Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Međimurski konj

Indeks Međimurski konj

Čakovcu Međimurski konj ili Međimurec, hrvatska samonikla pasmina konja hladnokrvnog tipa, nastala na području današnje Međimurske županije.

25 odnosi: Ardeni, Autohtonost, Žabnik (Sveti Martin na Muri), Brabant, Deoksiribonukleinska kiselina, Domaći konj, Ergela međimurskog konja, Žabnik, Genetika, Gospodarski list, Hrvatska, Hrvatski hladnokrvnjak, Hrvatski posavac, Hrvatski toplokrvnjak, Hrvatsko zagorje, Mađarska, Međimurska županija, Meso, Mitohondrij, Mura, Norik, Pasmina, Podravina, Poljoprivreda, Slovenija, Ugrožena vrsta.

Ardeni

Krajolik ardenskog sela Frahan u Belgiji Ardeni (fra. l’Ardenne, les Ardennes, od keltskog Arduenna - uzvišenje) su niskoplaninsko i brdovita područja u zapadnoj Europi.

Novi!!: Međimurski konj i Ardeni · Vidi više »

Autohtonost

hrvatski tradicijski suvenir. Hrvatski vezovi Lirica iz Kaštela Izraz autohton (od grč. autos »sâm, isti« i chthon »tlo, zemlja«), kojemu u hrvatskom jeziku najbolje odgovara značenje samonikao ne upotrebljava se svagda u posve istom značenju.

Novi!!: Međimurski konj i Autohtonost · Vidi više »

Žabnik (Sveti Martin na Muri)

Muri Žabnik je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Sveti Martin na Muri, Međimurska županija.

Novi!!: Međimurski konj i Žabnik (Sveti Martin na Muri) · Vidi više »

Brabant

Povijesno značenje.

Novi!!: Međimurski konj i Brabant · Vidi više »

Deoksiribonukleinska kiselina

285x285px Deoksiribonukleinska kiselina, skraćeno DNK (eng. Deoxyribonucleic acid, DNA), jest nukleinska kiselina u obliku dvostruke spiralne zavojnice.

Novi!!: Međimurski konj i Deoksiribonukleinska kiselina · Vidi više »

Domaći konj

Domaći konj (konj, lat. Equus (Equus) caballus; sin. Equus ferus caballus, Equus caballus caballus, Equus caballus) je veliki četveronožni sisavac, pripadnik roda Equus.

Novi!!: Međimurski konj i Domaći konj · Vidi više »

Ergela međimurskog konja, Žabnik

Ergela međimurskog konja Žabnik, konjogojsko gospodarstvo osnovano 2015.

Novi!!: Međimurski konj i Ergela međimurskog konja, Žabnik · Vidi više »

Genetika

Genetika (grčki, genitivno, i, 'podrijetlo') znanost je koja se bavi proučavanjem nasljeđivanja kod živih bića te pojava i uzroka međusobne sličnosti, ali i različitosti.

Novi!!: Međimurski konj i Genetika · Vidi više »

Gospodarski list

Gospodarski list je hrvatski ilustrirani gospodarstveni list u bojama iz Zagreba.

Novi!!: Međimurski konj i Gospodarski list · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Međimurski konj i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatski hladnokrvnjak

Hrvatski hladnokrvnjak Hrvatski hladnokrvnjak hrvatska je pasmina konja.

Novi!!: Međimurski konj i Hrvatski hladnokrvnjak · Vidi više »

Hrvatski posavac

Hrvatski posavac Rijetki primjerak bijelog hrvatskog posavca Hrvatski posavac je hrvatska autohtona pasmina konja.

Novi!!: Međimurski konj i Hrvatski posavac · Vidi više »

Hrvatski toplokrvnjak

Hrvatski toplokrvnjak Hrvatski toplokrvnjak je križanac dobiven križanjem čistih pasmina turnirskih konja.

Novi!!: Međimurski konj i Hrvatski toplokrvnjak · Vidi više »

Hrvatsko zagorje

Tipičan krajolik Hrvatskog zagorja tamnozelenom bojom je označeno Zagorje Hrvatsko zagorje je kulturno-povijesna hrvatska regija i zasebna prirodno-zemljopisna cjelina u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske.

Novi!!: Međimurski konj i Hrvatsko zagorje · Vidi više »

Mađarska

Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).

Novi!!: Međimurski konj i Mađarska · Vidi više »

Međimurska županija

Zemljovid Međimurske županije Etnografskom muzeju u Zagrebu Međimurska županija, u upravnom, a u zemljopisnom smislu Međimurje, područje je na krajnjem sjeveru Hrvatske omeđeno rijekama Murom i Dravom.

Novi!!: Međimurski konj i Međimurska županija · Vidi više »

Meso

Pečeni karei Meso koje služi za prehranu čovjeka čini sirovo ili prerađeno mišićno tkivo stoke, peradi, divljači, ribe, mekušaca, školjki, rakova, puževa i žaba.

Novi!!: Međimurski konj i Meso · Vidi više »

Mitohondrij

Mitohondrij je stanična organela eukariotskih stanica koja služi kao izvor stanične energije.

Novi!!: Međimurski konj i Mitohondrij · Vidi više »

Mura

Rijeka Mura (njemački Mur, prekomurski Müra, Möra, mađ.: Mura) najsjevernija je hrvatska rijeka, ujedno i sjeverna prirodna granica Međimurja prema Sloveniji i Mađarskoj.

Novi!!: Međimurski konj i Mura · Vidi više »

Norik

Noricum Norik je starorimska provincija, nalazila se većim dijelom na području današnje Austrije i Slovenije.

Novi!!: Međimurski konj i Norik · Vidi više »

Pasmina

Pasmina je grupa uzgojenih, uglavnom domaćih životinja jedne vrste, koje dijele neka zajednička morfološka svojstva.

Novi!!: Međimurski konj i Pasmina · Vidi više »

Podravina

KoprivnicaPodručje Podravine za razliku od istoimenog geografskog pojma obuhvaća uže područje, tj.

Novi!!: Međimurski konj i Podravina · Vidi više »

Poljoprivreda

Poljoprivreda Poljoprivreda je sustavni proces proizvodnje tvari za čovjekovu prehranu i ishranu životinja (zovemo ih hrana) te proizvodnje ostalih tvari uzgajanjem biljaka i životinja.

Novi!!: Međimurski konj i Poljoprivreda · Vidi više »

Slovenija

Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.

Novi!!: Međimurski konj i Slovenija · Vidi više »

Ugrožena vrsta

američkog bizona je zbog pretjeranog izlova 1890. dovedena do broja od 750 jedinki. Ugrožena vrsta je vrsta čija je populacija tako malena da joj prijeti izumiranje.

Novi!!: Međimurski konj i Ugrožena vrsta · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »