Brže od pregledniku!
10 odnosi: Alkohol, Bakterije, Danska, Gencijana violet, Gram-negativna bakterija, Gram-pozitivna bakterija, Hans Christian Gram, Lipidi, Peptidoglikan, Safranin.
Alkohol
*Alkoholi, organski spojevi s kisikom opće formule R-OH.
Novi!!: Metoda bojanja po Gramu i Alkohol · Vidi više »
Bakterije
Bakterije su najbrojnija skupina organizama.
Novi!!: Metoda bojanja po Gramu i Bakterije · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: Metoda bojanja po Gramu i Danska · Vidi više »
Gencijana violet
Gencijana violet, kristalno ljubičasta, kristalviolet, kristal violet, metil violet 10B i heksametil pararosanilin klorid) je triarilmetansko bojilo koje se primjenjuje kao histološka mrlja i u Gramovoj metodi razvrstavanja bakterija. Protubakterijskih i protugljivičnih je svojstava i djeluje protiv glista i bio je važni antiseptik lokalne terapije. Medicinsku primjenu gencijane violeta nadišli su suvremeniji lijekovi, no gencijana violet je i dalje na popisu Svjetske zdravstvene organizacije. Ime "gencijana violet" izvorno se primjenjivalo za mješavinu metil pararosanilinskih bojila (metil ljubičasta), a danas se više smatra istoznačnicom za kristalviolet. Ime dolazi od njene boje koje je kao latice cvijeta iz roda Gentiana. Bojilo se ne izrađuje ni od gencijane ni od ljubica.
Novi!!: Metoda bojanja po Gramu i Gencijana violet · Vidi više »
Gram-negativna bakterija
Stanična stijenka Gram-negativne bakterije. Usporedba stanične stijenke Gram-pozitivnih i Gram-negativnih bakterija. Gram-negativna bakterija je vrsta bakterije koja u bojanju bakterija gencijana violetom ne zadržavaju to bojilo nego daju crvenu boju.
Novi!!: Metoda bojanja po Gramu i Gram-negativna bakterija · Vidi više »
Gram-pozitivna bakterija
Pojednostavnjeni šematski prikaz stanične stijenke Gram-pozitivne bakterije. Usporedba stanične stijenke Gram-pozitivnih i Gram-negativnih bakterija. Gram-pozitivna bakterija je ona vrsta bakterije koja u bojanju bakterija gencijana violetom zadržavaju to bojilo te se pokazuju tamnoplavima.
Novi!!: Metoda bojanja po Gramu i Gram-pozitivna bakterija · Vidi više »
Hans Christian Gram
mini Hans Christian Joachim Gram (13. rujna 1853. – 14. studenog 1938.) bio je danski bakteriolog i liječnik, koji je postao svjetski poznat zbog razvoja metode bojanja bakterija koja po njemu nosi naziv (Metoda bojanja po Gramu).
Novi!!: Metoda bojanja po Gramu i Hans Christian Gram · Vidi više »
Lipidi
Lipidi (grč. lípos: mast) organske su tvari različite kemijske građe, podrazumijevaju masti i ulja, voskove, fosfolipide i steroide.
Novi!!: Metoda bojanja po Gramu i Lipidi · Vidi više »
Peptidoglikan
Peptidoglikan Murein je organska makromolekula.
Novi!!: Metoda bojanja po Gramu i Peptidoglikan · Vidi više »
Safranin
Safranin je biološko bojilo koja se koristi u histologiji i citologiji.
Novi!!: Metoda bojanja po Gramu i Safranin · Vidi više »
