologija i Vatra svetog Ilije · Vidi više »

Vektor

U elementarnoj matematici i fizici, a napose u tehničkim primjenama, vektor najčešće označava veličinu koja ima iznos, smjer i orijentaciju, te zadovoljava pravila vektorskog računa.

Novi!!: Meteorologija i Vektor · Vidi više »

Visina

Visina Visina je mjera okomite udaljenosti.

Novi!!: Meteorologija i Visina · Vidi više »

Vjetar

Bura u Ninu Vjetar je strujanje zraka.

Novi!!: Meteorologija i Vjetar · Vidi više »

Vlažnost zraka

tropskoj šumi. bocom. cvijeću. vlagu i da se pri tom produžava. termometra smještena na istom stalku. Vlažnost zraka je količina vodene pare koja je sadržana u zraku ili atmosferi.

Novi!!: Meteorologija i Vlažnost zraka · Vidi više »

Vlaga

tropskoj šumi. Vlaga je vodena para sadržana u nekom sredstvu (na primjer u zraku) ili voda sadržana u nekom sredstvu bez obzira na agregatno stanje.

Novi!!: Meteorologija i Vlaga · Vidi više »

Vlagomjer

vlagu i da se pri tom produžava. meteorološkoj kućici. termometra smještena na istom stalku. Vlagomjer ili higrometar je mjerni instrument za mjerenje apsolutne ili relativne vlažnosti (to jest udjela vodene pare) u nekoj kemijskoj tvari, najčešće u plinovima, a osobito u zraku.

Novi!!: Meteorologija i Vlagomjer · Vidi više »

Voda

'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednog atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.

Novi!!: Meteorologija i Voda · Vidi više »

Vodena para

Vodena para Vodena para je voda u plinovitom obliku.

Novi!!: Meteorologija i Vodena para · Vidi više »

Vremenska prognoza

Vremenska prognoza je predviđanje vremenskih uvjeta nekog područja.

Novi!!: Meteorologija i Vremenska prognoza · Vidi više »

Vrijeme (klima)

Oblaci - kumulusi Vrijeme je trenutno stanje atmosfere na nekom prostoru.

Novi!!: Meteorologija i Vrijeme (klima) · Vidi više »

William Thomson

'''William Thomson''' znan kao '''Lord Kelvin''' Sir William Thomson, 1.

Novi!!: Meteorologija i William Thomson · Vidi više »

Zalazak sunca

Zalazak Sunca. Zalazak sunca označava zalazak sunca pod horizont.

Novi!!: Meteorologija i Zalazak sunca · Vidi više »

Zemlja

Zemlja je treći planet po redoslijedu udaljenosti od Sunca i najveći među unutarnjim planetima.

Novi!!: Meteorologija i Zemlja · Vidi više »

Zemljina atmosfera

Slojevi atmosfere (NOAA) Sastav Zemljine atmosfere. Donji dijagram predstavlja najmanje uobičajene plinove koje čine samo 0.038% atmosfere. Vrijednosti su regulirane za ilustraciju. Chapmanov ozonski ciklus Apsorpcija uv-zračenja u ozonskim sloju Veoma svijetli meteor Položaj ionosfere u atmosferi Magnetosfera štiti zemljinu površinu od naelektriziranih čestica Sunčevog vjetra Van Allenovi pojasevi zračenja Zemljina atmosfera je sloj plinova koji okružuju planet Zemlju i koji zadržava Zemljina gravitacija.

Novi!!: Meteorologija i Zemljina atmosfera · Vidi više »

Zemljina rotacija

Zemljina rotacija je rotacija krutog tijela Zemlje oko svoje osi.

Novi!!: Meteorologija i Zemljina rotacija · Vidi više »

Zemljino magnetsko polje

Zemljino magnetsko polje. accessdate.

Novi!!: Meteorologija i Zemljino magnetsko polje · Vidi više »

Zemljopisna širina

Važnije zemljopisne širine imaju svoje nazive Geografska ili zemljopisna širina je udaljenost neke točke na Zemlji prema sjeveru ili jugu od ekvatora (polutnika).

Novi!!: Meteorologija i Zemljopisna širina · Vidi više »

Zemljopisne karte

Flamanski kartograf Gerardus Mercator (1512.-1594.) bio je prva osoba koja je izumila približno točan način prikazivanja površine zemlje. Zemljopisne karte su grafički prikazi Zemljine površine.

Novi!!: Meteorologija i Zemljopisne karte · Vidi više »

Znanost

Hrvatskom institutu za povijest. Znanost (grč. episteme - razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia; eng. i fr. science; njem. Wissenschaft) je organizirani sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.

Novi!!: Meteorologija i Znanost · Vidi više »

Zračna masa

Izvorna područja svjetskih zračnih masa. Oznake: c - kontinentalna, m - maritimna ili morska, T - tropska, P - polarna, A - arktička ili antarktička, M - monsunska, E - ekvatorijalna, S - adijabatsko sušenje i zagrijavanje zraka stvoreno silaznim kretanjem u atmosferi, k - zračna masa hladnija od površine ispod, w - zračna masa toplija od površine ispod. Zračna masa, u meteorologiji, je naziv za veliku količinu zraka kojoj se na velikom području ujednači temperatura i vlažnost kada dulje vrijeme miruje ili se sporo giba nad jednoličnom Zemljinom površinom.

Novi!!: Meteorologija i Zračna masa · Vidi više »

Zrak

gravitacijskim silama. atmosfere. ugljikovog ciklusa. Zrak je smjesa plinova što je kao omotač vezana uz Zemlju pretežno gravitacijskim silama, sudjeluje u njezinoj vrtnji, tvori Zemljinu atmosferu i nužna je za život na Zemlji.

Novi!!: Meteorologija i Zrak · Vidi više »

Zrakoplov

Zrakoplov je svaka naprava koja se održava u atmosferi zbog reakcije zraka, osim reakcije zraka u odnosu na Zemljinu površinu (definicija prema Zakonu o zračnom prometu Republike Hrvatske).

Novi!!: Meteorologija i Zrakoplov · Vidi više »

Zrakoplovstvo

Zrakoplovstvo je grana tehnike koja se bavi svime vezanim za zrakoplove.

Novi!!: Meteorologija i Zrakoplovstvo · Vidi više »

17. stoljeće

17.

Novi!!: Meteorologija i 17. stoljeće · Vidi više »

340. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Meteorologija i 340. pr. Kr. · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Meteorolog.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »