Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Meteorologija

Indeks Meteorologija

satelitska snimka uragana Hugo. Dvostruka duga. Evangelista Torricelli je izumio barometar. Stari barometri iz ''Musée des Arts et Métiers'', Pariz. Celzijevim stupnjevima. radiosonde. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. Meteorologija ili vremenoslovlje (grč. μετεωρολογία: naučavanje o nebeskim pojavama) je znanost o Zemljinoj atmosferi i promjenama u njoj.

236 odnosi: Aerologija, Aeronomija, Aerosol, Amaterska astronomija, Američko meteorološko društvo, Anders Celsius, Anemometar, Antarktika, Anticiklona, Antika, Apsorpcija, Argon, Arhitektura, Aristotel, Astronomija, Atmosfera, Atmosferska fronta, Atmosferski elektricitet, Atmosferski tlak, Atom, Automatizacija, Četvorni metar, Balon, Bar (jedinica), Barometar, Beaufortova ljestvica, Beč, Benjamin Franklin, Blaise Pascal, Boyle-Mariotteov zakon, Brzina, Brzina zvuka, Brzojav, Bura, Celzij, Ciklona, Crno more, Cvijet, Daniel Gabriel Fahrenheit, Dim, Dinamička meteorologija, Dnevnik (književnost), Dopplerov efekt, Drevni Egipat, Dušik, Dušikovi oksidi, Duga, Edme Mariotte, Edmond Halley, Egzosfera, ..., Ekologija, Ekvator, Električna struja, Električni naboj, Elektron, Energetika, Engleski jezik, Evangelista Torricelli, Fen, Firenca, Fizička meteorologija, Fizika, Fotometeori, Francis Beaufort, Galileo Galilei, Geofizika, Godišnja doba, Građevinarstvo, Gradijent, Grčki jezik, Grmljavinska oluja, Gromobran, Gustoća zraka, Halo (optička pojava), Hermann von Helmholtz, Hidrologija, Hidrometeori, Indija, Ion, Ionosfera, Island, Isparavanje, Izobara, Izoterma, Jacques Charles, Jean le Rond d'Alembert, Jednadžba, Jedrenjak, John Dalton, Joseph Black, Kelvin, Kilogram, Kilometar na sat, Kina, Kisik, Klimatologija, Klimatske promjene, Kondenzacija, Kontinent, Kosa, Krim, Krimski rat, Kronika, Kubični metar, Led, Litra, Luke Howard, Magla, Magnetosfera, Masa, Međunarodna standardna atmosfera, Međunarodni sustav mjernih jedinica, Medicina, Mehanika fluida, Metar, Metar u sekundi, Meteor, Meteorološka postaja, Mezopauza, Mezosfera (dio atmosfere), Milimetar živina stupca, Mjerenje, Mjerna jedinica, Mjerni instrument, Morska razina, Mraz, Munja, Nadmorska visina, Newtonovi zakoni gibanja, Nin, Novogrčki jezik, Oblaci, Oborina, Obujam, Ocean, Oceanografija, Oluja, Optika atmosfere, Ozon, Ozonski omotač, Pariz, Paskal, Planina, Plin, Plinska konstanta, Pokus, Poljoprivreda, Postotak, Površina, Prašina, Priroda, Pritisak, Psihrometar, Računalo, Radar, Radijacija, Radio, Radioaktivnost, Radiosonda, Radiovalovi, Relativna gustoća, Relativna molekulska masa, René Descartes, Rijeka, Robert Boyle, Robert Hooke, Rosa, Rosište, Sat (instrument), Sila, Sinoptička meteorologija, Smjer, Smjesa, Snijeg, Srednji vijek, Stara Grčka, Stopa opadanja temperature u troposferi, Stratopauza, Stratosfera, Sumporov(IV) oksid, Sunčev vjetar, Sunčeva svjetlost, Sunčevo zračenje, Sunce, Svemir, Svjetska meteorološka organizacija, Temperatura, Termodinamika, Termometar, Termosfera, Tlak, Tlo, Toplina, Toplinsko zračenje, Tornado, Tropi, Tropopauza, Troposfera, Tropska kišna šuma, Tropska oluja, Tuča, Turbulencija, Učka, Ugljikov (II) oksid, Ugljikov(IV) oksid, Ujedinjeni narodi, Ultraljubičasto zračenje, Umjetni satelit, Urbain Le Verrier, Valna duljina, Vatra svetog Ilije, Vektor, Visina, Vjetar, Vlažnost zraka, Vlaga, Vlagomjer, Voda, Vodena para, Vremenska prognoza, Vrijeme (meteorologija), William Thomson, Zalazak sunca, Zemlja, Zemljina atmosfera, Zemljina rotacija, Zemljino magnetsko polje, Zemljopisna širina, Zemljopisne karte, Znanost, Zračna masa, Zrak, Zrakoplov, Zrakoplovstvo, 17. stoljeće, 340. pr. Kr.. Proširite indeks (186 više) »

Aerologija

radiosonde. visinom. Područje proučavanja aerologije. Aerologija je dio meteorologije koji se bavi istraživanjem fizikalnih i kemijskih procesa u takozvanoj "slobodnoj atmosferi", to jest sloju atmosfere u kojem se više ne očituju prizemni utjecaji (1,0 kilometar do 1,5 kilometara) pa sve do visine od 80 kilometar (slojeve iznad toga proučava aeronomija).

Novi!!: Meteorologija i Aerologija · Vidi više »

Aeronomija

ozonskim sloju. patuljka. Aeronomija je grana meteorologije koja se bavi proučavanjem viših slojeva atmosfere, iznad 20 do 25 kilometara, i to prirodom njezinih sastojaka, gustoćom, temperaturom te mikrokemijskim procesima kao što su disocijacija molekula plinova na sastavne atome djelovanjem ultraljubičastog zračenja Sunca, te ionizacija ili stvaranje iona i slobodnih elektrona pod utjecajem kozmičkog zračenja, ultraljubičastog zračenja i gama-zraka na visinama od 60 kilometara.

Novi!!: Meteorologija i Aeronomija · Vidi više »

Aerosol

Izmaglica i oblaci su aerosoli. Novom Meksiku. Kao aerosol, u obliku spreja, primjenjuju se neki dezodoransi. Aerosol je suspenzija čestica krutih tvari ili kapljica tekućine promjera manjeg od 1 mikrometar (1 μm) u plinu.

Novi!!: Meteorologija i Aerosol · Vidi više »

Amaterska astronomija

Perzeida. Malom medvjedu. Zviježđe Orion. Zimski trokut (crveno) i Zimski šesterokut (plavo). Zodijak ili '''životinjski krug''' čine 13 zviježđa kroz koje Sunce prividno prolazi tijekom godine. Astronom amater je osoba koja se bavi astronomijom bez neke izravne novčane naknade, za razliku od profesionalca astronoma koji za isti posao dobiva plaću.

Novi!!: Meteorologija i Amaterska astronomija · Vidi više »

Američko meteorološko društvo

Američko meteorološko društvo (AMS, engl. American Meteorological Society) promiče razvoj i širenje informacija i edukacije o atmosferskim i srodnim oceanografskim i hidrološkim znanostima te unaprjeđenje njihovih profesionalnih primjena.

Novi!!: Meteorologija i Američko meteorološko društvo · Vidi više »

Anders Celsius

Celzijevim stupnjevima Anders Celsius (Uppsala, 27. studenog 1701. – Uppsala, 25. travnja 1744.) je švedski fizičar i astronom.

Novi!!: Meteorologija i Anders Celsius · Vidi više »

Anemometar

Anemometar s lopaticama iz 1846., koji je izradio John Thomas Romney Robinson. Ultrazvučni anemometar. Presjek kroz laser doppler anemometar. Anemometar s ugrijanom žicom. Pitot cijev. Mjerenje brzine vjetra ručnim anemometrom. Anemometar s vrućom žicom. Anemometar je mjerni instrument za mjerenje jačine vjetra i brzinu strujanja zraka.

Novi!!: Meteorologija i Anemometar · Vidi više »

Antarktika

Pogled na Antarktiku iz satelita, napravljen od raznih satelitskih ulomaka Antarktika (od grčkog Ανταρκτικως, suprotno od Arktik) je kontinent koji okružuje južni pol Zemlje.

Novi!!: Meteorologija i Antarktika · Vidi više »

Anticiklona

satu i udaljavanje od središta prema rubovima anticiklone. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. meteorološkoj karti. Evangelista Torricelli je izumio barometar. Stari barometri iz ''Musée des Arts et Métiers'', Pariz. Anticiklona ili barički maksimum je područje visoka tlaka u atmosferi.

Novi!!: Meteorologija i Anticiklona · Vidi više »

Antika

84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.). Pojam Antika dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan.

Novi!!: Meteorologija i Antika · Vidi više »

Apsorpcija

Bez opisa.

Novi!!: Meteorologija i Apsorpcija · Vidi više »

Argon

Netoksičan je plemeniti plin bez boje, okusa i mirisa.

Novi!!: Meteorologija i Argon · Vidi više »

Arhitektura

Partenon u Ateni je primjer drevne arhitekture. Arhitektura (Latinski „architectura“, od starogrčke složenice „arkitekton“, ὰρχιτεκτονική, od ὰρχι glavni i Τεκτονική graditelj) u užem smislu je znanost i umjetnost projektiranja i oblikovanja zgrada i drugih građevina.

Novi!!: Meteorologija i Arhitektura · Vidi više »

Aristotel

Aristotel (Stagira u Traciji, 384. pr. Kr. - Halkida, 322. pr. Kr.), starogrčki filozof i prirodoslovac.

Novi!!: Meteorologija i Aristotel · Vidi više »

Astronomija

Svemirskog teleskopa Hubble). Svemirskog teleskopa Hubble). Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Mliječnog puta (2010.). Nebeski ekvator i ekliptika. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Astronomija ili zvjezdoznanstvo (grč. ἀστρονομία: zvjezdoznanstvo) je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti.

Novi!!: Meteorologija i Astronomija · Vidi više »

Atmosfera

Zemljine atmosfere. stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se staklenički učinak ili efekt staklenika. vjetrova na Zemlji. Polarni stratosferski oblaci. visinom. magnetosfere. Sunčev vjetar teče od lijeva na desno. Slika najveće ozonske rupe nad Antarktikom ikad snimljena (rujan 2006.) Novom Meksiku Atmosfera (grč. ἀτμός: dah, para + sfera) je plinoviti omotač oko Zemlje ili nekog drugog nebeskog tijela.

Novi!!: Meteorologija i Atmosfera · Vidi više »

Atmosferska fronta

Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. Hladna fronta koja se povlači, s čistim i bistrim zrakom iza. sjevernoj polutci. Atmosferska fronta je granična ploha koja odvaja dvije zračne mase različitih svojstava.

Novi!!: Meteorologija i Atmosferska fronta · Vidi više »

Atmosferski elektricitet

grmljavinske oluje. emisiju svjetlosti, najčešće na visinama između 90 i 150 kilometara. ionosfere. Atmosferski elektricitet su električni naboji, električne struje i električna polja nastali djelovanjem različitih ionizatora Zemljine atmosfere: radioaktivnim zračenjem tvari u Zemljinoj kori i atmosferi, kozmičkim zračenjem, zračenjem Sunca.

Novi!!: Meteorologija i Atmosferski elektricitet · Vidi više »

Atmosferski tlak

Njemačkoj (crnom bojom). živom. Riječkoj luci. Atmosferski tlak ili tlak zraka je tlak na bilo kojem dijelu Zemljine atmosfere.

Novi!!: Meteorologija i Atmosferski tlak · Vidi više »

Atom

Stilizirani prikaz atoma litija. nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Vrijeme poluraspada radioaktivnih izotopa ili radionuklida. Treba zapaziti da se teoretska linija za stabilne isotope ''Z''.

Novi!!: Meteorologija i Atom · Vidi više »

Automatizacija

Automatizacija označava tijek prijenosa rada čovjeka na strojeve, obično kroz tehnički napredak.

Novi!!: Meteorologija i Automatizacija · Vidi više »

Četvorni metar

Četvorni metar ili kvadratni metar, znak m2, mjerna je jedinica za ploštinu (površinu) u Međunarodnom sustavu (SI) i ubraja se u izvedene jedinice.

Novi!!: Meteorologija i Četvorni metar · Vidi više »

Balon

braće Montgolfier. Baloni na vrući zrak. Baloni na vrući zrak. Baloni u obliku srca. Balon (franc. ballon balon, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.

Novi!!: Meteorologija i Balon · Vidi više »

Bar (jedinica)

Bar je mjerna jedinica za tlak izvan Međunarodnog sustava jedinica (SI) kojoj je upotreba zakonom iznimno dopuštena bez ograničenja.

Novi!!: Meteorologija i Bar (jedinica) · Vidi više »

Barometar

Evangelista Torricelli je izumio barometar. Stari barometri iz ''Musée des Arts et Métiers'', Pariz. Vodeni barometar ili Goetheov barometar. Živini barometri iz 1890.: barometri s reduciranom skalom (lijevo) i barometar s pomičnim dnom (desno). kardanskim zglobom tako da je cijev uvijek okomita. elastičnih tijela zbog djelovanja tlaka. Shema jednostavnog visinomjera. Tradicionalni barograf (bez kućišta). Fortinov barometar. Barometar je mjerni instrument za mjerenje tlaka zraka.

Novi!!: Meteorologija i Barometar · Vidi više »

Beaufortova ljestvica

Orkan ''Frances'' 2004. godine nad Atlantikom. Beaufortova ljestvica služi za ocjenjivanje jačine vjetra prema njegovim učincima.

Novi!!: Meteorologija i Beaufortova ljestvica · Vidi više »

Beč

Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.

Novi!!: Meteorologija i Beč · Vidi više »

Benjamin Franklin

munje. olujni oblak, pri čemu se pojavila električna iskra i napunila električni kondenzator. Benjamin Franklin (Boston, 17. siječnja 1706. - Philadelphia, 17. travnja 1790.), američki državnik, filozof, izumitelj, fizičar, ekonomist i književnik.

Novi!!: Meteorologija i Benjamin Franklin · Vidi više »

Blaise Pascal

Pascalov portret. hiperbola. računalni stroj u povijesti. Pascalovog zakona. hidrauličke preše. Binomni koeficijenti se mogu izračunati kao dijelovi Pascalova trokuta, gdje je svaki broj zbroj ona dva iznad njega. ''Pascalov pravac'' GHK šesterovrha ABCDEF upisan u elipsu. Protustrane šesterovrha imaju istu boju. Blaise Pascal (Clermont-Ferrand, 19. lipnja 1623. – Pariz, 19. kolovoza 1662.), francuski filozof, matematičar i fizičar.

Novi!!: Meteorologija i Blaise Pascal · Vidi više »

Boyle-Mariotteov zakon

Boyle-Mariotteov zakon. Graf originalnih rezultata koje je dobio Robert Boyle. Boyle-Mariotteov zakon opisuje istodobnu izotermnu (''T'' .

Novi!!: Meteorologija i Boyle-Mariotteov zakon · Vidi više »

Brzina

fizike, gdje brzina ima značajnu ulogu. Brzina je vektorska fizikalna veličina koja opisuje kako se brzo i u kojemu smjeru neka točka (ili tijelo) giba, tj.

Novi!!: Meteorologija i Brzina · Vidi više »

Brzina zvuka

longitudinalnih valova u zraku. longitudinalnih valova u plinovima i kapljevinama. Brzina zvuka je brzina kojom se širi zvučni val u nekom mediju (sredstvu).

Novi!!: Meteorologija i Brzina zvuka · Vidi više »

Brzojav

Spomen-ploča na zgradi prvog brzojavnog ureda u SAD-u popraćena riječima koje je 24. svibnja 1844. Samuel Morse poslao prvim električnim brzojavom: "Što je Bog stvorio" (''What hath God wrought'') Brzojav (međunarodnica ili internacionalizam jest "telegraf" od grčke riječi tele, na daljinu, i graphein, pisati) uređaj je odnosno sustav za prijenos poruka na veliku udaljenost.

Novi!!: Meteorologija i Brzojav · Vidi više »

Bura

Snaga bure, Nin. Bura u Trstu, veljača 2011. Bura kod Starigrada. 9 bofora. Bura kod Senja. mora pod utjecajem bure. Fina maglica koja se vidi na slici su sitne kapljice mora koje bura podiže s morske površine. Senjska bura u veljači 2012. vegetacije (otok Pag). brzinu. Velebitskom kanalu. Bakarskom zaljevu. Bakarskom zaljevu. Bura je jak, suh i hladan, mahovit (naglo mijenja smjer i brzinu) i turbulentan vjetar s kopna, koji pretežno u hladno doba godine puše duž istočne obale Jadranskoga mora.

Novi!!: Meteorologija i Bura · Vidi više »

Celzij

Celzijev stupanj (°C, ili samo Celzij) je mjerna jedinica temperature u izvedenom SI sustavu.

Novi!!: Meteorologija i Celzij · Vidi više »

Ciklona

Islandska ciklona 4. rujna 2003. Hrvatskoj najviše utječe Genovska ciklona (7. listopada 1996.). Uragan Isabel iz 2003. uragana Katrina krajem kolovoza 2005. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. Usporedba između izvantropske (gore) i tropske ciklone (dolje desno). Ciklona (engl. cyclone, prema grč. ϰύϰλος: krug) ili barički minimum je područje relativno sniženog tlaka zraka u izvantropskim zemljopisnim širinama, s promjerom od 500 kilometara do više tisuća kilometara, u kojem postoji vrtložno strujanje zraka koje se može protezati i kroz cijelu troposferu.

Novi!!: Meteorologija i Ciklona · Vidi više »

Crno more

Crno more je unutarnje more smješteno između Europe i Azije, istočno od Balkana, južno od Istočnoeuropske nizine, zapadno od Kavkaza i sjeverno od Anatolije.

Novi!!: Meteorologija i Crno more · Vidi više »

Cvijet

Cvijet suncokreta oprašuje pčela Cvijet (lat. flos), preobraženi je dio izdanka, koji nosi rasplodne organe biljaka i ima organe za primamljivanje kukaca, radi oprašivanja.

Novi!!: Meteorologija i Cvijet · Vidi više »

Daniel Gabriel Fahrenheit

Daniel Gabriel Fahrenheit (*Danzig (danas Gdanjsk), 24. svibnja 1686. – †Den Haag, 16. rujna 1736.), bio je njemački fizičar.

Novi!!: Meteorologija i Daniel Gabriel Fahrenheit · Vidi više »

Dim

Dim iz vulkana Dim je mali broj malih čestica rasutih u zraku, koje su nastale nepotpunim izgararanjem tvari.

Novi!!: Meteorologija i Dim · Vidi više »

Dinamička meteorologija

oblake. zalaska Sunca. Dinamička meteorologija se bavi utvrđivanjem zakonitosti atmosferskih procesa (pojava).

Novi!!: Meteorologija i Dinamička meteorologija · Vidi više »

Dnevnik (književnost)

Dnevnik, žanr autobiografske književnosti u kojem autor svakodnevno ili povremeno bilježi svoja zapažanja ili unutarnja stanja, vezana uz stvarne ili izmišljene događaje s kojima je povezan.

Novi!!: Meteorologija i Dnevnik (književnost) · Vidi više »

Dopplerov efekt

gibanju njihova izvora ili promatrača. Dopplerova učinka i radara može odrediti brzina kretanja vozila. Dopplerov učinak se može primijetiti i kod kretanja labuda po vodi (valovi na vodi). Crveni pomak (gore) i plavi pomak (dolje). Sunčevim (lijevo). Dopplerov učinak ili Dopplerov efekt je promjena frekvencije valova pri relativnom gibanju njihova izvora ili promatrača.

Novi!!: Meteorologija i Dopplerov efekt · Vidi više »

Drevni Egipat

Gizi najprepoznatljiviji su simboli civilizacije drevnog Egipta. Drevni Egipat bila je drevna civilizacija u sjeveroistočnoj Africi, smještena uz rijeku Nil što je danas moderna država Egipat.

Novi!!: Meteorologija i Drevni Egipat · Vidi više »

Dušik

Dušik (N2) je kemijski inertan plin bez boje, mirisa i okusa.

Novi!!: Meteorologija i Dušik · Vidi više »

Dušikovi oksidi

Dušikovi oksidi su niz spojeva dušika i kisika opće formule NOx (x.

Novi!!: Meteorologija i Dušikovi oksidi · Vidi više »

Duga

Dvostruka duga. vode. Prikaz glavne i sporedne duge. Prekobrojni lukovi od dodatnih duga mogu se najbolje zapaziti unutar gornjeg dijela glavne duge. Put zrake svjetlosti pri nastanku glavne i sporedne duge. glorija. R. Descartes objasnio nastanak dvostruke duge. Duga je česta optička pojava u Zemljinoj atmosferi u obliku jednog ili više obojenih kružnih lukova, koja nastaje jednostrukim ili višestrukim lomom (refrakcija) i odbijanjem zraka svjetlosti (refleksija) u kapljicama kiše.

Novi!!: Meteorologija i Duga · Vidi više »

Edme Mariotte

Edme Mariotte (Dijon, oko 1620. – Pariz, 12. maja 1684.), francuski fizičar.

Novi!!: Meteorologija i Edme Mariotte · Vidi više »

Edmond Halley

Halleyjev komet snimljen 8. ožujka 1986. Edmond Halley (Haggerston kraj Londona, 8. studenog 1656. – Greenwich, 14. siječnja 1742.), engleski astronom i geodet.

Novi!!: Meteorologija i Edmond Halley · Vidi više »

Egzosfera

Prikaz atmosfere Egzosfera (grč. exo - izvana i grč. sphaira - lopta) je najviši sloj Zemljine atmosfere.

Novi!!: Meteorologija i Egzosfera · Vidi više »

Ekologija

Ekologija (grc. οἶκος.

Novi!!: Meteorologija i Ekologija · Vidi više »

Ekvator

Karta svijeta s označenim ekvatorom U zemljopisu, ekvator je zamišljena crta gdje se sijeku površina nebeskog tijela (npr. Zemlje) i ravnina okomita na os rotacije tog tijela i na kojoj se nalazi težište tog tijela.

Novi!!: Meteorologija i Ekvator · Vidi više »

Električna struja

katodu i putuje nadesno gdje je anoda (žica na dnu cijevi). Elektroni bivaju toliko ubrzani da se nastavljaju gibati i nakon anode dok ne udare u fluorescentni zaslon. Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji na zaslonu stvara sjenu. membranom. Električna struja je usmjereno gibanje nabijenih čestica.

Novi!!: Meteorologija i Električna struja · Vidi više »

Električni naboj

električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. katodu i putuje nadesno gdje je anoda (žica na dnu cijevi). Elektroni bivaju toliko ubrzani da se nastavljaju gibati i nakon anode dok ne udare u fluorescentni zaslon. Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji na zaslonu stvara sjenu. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. električnog polja između dva točkasta naboja. Za pozitivni naboj se uzima da je izvor polja (silnice iz njega izlaze), a za negativni da je njegov ponor. Električni naboj ili količina elektriciteta (oznaka q ili Q) je fizikalna veličina koja opisuje temeljno svojstvo čestica koje uzajamno djeluju električnim silama.

Novi!!: Meteorologija i Električni naboj · Vidi više »

Elektron

dualizam). električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. električnog naboja: elektron ima negativan ''q'' tako da putanja ide prema gore. Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona. fotoelektričnog učinka. energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Elektronski uhvat. Elektron je negativno nabijena, stabilna subatomska čestica.

Novi!!: Meteorologija i Elektron · Vidi više »

Energetika

Energetika je znanost o energijskim transformacijama.

Novi!!: Meteorologija i Energetika · Vidi više »

Engleski jezik

skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.

Novi!!: Meteorologija i Engleski jezik · Vidi više »

Evangelista Torricelli

Evangelista Torricelli je izumio barometar. Stari barometri iz ''Musée des Arts et Métiers'', Pariz. Torricellijev zakon istjecanja. Evangelista Torricelli (Rim, 15. listopada 1608. – Firenca, 25. listopada 1647.), talijanski fizičar, matematičar i dobar prijatelj Galilea Galileja.

Novi!!: Meteorologija i Evangelista Torricelli · Vidi više »

Fen

Prikaz kako nastaje fen. Nastajanje oblaka uzrokovanih jakim fenom. Fen (njem. Föhn, od lat. favonius: topli zapadni vjetar) je topli, suhi i većinom mahovit (naglo mijenja smjer i brzinu) vjetar koji se spušta najčešće niz sjeverne obronke Alpa.

Novi!!: Meteorologija i Fen · Vidi više »

Firenca

Firenca (talijanski: Firenze, latinski: Florentia) je glavni grad pokrajine Toskana u Italiji.

Novi!!: Meteorologija i Firenca · Vidi više »

Fizička meteorologija

Zemljine atmosfere. Dvostruka duga. grmljavinske oluje. adijabatsko povećanje obujma (volumena) rezultira hlađenjem. Stopa opadanja temperature u troposferi: emagram dijagram pokazuje promjene suhih adijabata (podebljane linije) i vlažnih adijabata (iscrtkane linije), u skladu s tlakom i temperaturom. atmosferi. Bratislavi viđena s vrha mosta ''Nový Most'' (2005.). tropskoj šumi. vlagu i da se pri tom produžava. Fizička meteorologija proučava fizikalna svojstva i procese Zemljine atmosfere kao sastav zraka i oblaka, zračenja, akustiku, optiku i elektricitet atmosfere.

Novi!!: Meteorologija i Fizička meteorologija · Vidi više »

Fizika

Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.

Novi!!: Meteorologija i Fizika · Vidi više »

Fotometeori

Dvostruka duga. visine od oko 20 metara. lažna Sunca u mjesto Fargo, Sjeverna Dakota, SAD. Treba zapaziti da vrhove lažnih Sunca dodiruju gore tangentni lukovi. Fotometeori je zajednički pojam (termin) za široku skupinu svjetlosnih pojava u atmosferi (optika atmosfere), koje nastaju refleksijom (odbijanjem), lomom svjetlosti (refrakcija), interferencijom i ogibom (difrakcijom) zrakâ svjetlosti Sunca ili Mjeseca na kapljicama oblaka ili magle, odnosno kristalića leda oblaka.

Novi!!: Meteorologija i Fotometeori · Vidi više »

Francis Beaufort

Francis Beaufort (Navan, 7. svibnja 1774. – London, 17. prosinca 1857.), irski znanstvenik i kontraadmiral Britanske kraljevske ratne mornarice.

Novi!!: Meteorologija i Francis Beaufort · Vidi više »

Galileo Galilei

tijela. Rimskom inkvizicijom. Galileo Galilei, punim imenom Galileo di Vincenzo Bonaiuti de' Galilei (Pisa, 15. veljače 1564. – Arcetri, 8. siječnja 1642.), bio je talijanski matematičar, fizičar, astronom, polihistor i filozof.

Novi!!: Meteorologija i Galileo Galilei · Vidi više »

Geofizika

date.

Novi!!: Meteorologija i Geofizika · Vidi više »

Godišnja doba

Sunca za 4 godišnja doba Godišnja doba su razdoblja u kojima vlada različita klima.

Novi!!: Meteorologija i Godišnja doba · Vidi više »

Građevinarstvo

Gizi, jedna od najstarijih sačuvanih građevina Građevinarstvo ili građevina je primijenjena znanost, najstarija i najznačajnija grana tehnike.

Novi!!: Meteorologija i Građevinarstvo · Vidi više »

Gradijent

Gradijent (lat. gradiens: koji korača) obično znači smjer i veličinu najbržeg prirasta neke veličine ili funkcije u prostoru.

Novi!!: Meteorologija i Gradijent · Vidi više »

Grčki jezik

Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.

Novi!!: Meteorologija i Grčki jezik · Vidi više »

Grmljavinska oluja

Nizozemskoj Grmljavinska oluja je lokalna pojava praćena jakom kišom, pljuskovima, grmljavinom i pojačanim vjetrom.

Novi!!: Meteorologija i Grmljavinska oluja · Vidi više »

Gromobran

Glavni dijelovi gromobrana su: glavni prihvatni vod (gore), okomiti i pomoćni vodovi (sredina) i uzemljivač (dolje u zemlji). munje. Slika prikazuje zaštitne pojaseve ako je ''H'' visina zgrade s gromobranom. U prostoru ''H'', lijevo i desno od okomice kroz gromobran, je jednostruki zaštitni pojas, u prostoru 2∙''H'' dvostruki, a u prostoru 3∙''H'' trostruki zaštitni pojas. Gromobran ili gromobranska zaštita je zaštita zgrada, električnih nadzemnih vodova, električnih postrojenja na otvorenom i drugih zgrada i konstrukcija od štetnih posljedica udara munje.

Novi!!: Meteorologija i Gromobran · Vidi više »

Gustoća zraka

Riječkoj luci. Gustoća zraka je masa zraka po jedinici obujma Zemljine atmosfere.

Novi!!: Meteorologija i Gustoća zraka · Vidi više »

Halo (optička pojava)

lažnim Suncima i gornjim tangencijalnim lukom. Halo oko Sunca snimljen u Sibiru 11. travnja 2017. Lijevo lažno Sunce iznad Stonehengea. Sunčev stup (Finistère, Bretanja, Francuska. Cirkumzenitalni luk viđen u Salemu, Massachusetts, 27. listopada 2012. Također se mogu vidjeti supralateralni luk, Parryjev luk i gornji tangencijalni lukovi. Najobičniji haloi i rijetke pojave oblika haloa. halo i njegovi oblici: lijevo gore - heksagonalna pločica s 4 naznačene osi, desno gore - heksagonalni stupić, lijevo dolje - stupić s kapicom u obliku heksagonalne pločice, desno dolje - stupić u obliku metka. Put zrake svjetlosti u ledenoj prizmici: lijevo α.

Novi!!: Meteorologija i Halo (optička pojava) · Vidi više »

Hermann von Helmholtz

Oftalmoskopiranje direktnim oftalmoskopom. Mjedeni kuglasti Helmholtzov rezonator koji se zasniva na originalnom nacrtu (oko 1890. – 1900.). Hermann von Helmholtz ili punim imenom Hermann Ludwig Ferdinand von Helmholtz (Potsdam, 31. kolovoza 1821. – Berlin, 8. rujna 1894.), njemački liječnik i fizičar.

Novi!!: Meteorologija i Hermann von Helmholtz · Vidi više »

Hidrologija

Voda pokriva 70% Zemljine površine. Podjela hidrologije. Hidrologija (grčki: ὕδωρ/hidōr + λόγος/lógos), znanost o vodi, njenim fizikalnim svojstvima i pojavljivanju u prirodi.

Novi!!: Meteorologija i Hidrologija · Vidi više »

Hidrometeori

Rosa na cvijeću. Inje na travi. Magla iznad jezera. kiše u lokvi vode. Snježni krajolik. Hidrometeori je skupni naziv za proizvode u tekućem ili čvrstom stanju nastale kondenzacijom ili depozicijom (procjeđivanjem) vodene pare.

Novi!!: Meteorologija i Hidrometeori · Vidi više »

Indija

Republika Indija smještena je u Južnoj Aziji, zauzima veći dio indijskog potkontinenta te je najmnogoljudnija država na svijetu od 2023., s više od milijardu stanovnika, koji govore više od stotinu različitih jezika.

Novi!!: Meteorologija i Indija · Vidi više »

Ion

Ion je čestica – atom ili skupina atoma, npr.

Novi!!: Meteorologija i Ion · Vidi više »

Ionosfera

Položaj ionosfere u atmosferi Ionosfera je ionizirani sloj u planetnoj atmosferi.

Novi!!: Meteorologija i Ionosfera · Vidi više »

Island

Island (islandski: Ísland) je otočna zemlja u sjevernom Atlantiku između Grenlanda, Norveške i Britanskih otoka.

Novi!!: Meteorologija i Island · Vidi više »

Isparavanje

ukapljuje u obliku aerosola. Morska sol u Dakaru (Senegal). Voda vrije ili ključa. Isparavanje je prijelaz tvari iz tekućeg u plinovito agregatno stanje.

Novi!!: Meteorologija i Isparavanje · Vidi više »

Izobara

meteorološkoj karti. P-V (tlak - volumen) dijagram za idealni Dieselov ciklus. Proces prati brojeve od 1-4 u smjeru kazaljke na satu. Proces od 2-3 je povrativo izobarno grijanje (crveno). Izobare (grč. isos.

Novi!!: Meteorologija i Izobara · Vidi više »

Izoterma

obujma (vodoravna os) za idealni plin kod različitih temperatura (izotermi). Boyle-Mariotteov zakon. Izoterma (grčki ισος - "isto", "jednako", i θερμη - "toplina") je izolinija temperature (crta iste temperature) ili crta koja na zemljopisnoj karti spajaju točke jednakih vrijednosti temperature (atmosfere, mora i drugog).

Novi!!: Meteorologija i Izoterma · Vidi više »

Jacques Charles

Jacques Charles ili punim imenom Jacques Alexandre César Charles (Beaugency, 12. studenog 1746. – Pariz, 7. travnja 1823.), francuski fizičar.

Novi!!: Meteorologija i Jacques Charles · Vidi više »

Jean le Rond d'Alembert

Jean le Rond d’Alembert (Pariz, 16. studenog 1717. – Pariz, 29. listopada 1783.), francuski filozof, znanstvenik, fizičar i matematičar.

Novi!!: Meteorologija i Jean le Rond d'Alembert · Vidi više »

Jednadžba

Jednadžba je matematički pojam koji izražava vezu između poznatih i nepoznatih veličina posredstvom znaka jednakosti koji izjednačava lijevu i desnu stranu jednadžbe.

Novi!!: Meteorologija i Jednadžba · Vidi više »

Jedrenjak

Jedrenjak ''Mare Frisium'' Jedrenjak ''Mihovil'' u zadarskoj luci Jazine Jedrenjak je brod koji pomoću jedara koristi energiju vjetra kao pogon.

Novi!!: Meteorologija i Jedrenjak · Vidi više »

John Dalton

eng. ''New System of Chemical Philosophy'', I, 1808.). Rutherfordov model atoma. nm. vlage u zraku povećava ukupan tlak zraka. mrežnici oka. Treba primijetiti da mrežnica oka sadrži vrlo malo receptora za plavu boju. John Dalton (Eaglesfield, 6. rujna 1766. - Manchester, 27. srpnja 1844.), engleski prirodoslovac, kemičar i fizičar.

Novi!!: Meteorologija i John Dalton · Vidi više »

Joseph Black

Joseph Black (Bordeaux, 16. travnja 1728. – Edinburgh, 6. prosinca 1799.) je škotski fizičar i kemičar . Otkrio je ugljikov dioksid.

Novi!!: Meteorologija i Joseph Black · Vidi više »

Kelvin

Kelvin (simbol K) je SI jedinica za temperaturu, a definira se kao 1/273,16 dio termodinamičke temperature trojne točke vode.

Novi!!: Meteorologija i Kelvin · Vidi više »

Kilogram

pramjere (etalona) u odnosu na koji je određen kilogram. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Kilogram (oznaka: kg) je mjerna jedinica za masu te jedna od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu jedinica (SI).

Novi!!: Meteorologija i Kilogram · Vidi više »

Kilometar na sat

Kilometar na sat (oznaka km/h, km h-1) je mjerna jedinica za brzinu.

Novi!!: Meteorologija i Kilometar na sat · Vidi više »

Kina

Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.

Novi!!: Meteorologija i Kina · Vidi više »

Kisik

Na sobnoj temperaturi kisik je bezbojan plin, bez okusa i mirisa, teži od zraka.

Novi!!: Meteorologija i Kisik · Vidi više »

Klimatologija

klimi. zalaska Sunca. Ledenjak Boulder se otopio 450 metara od 1987. do 2005. Klimatologija (klima, prema grč. ϰλίμα, genitiv ϰλίματος: nagib; strana svijeta) je znanost o klimi.

Novi!!: Meteorologija i Klimatologija · Vidi više »

Klimatske promjene

globalnog zatopljenja Klimatske promjene su dugotrajne promjene u statističkoj raspodjeli klimatskih faktora, u vremenskom periodu od deset do milijun godina.

Novi!!: Meteorologija i Klimatske promjene · Vidi više »

Kondenzacija

bocom. adijabatske promjene temperature zraka. temperaturi. Ponašanje vodene pare ne ovisi o prisutnosti drugih molekula u zraku. cvijeću. Konvektivni oblaci (kao kumulonimbus na slici) nastaju kada se okomitim strujanjem podiže topliji vlažni zrak u više i hladnije dijelove atmosfere gdje se vodena para kondenzira. vodu, metanol, benzen i aceton. Kondenzacija (kasnolat. condensatio: zgušnjavanje; zbijanje) u fizici predstavlja prijelaz tvari iz plinovitog u tekuće agregatno stanje, pojava suprotna isparavanju.

Novi!!: Meteorologija i Kondenzacija · Vidi više »

Kontinent

Pojam kontinent (od lat.: (terra) continens) označava "međusobno povezanu zemlju".

Novi!!: Meteorologija i Kontinent · Vidi više »

Kosa

Kosa je skup vlasi (dlaka), nitastih izraslina građenih od bjelančevina, koje postoje samo u sisavaca, i to samo na glavi.

Novi!!: Meteorologija i Kosa · Vidi više »

Krim

Satelitska snimka Krima Krim je poluotok kod Crnog mora.

Novi!!: Meteorologija i Krim · Vidi više »

Krimski rat

Krimski rat vodio se od listopada 1853. do veljače 1856. godine između Ruskog Carstva i Alijanse koju su tvorili Britansko Carstvo, Drugo Francusko Carstvo, Osmansko Carstvo i Kraljevina Sardinija.

Novi!!: Meteorologija i Krimski rat · Vidi više »

Kronika

Kronika (grčki: khrónos - vrijeme) je riječ koja je u hrvatski jezik došla iz grčkog jezika.

Novi!!: Meteorologija i Kronika · Vidi više »

Kubični metar

Kubični metar ili kubni metar (znak: m3) mjerna je jedinica za obujam (volumen) u međunarodnom sustavu jedinica (SI).

Novi!!: Meteorologija i Kubični metar · Vidi više »

Led

Ledeni brijegovi Led je voda u čvrstom agregatnom stanju.

Novi!!: Meteorologija i Led · Vidi više »

Litra

Jedna litra stane u kocku čije su stranice 10 centimetara Litra (oznaka l (ili L)) je mjerna jedinica za volumen, a koristi se samo kod fluida.

Novi!!: Meteorologija i Litra · Vidi više »

Luke Howard

Nebo prekriveno oblacima cirokumulusima. Luke Howard (28. studenog 1772. – 21. ožujka 1864.), britanski kemičar i meteorolog amater.

Novi!!: Meteorologija i Luke Howard · Vidi više »

Magla

Magla iznad jezera. Magla na Papuku. Pogled izbliza na vodene čestice koje stvaraju maglu. Advektivna magla. Ledena magla. Fairbanksu, Aljaska). Dimna zavjesa. Magla je meteorološka pojava u prizemnom sloju troposfere, prizemni oblak vodenih kapljica ili ledenih kristala koji su toliko sitni i lagani da uspijevaju lebdjeti u zraku.

Novi!!: Meteorologija i Magla · Vidi više »

Magnetosfera

Umjetnička vizija magnetosfere. Magnetosfera je područje oko planeta i njihovih prirodnih satelita u kojem je magnetsko polje vretenasto oblikovano međudjelovanjem sa Sunčevim vjetrom.

Novi!!: Meteorologija i Magnetosfera · Vidi više »

Masa

pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Masa (lat. massa: tijesto  masa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015. Masa je mjera tromosti tijela. Tromost, ustrajnost ili inercija je svojstvo svakog tijela, po kojemu to tijelo ostaje u stanju mirovanja ako miruje, ili u stanju jednolikog gibanja po pravcu ako se giba, kao što je definirano u prvom Newtonovom zakonu gibanja. Osnovna mjerna jedinica mase je 1 kilogram. Masa tijela koje ima masu 1 kg jednaka je masi prautega, odnosno mjerna jedinica za masu - 1 kg izvedena je od mase pramjere (etalona) koji se čuva u Međunarodnom uredu za mjere i utege u Sevresu pokraj Pariza. Masu nekog tijela određuje se vaganjem - uspoređivanjem mase tijela s masom utega - tijela poznate mase. Ako vaga pokaže da su mase ovih tijela jednake (dođe do izjednačenja, kazaljka pokazuje na 0...) tada se zna da je masa tijela jednaka poznatoj masi utega. U svakodnevnom životu često se zamjenjuje s težinom, što je neispravno jer su to dvije različite fizikalne veličine. Masa je mjera tromosti tijela, dok je težina sila koja ovisi o gravitaciji; masa se mjeri vagom, a težina dinamometrom; masa se izražava u kilogramima, a težina u njutnima). Osim kao svojstvo tromosti (inercije), masa se pojavljuje u klasičnoj fizici kao izvor sile gravitacije, u skladu s Newtonovom zakonom gravitacije.

Novi!!: Meteorologija i Masa · Vidi više »

Međunarodna standardna atmosfera

Zemljinoj atmosferi. Zemljine atmosfere. Riječkoj luci. magnetosfere. Sunčev vjetar teče od lijeva na desno. oblake. Međunarodna standardna atmosfera ili ISA (akronim od engl. International Standard Atmosphere) je međunarodno prihvaćen model stanja Zemljine atmosfere (od 1920.) i okomite raspodjele temperature i tlaka zraka, do 90 kilometara visine, koja se uzima kao svjetski prosjek vrijednosti tih veličina.

Novi!!: Meteorologija i Međunarodna standardna atmosfera · Vidi više »

Međunarodni sustav mjernih jedinica

kilogram (prakilogram) platine tropske godine duljine kelvina (desno) ugljika (12C). ''(U jednom molu (0,012 kg) izotopa ugljika ima Avogadrov broj jedinki, to jest 6,02214129·1023 atoma.)'' sr; Sunčeva svjetlost obasijava Zemlju Međunarodni sustav mjernih jedinica ili Međunarodni sustav jedinica (skraćeno SI prema francuskom nazivu Système International) je sustav mjernih jedinica čija je uporaba zakonom propisana u svim državama svijeta (osim, Liberije i Mjanmara).

Novi!!: Meteorologija i Međunarodni sustav mjernih jedinica · Vidi više »

Medicina

Medicina (lat. ars medica - umijeće liječenja; grč. iatriké téhne - tehnika liječenja) je grana ljudske djelatnosti kojoj je cilj liječenje i rehabilitacija bolesnih i čuvanje i unaprijeđenje zdravlja zdravih ljudi.

Novi!!: Meteorologija i Medicina · Vidi više »

Mehanika fluida

površinske napetosti tekućina. Hidrostatički tlak se povećava s dubinom. Zbog razlike tlaka na donjem dijelu kocke nastaje uzgon. hidraulične preše. Torricellijev zakon istjecanja. Bernoullijeva jednadžba: kondenzacija vidljiva na gornjoj površini krila zrakoplova Airbus A340 uzrokovana padom temperature koja nastaje zbog pada tlaka. Preklopna zapornica na Brani Arrowrock (SAD). Mehanika fluida ili hidromehanika je grana fizike koja proučava zakone ravnoteže i strujanja fluida, a obuhvaća hidrostatiku, hidrodinamiku i aerodinamiku.

Novi!!: Meteorologija i Mehanika fluida · Vidi više »

Metar

platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.

Novi!!: Meteorologija i Metar · Vidi više »

Metar u sekundi

Metar u sekundi (oznaka m/s, m s-1) je SI izvedena jedinica za brzinu.

Novi!!: Meteorologija i Metar u sekundi · Vidi više »

Meteor

Perzeidi, meteorski roj. meteorskog pljuska 2009. Perzeida. atmosferu. Zemlje. zviježđu Liri, a pojavljuje se oko 20. travnja. Orionida. Orionida i Mliječni put. ekspozicijom. Leonidi su meteorski pljusak koji su najobilniji bili 1833., s približno 35 000 meteora na sat. Meteor (grčki metéoros (μετέωρος).

Novi!!: Meteorologija i Meteor · Vidi više »

Meteorološka postaja

Automatska meteorološka postaja. Meteorološka postaja je ustanova meteorološke službe koja služi za meteorološka promatranja radi proučavanja vremena i klime, te za druga znanstvena istraživanja koja su od značaja za sve grane ljudske djelatnosti, naročito za poljoprivredu, šumarstvo, vodoprivredu i promet.

Novi!!: Meteorologija i Meteorološka postaja · Vidi više »

Mezopauza

Mezopauza je granični sloj između mezosfere i termosfere Mezopauza je granični sloj u Zemljinoj atmosferi, između mezosfere i termosfere.

Novi!!: Meteorologija i Mezopauza · Vidi više »

Mezosfera (dio atmosfere)

U donjem dijelu mezosfere temperatura je oko 0 °C, te dostiže oko - 100°C na vrhu Veoma svijetli meteor Mezosfera je sloj atmosfere koji se nalazi iznad stratosfere i ispod termosfere.

Novi!!: Meteorologija i Mezosfera (dio atmosfere) · Vidi više »

Milimetar živina stupca

Milimetar živina stupca (znak: mmHg) je manometrijska mjerna jedinica izvan SI sustava čija je uporaba danas iznimno dopuštena samo za mjerenje tlaka tjelesnih tekućina.

Novi!!: Meteorologija i Milimetar živina stupca · Vidi više »

Mjerenje

Pravokutnik širine ''a'' i duljine ''b'' ima površinu ''P.

Novi!!: Meteorologija i Mjerenje · Vidi više »

Mjerna jedinica

platine. pramjere ili etalona u odnosu na koji je definiran kilogram. stupnjevima Celzija (lijevo) i kelvina (desno). Mjerna jedinica je odabrana, dogovorena i objavljena poznata vrijednost mjerne (fizikalne) veličine s kojom se pri mjerenju uspoređuju sve druge istovrsne veličine.

Novi!!: Meteorologija i Mjerna jedinica · Vidi više »

Mjerni instrument

Sat mjeri vrijeme Kronometar Prikaz vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Promjena energije iz pravocrtnog kretanja u kružno kretanje Toplina je oblik energije, koja je djelomično potencijalna energija, a djelomično kinetička energija Sunčani sat Nogometaš će prenijeti svoju energiju na loptu, koja će izvršiti rad. Kod udarca veće snage, lopta će prije stići do cilja Pješčani sat Mjerni instrument služi za neposredno mjerenje fizikalnih mjerenih veličina.

Novi!!: Meteorologija i Mjerni instrument · Vidi više »

Morska razina

Razina mora tijekom 120 godina Razina mora (engleski Mean sea level, kratica MSL - srednja razina mora) je pojam koji se koristi na području topografije kao osnovica za utvrđivanje visinskih točaka na terenu.

Novi!!: Meteorologija i Morska razina · Vidi više »

Mraz

Mraz. Mraz je oborina koja nastaje kada se vlaga iz vodenom parom zasićenog zraka desublimira na čvrstim površinama čija temperatura je manja i od temperature rosišta i od 0 °C.

Novi!!: Meteorologija i Mraz · Vidi više »

Munja

Sijevanje munje. grmljavinske oluje. Munja je naglo pražnjenje atmosferskog električnoga naboja koncentriranog u olujnim, grmljavinskim oblacima (kumulonimbusima), povezano s pojavom snažnog bljeska i snažnoga zvučnog udara (grom).

Novi!!: Meteorologija i Munja · Vidi više »

Nadmorska visina

HA, HB - apsolutna visina ili nadmorska visinaHC, HD - relativna visina u odnosu na točku A Nadmorska visina ili apsolutna visina je okomita udaljenost neke točke na Zemlji u odnosu na srednju razinu mora.

Novi!!: Meteorologija i Nadmorska visina · Vidi više »

Newtonovi zakoni gibanja

latinskom Newtonovi zakoni gibanja ili Newtonovi aksiomi su tri zakona klasične mehanike objavljena 1687. godine u djelu Philosophiae naturalis principia mathematica Isaaca Newtona.

Novi!!: Meteorologija i Newtonovi zakoni gibanja · Vidi više »

Nin

kneza Branimira Nin je grad u Hrvatskoj, smješten na obali Jadranskog mora.

Novi!!: Meteorologija i Nin · Vidi više »

Novogrčki jezik

Novogrčki (moderni grčki; ISO 639-3:; helenski, grčki: Ελληνική γλώσσα) službeni je jezik Grčke i grčkog dijela Cipra, a od 1981. jedan je od službenih jezika EU.

Novi!!: Meteorologija i Novogrčki jezik · Vidi više »

Oblaci

zalaska Sunca. klasifikaciji (prema visini i obliku) postoje 4 osnovne porodice oblaka: visoki oblaci, srednji oblaci, niski oblaci i oblaci velikog okomitog prostiranja. Nebo prekriveno oblacima cirusima koji prelaze u cirokumuluse. Nebo prekriveno oblacima cirokumulusima. Nebo prekriveno oblacima cirostratusima. zalaska Sunca. ''Altostratus undulatus'' ili valoviti altostratusi. Nebo prekriveno nimbostratusima (''Nimbostratus fractus'' ili razlomljeni nimbostratusi). Nebo prekriveno stratokumulusima (''Stratocumulus stratiformis perlucidus'' ili slojeviti providni stratokumulusi). Nebo prekriveno stratusima. Nebo prekriveno kumulusima (''Cumulus humilis'' ili plosnati kumulusi). ''Cumulonimbus incus'' ili kumulonimbusi oblika nakovnja. grmljavinsku oluju. Polarni stratosferski oblaci. Uppsale, Švedska. Nastanak valovitih oblaka u planinama. ''Cirrostratus undulatus'' ili valoviti cirostratus. Oblaci su vidljive nakupine vodenih kapljica, ledenih kristala ili smjese kapljica i kristala, koje lebde u Zemljinoj atmosferi.

Novi!!: Meteorologija i Oblaci · Vidi više »

Oborina

Kiša. Snježni krajolik. Inje na travi. Rosa na cvijeću. Magla iznad jezera. tuče. Standardni kišomjer. milimetrima zavisno od vremena. Svaka okomita linija predstavlja vremenski odmak od 10 minuta, a svaka sljedeća vodoravna predstavlja količinu kiše od 0,4 mm. Uvjeti za konvektivnu oborinu. oblačnih kondenzacijskih jezgara i ledenih jezgara. pothlađenih kapljica. grmljavinsku oluju. Oborina je voda koja u tekućem ili čvrstom stanju pada iz oblaka na tlo ili nastaje na tlu kondenzacijom, odnosno odlaganjem (depozicijom) vodene pare iz sloja zraka koji je u izravnom dodiru s tlom (hidrometeori).

Novi!!: Meteorologija i Oborina · Vidi više »

Obujam

Menzura kojom se mjeri volumen tekućina. Volumen, obujam ili zapremina (lat. volumen: zavoj, svitak), oznaka V, veličina definirana kao broj jedinica prostora što ga obuhvaća neko tijelo.

Novi!!: Meteorologija i Obujam · Vidi više »

Ocean

Ocean (lat. oceanus; grč. ὠκεανός, prema grčkom bogu mora i voda Okeanu), u užem smislu jedinstvena, kontinuirana vodena masa golemih dimenzija, u širem smislu ukupna vodena masa mora na Zemlji koja pokriva skoro tri četvrtine (71%) Zemljine površine.

Novi!!: Meteorologija i Ocean · Vidi više »

Oceanografija

Oceanografija (Ocean + grčki γράφειν.

Novi!!: Meteorologija i Oceanografija · Vidi više »

Oluja

Kaliforniji. Pješčana oluja se približava gradu Al Asad u Iraku, 2005. moru. Oluja, općenito, je olujno nevrijeme ili nevrijeme s olujnim vjetrom.

Novi!!: Meteorologija i Oluja · Vidi više »

Optika atmosfere

Dvostruka duga. Polarna svjetlost ili Aurora borealis. moru. pustinji. Santa Cruzu (Kalifornija), SAD. tangencijalnim lukom. lažna Sunca ili pasunca u mjesto Fargo, Sjeverna Dakota, SAD. San Francisca. deadurl.

Novi!!: Meteorologija i Optika atmosfere · Vidi više »

Ozon

Ozon (O3) je alotrop kisika čija se molekula sastoji od 3 atoma kisika.

Novi!!: Meteorologija i Ozon · Vidi više »

Ozonski omotač

Apsorpcija UV zračenja u ozonskim sloju Razina ozona na različitim visinama Chapmanov ozonski ciklus Brewer-Dobsonovo strujanje zraka Slika najveće ozonske rupe nad Antarktikom ikad snimljena (rujan 2006.) Ozonski omotač ili ozonski sloj je dio Zemljine atmosfere (stratosfera) koji sadrži relativno visoku koncentraciju ozona, a to je između 10 do 50 km iznad Zemljine površine.

Novi!!: Meteorologija i Ozonski omotač · Vidi više »

Pariz

Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.

Novi!!: Meteorologija i Pariz · Vidi više »

Paskal

Paskal (znak: Pa) je mjerna jedinica za tlak u Međunarodnom sustavu jedinica (SI).

Novi!!: Meteorologija i Paskal · Vidi više »

Planina

Sjeverne Amerike, 6194 m Planine ili gore su u geografskom smislu uzdignuti dijelovi Zemljine kore, viši od 500 m. Prema starosti dijelimo ih na stara i mlada gorja.

Novi!!: Meteorologija i Planina · Vidi više »

Plin

kinetičke energije molekula. Dim omogućuje kretanje okolnih čestica plina. čelične cijevi. Plin je agregatno stanje u kojemu tvar nema stalni oblik ni obujam.

Novi!!: Meteorologija i Plin · Vidi više »

Plinska konstanta

Plinska konstanta ili univerzalna plinska konstanta je fizikalna konstanta koja je vezana za jednadžbu stanja idealnog plina.

Novi!!: Meteorologija i Plinska konstanta · Vidi više »

Pokus

kemije Pokus ili eksperiment (lat. experimentum) jedna je od osnovnih metoda znanstvene spoznaje.

Novi!!: Meteorologija i Pokus · Vidi više »

Poljoprivreda

Poljoprivreda Poljoprivreda je sustavni proces proizvodnje tvari za čovjekovu prehranu i ishranu životinja (zovemo ih hrana) te proizvodnje ostalih tvari uzgajanjem biljaka i životinja.

Novi!!: Meteorologija i Poljoprivreda · Vidi više »

Postotak

U matematici, postotak je način izražavanja broja kao razmjernog dijela na 100.

Novi!!: Meteorologija i Postotak · Vidi više »

Površina

Pravokutnik širine ''a'' i duljine ''b'' ima ploštinu ''P.

Novi!!: Meteorologija i Površina · Vidi više »

Prašina

Helikopter u oblaku prašine. Prašina je opći naziv za sićušne postojane komadiće proizvoljne materije promjera manjeg od 500 mikrona ili, ako se promatra još šire, za svaku fino odvojenu materiju.

Novi!!: Meteorologija i Prašina · Vidi više »

Priroda

Hopetounski slapovi, Australija Zapadnoj Javi 1982. Priroda je, u najširem smislu, ekvivalent za prirodni, fizički ili materijalni svijet ili svemir.

Novi!!: Meteorologija i Priroda · Vidi više »

Pritisak

plohu. Pritisak je sila koja djeluje na neku plohu.

Novi!!: Meteorologija i Pritisak · Vidi više »

Psihrometar

termometra smještena na istom stalku. razini mora. Assmannov psihrometar. Psihrometar (grč. ψυχρός: hladan + μέτρον: mjera) je vrsta vlagomjera ili higrometra, mjernog instrumenta za mjerenje vlažnosti zraka.

Novi!!: Meteorologija i Psihrometar · Vidi više »

Računalo

right Računalo, razgovorno poznato i kao kompjutor ili kompjuter, uređaj je koji služi za izvršavanje matematičkih operacija ili kontrolnih operacija koje se mogu izraziti u numeričkom ili logičkom obliku.

Novi!!: Meteorologija i Računalo · Vidi više »

Radar

Radar. Rad radara. Brodska radarska antena. navigaciji. Zemljinoj atmosferi. gibanju njihova izvora ili promatrača. Izgled zaslona meteorološkog radara. Snimak modernog meteorološkog radara. Velika Britanija je od 1936. do 1939. postavila uzduž južne i istočne obale lanac radarskih postaja za obranu od njemačkih zračnih i pomorskih napada. Venere. Radar (pokrata ili akronim od eng. Radio Detection and Ranging: otkrivanje i određivanje udaljenosti radio valovima) je elektronički uređaj za određivanje udaljenosti, azimuta, elevacije (kutna visina) i brzine nekog predmeta na temelju odbijanja (refleksije) iz uređaja emitiranih elektromagnetskih valova od taj predmet.

Novi!!: Meteorologija i Radar · Vidi više »

Radijacija

Međunarodni znak radioaktivnosti.

Novi!!: Meteorologija i Radijacija · Vidi više »

Radio

Radio iz 1920. godine Radio, u starijoj literaturi krugoval, bežično je primanje i prijenos komunikacijskih signala elektromagnetskim valovima čije su frekvencije niže od frekvencije vidljive svjetlosti.

Novi!!: Meteorologija i Radio · Vidi više »

Radioaktivnost

Znak za opasnost od radioaktivnosti. beta-čestice). Elektronski uhvat. Malteškog križa koji je bio smješten između uranijeve soli i fotografske ploče se jasno vidi. olovna ploča. Geigerov brojač ili Geiger-Müllerovo brojilo. Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem. električnog polja (žuto). atomskih jezgri. ionizirajućeg zračenja. atomskim brojem Z (prikazani su α, β±, p+ i n0 emisija, EC označava elektronski uhvat). Radioaktivnost ili radioaktivno zračenje je spontano emitiranje alfa-čestica i beta-čestica iz kemijske tvari, često praćeno i emisijom gama elektromagnetskih valova, pri čemu kemijski elementi prelaze iz jednih u druge te se oslobađa energija u obliku kinetičke energije emitiranih čestica ili energije elektromagnetskih valova.

Novi!!: Meteorologija i Radioaktivnost · Vidi više »

Radiosonda

Puštanje radiosonde. Radiosonda. meteorološkoj karti. Europe, listopad 1874. Radiosonda je uređaj za određivanje temperature, vlažnosti zraka i tlaka zraka te smjera vjetra u Zemljinoj atmosferi do približno 40 kilometara visine.

Novi!!: Meteorologija i Radiosonda · Vidi više »

Radiovalovi

minijatura Radiovalovi ili radijski valovi su veliko područje elektromagnetskih valova s valnom duljinom većom od one infracrvenog zračenja, a zajednička im je osobina da se mogu proizvesti protjecanjem izmjenične električne struje u napravi koja se zove antena.

Novi!!: Meteorologija i Radiovalovi · Vidi više »

Relativna gustoća

Relativna gustoća je fizikalna veličina kojom se izražava omjer gustoće neke tvari i gustoće referentne tvari: Relativna gustoća nema mjernu jedinicu, jer se dobiva dijeljenjem istovrsnih veličina.

Novi!!: Meteorologija i Relativna gustoća · Vidi više »

Relativna molekulska masa

Relativna molekulska masa (Mr) je omjer prosječne mase formulske jedinke ili molekule (mf) neke tvari i 1/12 mase atoma nuklida 12C, odnosno '''atomske jedinice mase''' (u): \qquad M_r(X).

Novi!!: Meteorologija i Relativna molekulska masa · Vidi više »

René Descartes

René Descartes, latinizirano Renatus Cartesius (Descartes (Indre-et-Loire), 31. ožujka 1596. – Stockholm, 11. veljače 1650.), francuski filozof, fizičar, matematičar i utemeljitelj analitičke geometrije.

Novi!!: Meteorologija i René Descartes · Vidi više »

Rijeka

Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.

Novi!!: Meteorologija i Rijeka · Vidi više »

Robert Boyle

Robert Boyle (Lismore, 25. siječnja 1627. – London, 30. prosinca 1691.), irski kemičar, fizičar i izumitelj.

Novi!!: Meteorologija i Robert Boyle · Vidi više »

Robert Hooke

opruge ''x''. Zupčasti prekidač. Robert Hooke (Freshwater, 18. srpnja 1635. - London, 3. ožujka 1703.), britanski fizičar, matematičar i izumitelj.

Novi!!: Meteorologija i Robert Hooke · Vidi više »

Rosa

Rosa na cvijeću Rosa su kapljice nastale kondenzacijom vodene pare.

Novi!!: Meteorologija i Rosa · Vidi više »

Rosište

Dijagram pokazuje maksimalni postotak vodene pare u zraku, koji može biti iznad razine mora, u ovisnosti o temperaturi. Ponašanje vodene pare ne ovisi o prisutnosti drugih molekula u zraku. Rosište je temperatura do koje se vlažan zrak mora hladiti (100% relativne vlage zraka), kod konstantnog tlaka, da počne kondenzacija vode.

Novi!!: Meteorologija i Rosište · Vidi više »

Sat (instrument)

vrijeme. vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Varšavi. mehaničkog sata. elektroničkog sata. Tipični mehanički zaporni sat. sekunde u 30 milijuna godina. Sat (tur. saat  sat, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015. Sat je jedan od najstarijih izuma. Izumljen je kako bi mjerio vremenske jedinice manje od dana, mjeseca i godine. Prije izuma sata ljudi su se ravnali po Suncu - kada je izašlo, budili su se, a kada je zašlo, odlazili su na počinak.

Novi!!: Meteorologija i Sat (instrument) · Vidi više »

Sila

Čvrsta ili nepomična kolotura za promjenu smjera sile. Trenje i sile na vodoravnoj podlozi. kosinu. Sila je vektorska fizikalna veličina (oznaka F) kojom se opisuje svaki utjecaj na promjenu oblika i strukture tijela, promjenu brzine tijela ili čestice to jest međudjelovanje fizikalnih sustava ili međudjelovanje sustava i polja.

Novi!!: Meteorologija i Sila · Vidi više »

Sinoptička meteorologija

meteorološkoj karti. Europe, listopad 1874. radiosonde. Automatska meteorološka postaja. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. Sinoptička meteorologija je grana meteorologije koja se bavi analizom i prognozom vremena na temelju prizemnih i visinskih podataka o stanju atmosfere na širem području, koristeći se numeričkim metodama.

Novi!!: Meteorologija i Sinoptička meteorologija · Vidi više »

Smjer

Smjer može biti.

Novi!!: Meteorologija i Smjer · Vidi više »

Smjesa

Emulzija je smjesa dviju nemješivih tekućina (na primjer mlijeko). Smjesa, u kemiji, je mješavina dvaju ili više različitih sastojaka.

Novi!!: Meteorologija i Smjesa · Vidi više »

Snijeg

221x221px Snijeg je oborina u krutom stanju.

Novi!!: Meteorologija i Snijeg · Vidi više »

Srednji vijek

rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.

Novi!!: Meteorologija i Srednji vijek · Vidi više »

Stara Grčka

Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.

Novi!!: Meteorologija i Stara Grčka · Vidi više »

Stopa opadanja temperature u troposferi

Emagram dijagram pokazuje promjene suhih adijabata (podebljane krivulje) i vlažnih adijabata (isprekidane krivulje), u skladu s tlakom i temperaturom Stopa opadanja temperature u troposferi označava da temperatura troposfere opada s povećanjem nadmorske visine.

Novi!!: Meteorologija i Stopa opadanja temperature u troposferi · Vidi više »

Stratopauza

Stratopauza je granični sloj između stratosfere i mezosfere Stratopauza je granični sloj Zemljine atmosfere, između stratosfere i mezosfere.

Novi!!: Meteorologija i Stratopauza · Vidi više »

Stratosfera

Pogled na stratosferu iz zrakoplova Stratosfera je sloj zemljine atmosfere koji se prostire između mezosfere i troposfere.

Novi!!: Meteorologija i Stratosfera · Vidi više »

Sumporov(IV) oksid

Sumporov(IV) oksid (sumporov dioksid, SO2) pri sobnoj temperaturi je bezbojan, otrovan i nadražujući plin neugodna, oštra i bockava mirisa, koji podražuje na kašalj, a nastaje izgaranjem sumpora, sumporovodika, te prženjem sulfidnih ruda.

Novi!!: Meteorologija i Sumporov(IV) oksid · Vidi više »

Sunčev vjetar

Svemirska letjelica ''Ulysses'' je izmjerila da se brzina Sunčevog vjetra kreće od 400 do 750 km/s. Magnetosfera štiti Zemljinu površinu od naelektriziranih čestica Sunčevog vjetra. Sunca. Sunčev vjetar ili solarni vjetar je plazma vrlo male gustoće koju kao struju električki nabijenih čestica (uglavnom protona i elektrona) neprestano (kontinuirano) emitira Sunce, odnosno Sunčeva korona u svim smjerovima.

Novi!!: Meteorologija i Sunčev vjetar · Vidi više »

Sunčeva svjetlost

Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. Campbell–Stokesov heliograf. Piranometar. Pirheliometar. Sunčeva svjetlost, Sunčeve zrake, Sunčevo zračenje ili solarno zračenje je cjelokupni spektar elektromagnetskog zračenja koje nam dolazi sa Sunca.

Novi!!: Meteorologija i Sunčeva svjetlost · Vidi više »

Sunčevo zračenje

Zemlji. valnim duljinama), koje pada na neku vodoravnu plohu. Sunčevo zračenje je osnovni energetski izvor za sve procese u Zemljinoj atmosferi.

Novi!!: Meteorologija i Sunčevo zračenje · Vidi više »

Sunce

Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.

Novi!!: Meteorologija i Sunce · Vidi više »

Svemir

Universum - C. Flammarion, drvorez, Pariz 1888. godine, Koloracija: Heikenwaelder Hugo, Beč 1998. Svemir je čitav svijet što nas okružuje: prostor, vrijeme, materija, energija, planeti, zvijezde, galaktike, intergalaktički prostor i sve iza toga.

Novi!!: Meteorologija i Svemir · Vidi više »

Svjetska meteorološka organizacija

Ženevi. Antarktikom ikad snimljena (rujan 2006.) radiosonde. Automatska meteorološka postaja. Meteorološka postaja. Svjetska meteorološka organizacija (engl. World Meteorological Organization ili WMO, fr. Organisation météorologique mondiale ili OMM) je međuvladina specijalizirana organizacija Ujedinjenih naroda za meteorologiju (vrijeme i klimu), hidrologiju i srodne geofizičke znanosti, sa sjedištem u Ženevi.

Novi!!: Meteorologija i Svjetska meteorološka organizacija · Vidi više »

Temperatura

kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.

Novi!!: Meteorologija i Temperatura · Vidi više »

Termodinamika

topline) pretvara u mehanički rad ''W''. Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. kinetičke energije molekula. Premda je perpetuum mobile proglašen kao nerješivim, pokušaji da se ostvari nisu prestali. Jedan od pokušaja da se ostvari perpetuum mobile. K. parnog kotla koji koristi ugljen kao gorivo. Dieselov kružni proces. Proces prati brojeve od 1 do 4 u smjeru kazaljke na satu. Boyle-Mariotteov zakon. kemijsku tvar. Termodinamika ili znanost o toplini je grana fizike koja proučava izmjenu topline i mehaničkoga rada između sustava i okoline, te druge zakonitosti pretvorbe i prijenosa energije, posebno u plinovima.

Novi!!: Meteorologija i Termodinamika · Vidi više »

Termometar

temperature. Liječnički termometar. Bourdonov termometar. mlijeka. Bimetalni termometar koji se koristi u pečnici za kuhanje i pečenje. pirometrom. Termočlanak spojen na multimetar pokazuje sobnu temperaturu u °C. Celzijevim stupnjevima. žive (lukovice) su sakrivene plastičnim kućištem. G. Galilei je izumio 1593. takozvani termoskop, koji je reagirao na promjene temperature zraka. Termometar (franc. thermomètre od grč. θέρμη: toplo + μετρέω: mjerim) je mjerni instrument za mjerenje temperature (u razgovornom se jeziku redovito naziva i toplomjerom kada je riječ o onom za mjerenje tjelesne temperature).

Novi!!: Meteorologija i Termometar · Vidi više »

Termosfera

Položaj termosfere u atmosferi Termosfera je najveći sloj u Zemljinoj atmosferi između mezosfere i egzosfere.

Novi!!: Meteorologija i Termosfera · Vidi više »

Tlak

ploštine ''A''. Tlak je fizikalna veličina (znak p) koja opisuje djelovanje sile na površinu (pritisak), određena omjerom sile F, koja djeluje okomito na površinu ploštine A, dakle: Mjerna jedinica tlaka je Paskal (znak Pa) ili njutn po metru kvadratnom (N/m2).

Novi!!: Meteorologija i Tlak · Vidi više »

Tlo

Tlo je rastresit, površinski sloj Zemljine kore koji pokriva najveći dio kopna na Zemlji.

Novi!!: Meteorologija i Tlo · Vidi više »

Toplina

toplinskim zračenjem (Sunčeva svjetlost). Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. kinetičke energije molekula. temperaturom. provođenja ili kondukcije topline. toplinskim zrakama. Jouleov uređaj iz 1845. latentnu toplinu. valnim duljinama), koje pada na neku vodoravnu plohu. Prema unutrašnjosti Zemlja je sve toplija, a u dubinama većim od 18 metara ispod površine vanjske toplinske promjene temperature nemaju utjecaja. Znači, ovdje toplina ne dolazi izvana nego iz unutrašnjosti Zemlje. kemijsku tvar. Toplina, toplinska energija ili količina topline (oznaka Q) je fizikalna veličina kojom se opisuje energija koja prelazi s toplijega tijela na hladnije.

Novi!!: Meteorologija i Toplina · Vidi više »

Toplinsko zračenje

Toplinsko zračenje je elektromagnetsko zračenje svih tijela koja se nalaze na temperaturi iznad termodinamičke temperature (0K), odnosno odzračena energija ovisi samo o temperaturi promatranog tijela i stanju njegove površine.

Novi!!: Meteorologija i Toplinsko zračenje · Vidi više »

Tornado

Tornado u SAD-u Tornado je zračni vrtlog razorne snage.

Novi!!: Meteorologija i Tornado · Vidi više »

Tropi

Podne u tropima, Sunce je gotovo u zenitu Riječ tropi (grč. tropai heliou znači "područja okrenuta Suncu") označava jedno klimatsko područje zemlje.

Novi!!: Meteorologija i Tropi · Vidi više »

Tropopauza

Tropopauza je granični sloj između troposfere i stratosfere Tropopauza je granični sloj između troposfere i stratosfere.

Novi!!: Meteorologija i Tropopauza · Vidi više »

Troposfera

Troposfera je najniži, najgušći i najtopliji dio Zemljine atmosfere kojem je prosječna visina u srednjem pojasu 10 – 12 km, na ekvatoru 16 – 18 km, a na polovima samo 6 – 8 km.

Novi!!: Meteorologija i Troposfera · Vidi više »

Tropska kišna šuma

Tropska kišna šuma vegetacijski je oblik koji se sreće samo u tropskim klimatskim područjima.

Novi!!: Meteorologija i Tropska kišna šuma · Vidi više »

Tropska oluja

Pogled na tropsku oluju iz svemira. Područje tropskih ciklona u svijetu od 1985. do 2005. Područje tropskih ciklona u svijetu od 1945. do 2006. uragana Katrina krajem kolovoza 2005. Uragan Isabel iz 2003. Tropska oluja je meteorološka pojava na Zemlji koja se sastoji od brzih vjetrova te mnogo kiše.

Novi!!: Meteorologija i Tropska oluja · Vidi više »

Tuča

Padanje tuče. Tuča je promjera obično između od 5 do 50 milimetara. Tuča (također i krupa ili grȁd) jest najkrupnija vrsta padalina koja dolazi iz atmosfere.

Novi!!: Meteorologija i Tuča · Vidi više »

Turbulencija

Turbulencija (lat. turbulentus: nemiran, uzburkan) je nepravilno vrtložno gibanje koje se pojavljuje u tekućinama i plinovima kad struje pored čvrstih predmeta ili kad im brzina strujanja prijeđe određenu granicu.

Novi!!: Meteorologija i Turbulencija · Vidi više »

Učka

Učka je najviša planina istarskog poluotoka u zapadnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Meteorologija i Učka · Vidi više »

Ugljikov (II) oksid

Ugljikov(II) oksid (ugljikov monoksid) kemijski je spoj jednog atoma ugljika i jednog atoma kisika, formulom izraženo CO.

Novi!!: Meteorologija i Ugljikov (II) oksid · Vidi više »

Ugljikov(IV) oksid

Ugljikov (IV) oksid (ugljikov dioksid, CO2) je kemijski spoj sastavljen od dva atoma kisika kovalentno vezan (vezani elektronima iz zadnje ljuske) za jedan atom ugljika.

Novi!!: Meteorologija i Ugljikov(IV) oksid · Vidi više »

Ujedinjeni narodi

Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.

Novi!!: Meteorologija i Ujedinjeni narodi · Vidi više »

Ultraljubičasto zračenje

energije. flourescentna svjetiljka. Ultraljubičasto zračenje, ultraljubičasta svjetlost ili ultravioletno zračenje (oznaka UV prema eng. ultraviolet) je elektromagnetsko zračenje valnih duljina od približno 10 do 400 nanometara, to jest između rendgenskoga zračenja i ljubičastoga dijela vidljive svjetlosti, i energiji fotona od 3 eV do 124 eV.

Novi!!: Meteorologija i Ultraljubičasto zračenje · Vidi više »

Umjetni satelit

Prvi zabilježeni umjetni satelit bio je Sputnik 1 koji je bio lansiran iz SSSR-a 1957. eng. ''Advanced Extremely High Frequency''). Meteorološki satelit u radu. Zemljinom vrtnjom. Svemirski teleskop Hubble. Međunarodna svemirska postaja. Termoelektrični generator ili Peltierov element. Sustav za termoregulaciju na umjetnom satelitu MESSENGER koji je bio u putanji oko planeta Merkura. Zemlju. m/s ili 7,91 km/s. Ta se brzina zove i prvom kozmičkom brzinom. Umjetni satelit (od lat. satelles, genitiv satellitis: pratilac, pomoćnik) je automatska svemirska letjelica bez posade, koja se kao umjetno nebesko tijelo giba u putanji (orbiti) oko Zemlje, nekoga drugog planeta ili nebeskoga tijela.

Novi!!: Meteorologija i Umjetni satelit · Vidi više »

Urbain Le Verrier

Neptun viđen sa svemirske letjelice Voyager 2 s Velikom tamnom pjegom na lijevoj strani i Malom tamnom pjegom u donjem desnom dijelu. Bijeli oblaci se sastoje od metanova leda; sveukupna plava boja se stvara zato što metan upija crvenu svjetlost. Urbain Le Verrier (Saint-Lô, 11. ožujka. 1811. – Pariz, 23. rujna 1877.), francuski astronom i matematičar.

Novi!!: Meteorologija i Urbain Le Verrier · Vidi više »

Valna duljina

Valna duljina periodičnoga vala je najmanja udaljenost između dvije čestice koje titraju u fazi.

Novi!!: Meteorologija i Valna duljina · Vidi više »

Vatra svetog Ilije

Vatra svetog Ilije na jarbolima broda. Vatra svetog Ilije, vatra svetog Nikole, Elmova vatra ili vatra svetog Elma (po svetom Elmu, odnosno Erazmu, zaštitniku pomoraca) je gotovo neprekidno slabo do umjereno električno izbijanje u atmosferi praćeno svjetlošću, koje se zapaža na povišenim objektima (gromobranima, vjetruljama, jarbolima, općenito šiljcima i izloženim dijelovima, pa i na krilima i elisama zrakoplova).

Novi!!: Meteorologija i Vatra svetog Ilije · Vidi više »

Vektor

U elementarnoj matematici i fizici, a napose u tehničkim primjenama, vektor najčešće označava veličinu koja ima iznos, smjer i orijentaciju, te zadovoljava pravila vektorskog računa.

Novi!!: Meteorologija i Vektor · Vidi više »

Visina

Visina Visina je mjera okomite udaljenosti.

Novi!!: Meteorologija i Visina · Vidi više »

Vjetar

Bura u Ninu. MW. Islandska ciklona 4. rujna 2003. Anemometar s lopaticama iz 1846., koji je izradio John Thomas Romney Robinson. Primjer ruže vjetrova. Vjetrovi na određenim zemljopisnim područjima tijekom dijela godine pušu stalnim smjerom i jačinom. Zemlji. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. bure. juga. Prikaz kako nastaje fen. Vjetar je pretežno vodoravno strujanje zraka, relativno prema Zemljinoj površini, određeno smjerom (stranom svijeta odakle vjetar puše) i brzinom, odnosno jakošću.

Novi!!: Meteorologija i Vjetar · Vidi više »

Vlažnost zraka

tropskoj šumi. bocom. cvijeću. vlagu i da se pri tom produžava. termometra smještena na istom stalku. Vlažnost zraka jest količina vodene pare koja je sadržana u zraku ili atmosferi.

Novi!!: Meteorologija i Vlažnost zraka · Vidi više »

Vlaga

tropskoj šumi. temperaturi. Ponašanje vodene pare ne ovisi o prisutnosti drugih molekula u zraku. jezera. bocom. Vlaga je vodena para sadržana u nekom sredstvu (na primjer u zraku) ili voda sadržana u nekom sredstvu bez obzira na agregatno stanje.

Novi!!: Meteorologija i Vlaga · Vidi više »

Vlagomjer

vlagu i da se pri tom produžava. meteorološkoj kućici. termometra smještena na istom stalku. Vlagomjer ili higrometar je mjerni instrument za mjerenje apsolutne ili relativne vlažnosti (to jest udjela vodene pare) u nekoj kemijskoj tvari, najčešće u plinovima, a osobito u zraku.

Novi!!: Meteorologija i Vlagomjer · Vidi više »

Voda

'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.

Novi!!: Meteorologija i Voda · Vidi više »

Vodena para

Vodena para Vodena para je voda u plinovitom obliku.

Novi!!: Meteorologija i Vodena para · Vidi više »

Vremenska prognoza

atmosferske fronte. radiosonde. atmosferske fronte: 1. hladna fronta 2. topla fronta 3. okludirana fronta 4. stacionarna fronta. Automatska meteorološka postaja. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. meteorološkoj karti. Hladna fronta koja se povlači, s čistim i bistrim zrakom iza. Pijavica. Svjetske meteorološke organizacije. Antarktikom ikad snimljena (rujan 2006.) Meteorološka postaja. Vremenska prognoza (grč. πρόγνωσις: prethodno znanje), prognoza vremena ili predviđanje vremena je znanstveno utemeljeno predviđanje vremenskih prilika.

Novi!!: Meteorologija i Vremenska prognoza · Vidi više »

Vrijeme (meteorologija)

Oblaci - kumulusi Vrijeme je trenutno stanje atmosfere na nekom prostoru.

Novi!!: Meteorologija i Vrijeme (meteorologija) · Vidi više »

William Thomson

Sir William Thomson, Baron Kelvin of Largs (Belfast, 26. lipnja 1824. – Netherhall kraj Largsa, 17. prosinca 1907.), engleski fizičar.

Novi!!: Meteorologija i William Thomson · Vidi više »

Zalazak sunca

Zalazak Sunca. Zalazak sunca označava zalazak sunca pod horizont.

Novi!!: Meteorologija i Zalazak sunca · Vidi više »

Zemlja

Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.

Novi!!: Meteorologija i Zemlja · Vidi više »

Zemljina atmosfera

Slojevi atmosfere (NOAA) Sastav Zemljine atmosfere. Donji dijagram predstavlja najmanje uobičajene plinove koje čine samo 0.038% atmosfere. Vrijednosti su regulirane za ilustraciju. Chapmanov ozonski ciklus Apsorpcija uv-zračenja u ozonskim sloju Veoma svijetli meteor Položaj ionosfere u atmosferi Magnetosfera štiti zemljinu površinu od naelektriziranih čestica Sunčevog vjetra Van Allenovi pojasevi zračenja Zemljina atmosfera je sloj plinova koji okružuju planet Zemlju i koji zadržava Zemljina gravitacija.

Novi!!: Meteorologija i Zemljina atmosfera · Vidi više »

Zemljina rotacija

Zemljina rotacija je rotacija krutog tijela Zemlje oko svoje osi.

Novi!!: Meteorologija i Zemljina rotacija · Vidi više »

Zemljino magnetsko polje

Zemljino magnetsko polje. accessdate.

Novi!!: Meteorologija i Zemljino magnetsko polje · Vidi više »

Zemljopisna širina

Važnije zemljopisne širine imaju svoje nazive Geografska ili zemljopisna širina je udaljenost neke točke na Zemlji prema sjeveru ili jugu od ekvatora (polutnika).

Novi!!: Meteorologija i Zemljopisna širina · Vidi više »

Zemljopisne karte

Flamanski kartograf Gerardus Mercator (1512. – 1594.) bio je prva osoba koja je izumila približno točan način prikazivanja površine zemlje. Joana Blaeua na kojem se vide hrvatske zemlje Zemljopisne karte su grafički prikazi Zemljine površine.

Novi!!: Meteorologija i Zemljopisne karte · Vidi više »

Znanost

Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.

Novi!!: Meteorologija i Znanost · Vidi više »

Zračna masa

Izvorna područja svjetskih zračnih masa. Oznake: c - kontinentalna, m - maritimna ili morska, T - tropska, P - polarna, A - arktička ili antarktička, M - monsunska, E - ekvatorijalna, S - adijabatsko sušenje i zagrijavanje zraka stvoreno silaznim kretanjem u atmosferi, k - zračna masa hladnija od površine ispod, w - zračna masa toplija od površine ispod. Nadolazeća se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. Hladna fronta koja se povlači, s čistim i bistrim zrakom iza. Zračna masa, u meteorologiji, je naziv za veliku količinu zraka kojoj se na velikom području ujednači temperatura i vlažnost kada dulje vrijeme miruje ili se sporo giba nad jednoličnom Zemljinom površinom.

Novi!!: Meteorologija i Zračna masa · Vidi više »

Zrak

gravitacijskim silama. atmosfere. ugljikovog ciklusa. Zrak je smjesa plinova što je kao omotač vezana uz Zemlju pretežno gravitacijskim silama, sudjeluje u njezinoj vrtnji, tvori Zemljinu atmosferu i nužna je za život na Zemlji.

Novi!!: Meteorologija i Zrak · Vidi više »

Zrakoplov

Zrakoplov je svaka naprava koja se održava u atmosferi zbog reakcije zraka, osim reakcije zraka u odnosu na Zemljinu površinu (definicija prema Zakonu o zračnom prometu Republike Hrvatske).

Novi!!: Meteorologija i Zrakoplov · Vidi više »

Zrakoplovstvo

Zrakoplovstvo je grana tehnike koja se bavi svime vezanim za zrakoplove.

Novi!!: Meteorologija i Zrakoplovstvo · Vidi više »

17. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Meteorologija i 17. stoljeće · Vidi više »

340. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Meteorologija i 340. pr. Kr. · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Meteorolog.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »