Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Mezija

Indeks Mezija

Provincije Moesia Inferior (desno) i Moesia Superior (lijevo) (obojene crveno) Mezija (srpski: Мезија, grčki: Μοισία, bugarski: Мизия, rumunjski: Moesia, makedonski: Мезија) povijesna je pokrajina i rimska provincija koja se nalazila na teritoriju današnje Srbije, Bugarske i Rumunjske duž južne obale rijeke Dunava.

61 odnosi: Antika, August, Aurelijan, Šar-planina, Balkan (planina), Bela Palanka, Beograd, Biblija, Bitka kod Hadrijanopola, Bizant, Bugarska, Bugarski jezik, Constanța, Crno more, Dačani, Dacia, Dacia ripensis, Dardanija, Dioklecijan, Domicijan, Drina, Dunav, Garnizon, Goti, Grčki jezik, Huni, Iliri, Kostolac, Legat, Makedonija (rimska provincija), Makedonski jezik, Niš, Pleme, Pleven, Protobugari, Prvo Bugarsko Carstvo, Rimska provincija, Rimska vojska, Rumunjska, Rumunjski jezik, Ruse, Sarmati, Silistra, Skiti, Srbi, Srbija, Srpski jezik, Svištov, Tračani, Valens, ..., Varna, Veliko Trnovo, Vidin, 1217., 238., 250., 270., 275., 6., 681., 87.. Proširite indeks (11 više) »

Antika

84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.). Pojam Antika dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan.

Novi!!: Mezija i Antika · Vidi više »

August

August, lat. IMP·CAESAR·DIVI·F·AVGVSTVS, (Rim, 23. rujna 63. pr. Kr. – Nola kod Napulja, 19. kolovoza 14.), punim imenom Gaj Julije Cezar Oktavijan (lat. Gaius Julius Caesar Octavianus), pranećak Julija Cezara (unuk Cezarove sestre Julije), bio je trijumvir u drugom trijumviratu, a kasnije i prvi rimski car.

Novi!!: Mezija i August · Vidi više »

Aurelijan

antoninijan Aurelijana. Aurelijan (lat. Lucius Domitius Aurelianus), rimski car (Mezija, 9. IX. 214 – Cenofurij, Tracija, 275).

Novi!!: Mezija i Aurelijan · Vidi više »

Šar-planina

'''Šar-planina''' sa zapada Šar-planina (Šara) je planina u južnom dijelu Kosova i sjeverozapadnom dijelu Sjeverne Makedonije.

Novi!!: Mezija i Šar-planina · Vidi više »

Balkan (planina)

Balkan Planina Balkan (ili Balkan, bug.: Стара планина/Stara planina; u starogrčkom jeziku Αίμος je planina u Bugarskoj i istočnom dijelu Srbije. Po njoj je svoje ime dobio proturječni zemljopisni politički pojam "Balkan".

Novi!!: Mezija i Balkan (planina) · Vidi više »

Bela Palanka

Bela Palanka (srpski: Бела Паланка/Bela Palanka) je grad u Pirotskom okrugu u Srbiji.

Novi!!: Mezija i Bela Palanka · Vidi više »

Beograd

Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.

Novi!!: Mezija i Beograd · Vidi više »

Biblija

Biblija - Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta Biblija (grč., knjižice, sveščići), zbirka tekstova koje Židovi (samo SZ) i kršćani drže svetima, od Boga nadahnutima i glavnim izvorom svoje vjere.

Novi!!: Mezija i Biblija · Vidi više »

Bitka kod Hadrijanopola

Bitka kod Hadrijanopola (9. kolovoza 378.) vođena je između rimske vojske, predvođene carem Valensom i gotskih pobunjenika (uglavnom Tervinga, potpomognutih Grejtunzima, sarmatskim Alanima i lokalnim ustanicima) kojima je zapovijedao Fritigern.

Novi!!: Mezija i Bitka kod Hadrijanopola · Vidi više »

Bizant

Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.

Novi!!: Mezija i Bizant · Vidi više »

Bugarska

Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Mezija i Bugarska · Vidi više »

Bugarski jezik

Bugarski jezik (ISO 639-3: bul), narodni i književni jezik Bugara kojim govori preko 9 milijuna ljudi.

Novi!!: Mezija i Bugarski jezik · Vidi više »

Constanța

Rumunjska.

Novi!!: Mezija i Constanța · Vidi više »

Crno more

Crno more je unutarnje more smješteno između Europe i Azije, istočno od Balkana, južno od Istočnoeuropske nizine, zapadno od Kavkaza i sjeverno od Anatolije.

Novi!!: Mezija i Crno more · Vidi više »

Dačani

Dačani 82. pr. Kr. Dačani (latinski: Daci) su Tračka plemena nastanjena pretežno na području današnjih država Rumunjske i Moldavije.

Novi!!: Mezija i Dačani · Vidi više »

Dacia

Dacia je rumunjski proizvođač automobila u vlasništvu Renaulta.

Novi!!: Mezija i Dacia · Vidi više »

Dacia ripensis

Dacia ripensis (Obalna Dačka) je ime bivše rimske provincije koja je nastala nakon podijelje središnje dio Mezije zvana Dacia Aureliani na ripensis i interior). U antičkim geografskim izvorima, granica na zapadu je bio grad Cuppae (danas Golubac naselje u Republici Srbiji) do rijeke Utus (danas rijeka Vit u Bugarskoj).

Novi!!: Mezija i Dacia ripensis · Vidi više »

Dardanija

*Dardanija (država), država i regija.

Novi!!: Mezija i Dardanija · Vidi više »

Dioklecijan

Dioklecijan, (lat. Gaius Aurelius Valerius Diocletianus; Gaj Aurelije Valerije Dioklecijan), (Salona, 22. prosinca 245. - palača kraj Salone, 3. prosinca 316.) bio je rimski car (284. – 305.).

Novi!!: Mezija i Dioklecijan · Vidi više »

Domicijan

Domicijan Domicijan, lat. Titus Flavius Domitianus (Rim, 24. listopada 51. – Rim, 18. rujna 96.), bio je rimski car, brat i nasljednik Titov, sin Vespazijanov i posljednji car dinastije Flavijevaca.

Novi!!: Mezija i Domicijan · Vidi više »

Drina

Drina je rijeka u istočnoj Bosni i Hercegovini koja svojim donjim tokom čini prirodnu granicu između BiH i Srbije, a činila je i granicu između istočnog i zapadnog dijela Rimskog Carstva.

Novi!!: Mezija i Drina · Vidi više »

Dunav

Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.

Novi!!: Mezija i Dunav · Vidi više »

Garnizon

Garnizon (od francuske riječi: garnir, što znači opskrbiti, opremiti, mislilo se posadu) predstavlja zajednički naziv za sve vojne jedinice smještene na određenom području, s ciljem da ga brane od potencijalnog neprijatelja.

Novi!!: Mezija i Garnizon · Vidi više »

Goti

Wielbarkske kulture ranog 3. stoljeća, narančasto je područje Černjakove kulture u ranom 4. stoljeću. Ljubičasto područje je Rimsko Carstvo. Goti (gotski: gutans, latinično: Gutans) su germansko pleme, koje potiče iz Skandinavije, točnije iz Götalanda.

Novi!!: Mezija i Goti · Vidi više »

Grčki jezik

Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.

Novi!!: Mezija i Grčki jezik · Vidi više »

Huni

Upad Huna u Europu Huni su bili nomadski narod koji su živjeli u Istočnoj Europi, Kavkazu i Središnjoj Aziji između 4.

Novi!!: Mezija i Huni · Vidi više »

Iliri

Položaj i nazivi brojnih ilirskih plemena. Iliri (grčki Ἰλλυρıοί, Illyrioí, latinski Illyrii), skupina srodnih naroda koji od prapovijesnoga doba nastanjuju zapadni i unutarnji dio Balkana.

Novi!!: Mezija i Iliri · Vidi više »

Kostolac

Kostolac (ćirilično Костолац) je grad i središte gradske općine u Republici Srbiji.

Novi!!: Mezija i Kostolac · Vidi više »

Legat

* Legat (stari Rim), rimski službenik iz reda senatora.

Novi!!: Mezija i Legat · Vidi više »

Makedonija (rimska provincija)

Provincija Makedonija oko 120. god. n. e. antici Rimska provincija Makedonija osnovana je 146. st. e., nakon što je rimski vojskovođa Kvint Cecilije Metel porazio Andriska 148.

Novi!!: Mezija i Makedonija (rimska provincija) · Vidi više »

Makedonski jezik

Makedonski jezik (ISO 639-3: mkd), jedan je od slavenskih jezika i službeni jezik Sjeverne Makedonije još od 1944. godine.

Novi!!: Mezija i Makedonski jezik · Vidi više »

Niš

Niš je grad u Srbiji, treći najmnogoljudniji nakon Beograda i Novog Sada.

Novi!!: Mezija i Niš · Vidi više »

Pleme

Pleme je srodna skupina ljudi koja dijeli zajedničku povijest, jezik i teritorij, u nekim slučajevima povezana u šire labave saveze, konfederacije, njima obično jezično srodnim.

Novi!!: Mezija i Pleme · Vidi više »

Pleven

Pleven (bugarski: Плевен, povijesno znan i kao Plevne, po turskom nazivu mjesta ili kao Plevna, po engleskom nazivu mjesta) sedmi je grad po veličini u Bugarskoj, sa 137.000 stanovnika.

Novi!!: Mezija i Pleven · Vidi više »

Protobugari

Protobugari, Bulgari ili vrlo rijetko Bolgari, su bili polunomadska turkijska ratnička plemena koja su živjela u kaspijskoj stepi i uz rijeku Volgu.

Novi!!: Mezija i Protobugari · Vidi više »

Prvo Bugarsko Carstvo

Prvo Bugarsko Carstvo (starobugarski: ц︢рьство бл︢гарское, ts'rstvo bl'garskoe) je bila srednovjekovna bugarska država u Jugoistočnoj Europi koja je postojala između 7. i 11. stoljeća.

Novi!!: Mezija i Prvo Bugarsko Carstvo · Vidi više »

Rimska provincija

Hadriana (117-38) s prikazom tadašnjih '''provincija''' Provincija (latinski: provincia), u vrijeme antičkog Rima, bila je osnovna i najveća upravna jedinica izvan Italije.

Novi!!: Mezija i Rimska provincija · Vidi više »

Rimska vojska

Rimska vojska (lat. Militia Romana) je naziv za organiziranu skupinu vojnih jedinica koje su u vrijeme antičkoga Rima služile Kraljevstvu, Republici i kasnije Rimskom Carstvu.

Novi!!: Mezija i Rimska vojska · Vidi više »

Rumunjska

Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.

Novi!!: Mezija i Rumunjska · Vidi više »

Rumunjski jezik

Rumunjski jezik (ISO 639-3: ron; točnije, dačkorumunjski) najrašireniji je i, po broju govornika, najveći jezik grane istočnoromanskih jezika.

Novi!!: Mezija i Rumunjski jezik · Vidi više »

Ruse

Ruse (bugarski: Русе) je peti grad po veličini u Bugarskoj sa 175 600 stanovnika.

Novi!!: Mezija i Ruse · Vidi više »

Sarmati

Položaj Sarmata i Skita u 1. st. pr. Kr. Sarmati (lat. Sarmatæ, grč. Σαρμάται); su starovjekovni iranski narod.

Novi!!: Mezija i Sarmati · Vidi više »

Silistra

Silistra (bugarski Силистра), nekad se zvao Drastar (bugarski Дръстър), to je lučki grad od 49 166 stanovnika (popis iz 2005. g.), na sjeveroistoku Bugarske, koji leži na južnim obalama Dunava.

Novi!!: Mezija i Silistra · Vidi više »

Skiti

Skiti (grčki: Σκύθες, Σκύθοι), nomadski narodi i plemena iranskog porijekla koja u 8.

Novi!!: Mezija i Skiti · Vidi više »

Srbi

Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.

Novi!!: Mezija i Srbi · Vidi više »

Srbija

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: Mezija i Srbija · Vidi više »

Srpski jezik

Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.). Prema srpskom jezikoslovcu Ranku Bugarskom ukupni broj govornika srpskoga jezika je oko 12 milijuna ljudi.

Novi!!: Mezija i Srpski jezik · Vidi više »

Svištov

Kuća (na slici lijevo) u kojoj je 1790.g. potpisan svištovski mir Svištov (bugarski: Свищов), za Otomanskog Carstva znan kao Ziştovi, grad je na sjeveru Bugarske, u Oblasti Veliko Trnovo.

Novi!!: Mezija i Svištov · Vidi više »

Tračani

Trački ratnik Tračani (engl. Thracians) je naziv za oko 200 plemena Tračko-Ilirske grane Indoeuropljana nastanjenih negdje od 2000.

Novi!!: Mezija i Tračani · Vidi više »

Valens

Ae Valens Flavius Valens (328. Cibalae (Vinkovci) Panonija; - 9. kolovoza 378. u bitci kod Hadrijanopola) bio je rimski car na Istoku od 364. do 378. godine.

Novi!!: Mezija i Valens · Vidi više »

Varna

Varna (bugarski: Варна) je najveći bugarski grad na Crnom moru, treći je po veličini grad u Bugarskoj s 349 031 stanovnika.

Novi!!: Mezija i Varna · Vidi više »

Veliko Trnovo

Veliko Trnovo (bugarski: Велико Търново), do 1965. samo Trnovo (Търново), grad je na sjeveru centralne Bugarske, koji je administrativno sjedište oblasti Veliko Trnovo.

Novi!!: Mezija i Veliko Trnovo · Vidi više »

Vidin

Vidin (bugarski: Видин) lučki je grad na južnim obalama Dunava na sjeverozapadu Bugarske.

Novi!!: Mezija i Vidin · Vidi više »

1217.

Bez opisa.

Novi!!: Mezija i 1217. · Vidi više »

238.

Bez opisa.

Novi!!: Mezija i 238. · Vidi više »

250.

Bez opisa.

Novi!!: Mezija i 250. · Vidi više »

270.

Bez opisa.

Novi!!: Mezija i 270. · Vidi više »

275.

Bez opisa.

Novi!!: Mezija i 275. · Vidi više »

6.

Bez opisa.

Novi!!: Mezija i 6. · Vidi više »

681.

Bez opisa.

Novi!!: Mezija i 681. · Vidi više »

87.

Bez opisa.

Novi!!: Mezija i 87. · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Mezija (rimska provincija).

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »