Brže od pregledniku!
18 odnosi: Hrvatska, Hrvatska kuhinja, Hrvatska kulturna baština, Hrvatski sirevi, Jabuka, Kolač, Kuhanje, Lisnato tijesto, Mak, Maslac, Međimurska županija, Orah, Pekač, Prekmurska gibanica, Prhko tijesto, Slovenija, Tijesto, Vrhnje.
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Međimurska gibanica i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska kuhinja
Zagorski štrukli Hrvatska kuhinja obuhvaća cjelokupnu kulinarsku raznolikost svojega teritorija, to jest ukupnost gastronomije i enologije u vidu jela, pića, recepata, sastojaka i proizvoda.
Novi!!: Međimurska gibanica i Hrvatska kuhinja · Vidi više »
Hrvatska kulturna baština
Narodni lik na etiketi Matavuljeva likera. Hrvatska kulturna baština skup je svih običaja, tradicija i dobara u hrvatskoj povijesti.
Novi!!: Međimurska gibanica i Hrvatska kulturna baština · Vidi više »
Hrvatski sirevi
Ovčji sir Međimurja Hrvatski sirevi je pojam koji objedinjuje stoljetnu tradiciju proizvodnje ovih mliječnih proizvoda na cijelom području Hrvatske, od krajnjeg sjevera, odnosno Međimurja, pa sve do juga Dalmacije.
Novi!!: Međimurska gibanica i Hrvatski sirevi · Vidi više »
Jabuka
Jabuka (lat. Malus), biljni rod iz porodice ružovki s oko 40 priznatih vrsta.
Novi!!: Međimurska gibanica i Jabuka · Vidi više »
Kolač
Kolač je vrsta najčešće slatkog prehrambenog proizvoda (definicija prema hrvatskom pravilniku iz „Narodnih novina”).
Novi!!: Međimurska gibanica i Kolač · Vidi više »
Kuhanje
Kuhanje tjestenine Kuhanje je termička obrada sirove hrane.
Novi!!: Međimurska gibanica i Kuhanje · Vidi više »
Lisnato tijesto
Pečeno lisnato tijesto.
Novi!!: Međimurska gibanica i Lisnato tijesto · Vidi više »
Mak
Makovi (lat. Papaver), biljni rod iz porodice makovki (Papaveraceae) s blizu 100 priznatih vrsta, među kojima su najpoznatiji i poljski i vrtni ili opijumski mak.
Novi!!: Međimurska gibanica i Mak · Vidi više »
Maslac
Kategorija:Mlijeko i mliječni proizvodi Kategorija:namazi Kategorija:Koloidni sustavi Kategorija:Masti za kuhanje Maslac Maslac (Eng. - butter), poznat i kao posvojenica puter je energetski i nutritivno visoko vrijedan mliječni proizvod, dobiva se procesom bućkanja iz osnovne sirovine slatkog ili kiselog vrhnja, kemijskog sastava: voda (80%), suha tvar (16%)>(bjelančevine, vitamini, minerali, soli...). Vrhnje za proizvodnju maslaca se ne homogenizira.
Novi!!: Međimurska gibanica i Maslac · Vidi više »
Međimurska županija
Zemljovid Međimurske županije Etnografskom muzeju u Zagrebu Međimurska županija, u upravnom, a u zemljopisnom smislu Međimurje, područje je na krajnjem sjeveru Hrvatske omeđeno rijekama Murom i Dravom.
Novi!!: Međimurska gibanica i Međimurska županija · Vidi više »
Orah
Orah (latinski Juglans) su rod biljaka iz porodice Juglandaceae.
Novi!!: Međimurska gibanica i Orah · Vidi više »
Pekač
Još vrući kolač od jabuka u pravokutnom pekaču Pekač (tepsija, protvan, lim, pleh, kostrola, padela, škrovada, mjedenica, limenica, roštjera, rostijera, pekva) plitka je kuhinjska posuda za pečenje hrane, najčešće od metala, malo povišenog ruba.
Novi!!: Međimurska gibanica i Pekač · Vidi više »
Prekmurska gibanica
Prekmurska gibanica je slatko jelo slovenske kuhinje.
Novi!!: Međimurska gibanica i Prekmurska gibanica · Vidi više »
Prhko tijesto
Pita od jabuka Prhko tijesto je tijesto s velikim postotkom masnoće, od kojeg se najčešće rade pite s raznim nadjevima i razna čajna peciva.
Novi!!: Međimurska gibanica i Prhko tijesto · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: Međimurska gibanica i Slovenija · Vidi više »
Tijesto
Tijesto je masa zamiješana od tekućine (vode ili mlijeka) i brašna.
Novi!!: Međimurska gibanica i Tijesto · Vidi više »
Vrhnje
Žlica vrhnja Sir i vrhnje u britanskoj inačici Vrhnje je mliječni proizvod.
Novi!!: Međimurska gibanica i Vrhnje · Vidi više »
