Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Meša Selimović

Indeks Meša Selimović

Mehmed Meša Selimović (Tuzla, 26. travnja 1910. – Beograd, 11. srpnja 1982.), bosanskohercegovački je književnik, jedan od najvećih bošnjačkih i srpskih pisaca.

78 odnosi: Akademija znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Alija Isaković, Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije, Aorta, Beograd, Biblija, Bitka kod Hotina (1673.), Bošnjačka zajednica kulture Preporod, Bošnjaci, Borisav Stanković, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Derviš i smrt, Drugi svjetski rat, Ekavski govor, Filozofija egzistencije, Filozofski fakultet u Sarajevu, Fjodor Mihajlovič Dostojevski, FK Crvena zvezda, FK Sarajevo, Gajret, Hercegovina, Hrvatska, Islam, Ismet Mujezinović, Ivan Gundulić, Ivo Andrić, James Joyce, Janja (Bijeljina, BiH), Književnost, Kraljevina Jugoslavija, Krug (roman), Kuran, Magla i mjesečina, Mak Dizdar, Mersad Berber, Modernizam, Nagrada "Ivan Goran Kovačić", Nagrada Meša Selimović (Beograd), Nagrada Meša Selimović (Tuzla), Nezavisna Država Hrvatska, Nikola Šop, NIN-ova nagrada, Orden Republike, Oslobođenje, Osman I., Osmansko Carstvo, Ostrvo (roman), OZNA, Partizani, ..., Petar Kočić, Preporod – islamske informativne novine, Roman, Romantizam, Sarajevo, Savez komunista Jugoslavije, Sjećanja, Skender Kulenović, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Socijalizam, Srbi, Srbija, Srpska akademija znanosti i umjetnosti, Srpski jezik, Stevan Sremac, Sveučilište u Beogradu, Sveučilište u Sarajevu, Teufik Selimović, Tišine, Tuzla, Tvrđava (roman), Ustaše, Vuk Karadžić, Zenica, 11. srpnja, 1910., 1982., 26. travnja. Proširite indeks (28 više) »

Akademija znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine

Akademija znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine (AZUBiH) (bošnjački: Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine; srpski: Академија наука и умјетности Босне и Херцеговине), najviša je znanstvena institucija u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Meša Selimović i Akademija znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine · Vidi više »

Alija Isaković

Alija Isaković (Bitunja pokraj Stoca, 1932. – Sarajevo, 1997.), bosanskohercegovački književnik, romansijer, pripovjedač, radio-dramski, televizijski i dramski pisac, putopisac, aforist, lekiskograf i povjesničar jezika i književnosti.

Novi!!: Meša Selimović i Alija Isaković · Vidi više »

Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije

partizana i kasnije zastava DFJ Zastava SSSR-a – služila je i kao zastava KPJ Faksimil odluke II. zasjedanja AVNOJ-a 1943. o federativnom uređenju Jugoslavije. Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ) je bivša jugoslavenska komunistička institucija.

Novi!!: Meša Selimović i Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije · Vidi više »

Aorta

Diagram ljudskog srca. Aorta je najveća arterija ljudskoga tijela koja izlazi iz lijeve klijetke srca te dovodi krv bogatu kisikom u sve dijelove tijela.

Novi!!: Meša Selimović i Aorta · Vidi više »

Beograd

Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.

Novi!!: Meša Selimović i Beograd · Vidi više »

Biblija

Biblija - Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta Biblija (grč., knjižice, sveščići), zbirka tekstova koje Židovi (samo SZ) i kršćani drže svetima, od Boga nadahnutima i glavnim izvorom svoje vjere.

Novi!!: Meša Selimović i Biblija · Vidi više »

Bitka kod Hotina (1673.)

Bitka kod Hotina ili Druga bitka kod Hotina ili Hoćinska bitka održana je 11.

Novi!!: Meša Selimović i Bitka kod Hotina (1673.) · Vidi više »

Bošnjačka zajednica kulture Preporod

Bošnjačka zajednica kulture Preporod (BZK Preporod), središnja je kulturna ustanova Bošnjaka u Bosni i Hercegovini i svijetu.

Novi!!: Meša Selimović i Bošnjačka zajednica kulture Preporod · Vidi više »

Bošnjaci

Bošnjaci su južnoslavenski narod nastanjen ponajviše u Bosni i Hercegovini, kao i na području pokrajine Sandžaka u Srbiji i Crnoj Gori.

Novi!!: Meša Selimović i Bošnjaci · Vidi više »

Borisav Stanković

Borisav "Bora" Stanković (Vranje, 31. ožujka 1876. – Beograd, 22. listopada 1927.), srpski je književnik, najznačajniji srpski romanopisac na prijelazu iz 19.

Novi!!: Meša Selimović i Borisav Stanković · Vidi više »

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Meša Selimović i Bosna i Hercegovina · Vidi više »

Crna Gora

Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.

Novi!!: Meša Selimović i Crna Gora · Vidi više »

Derviš i smrt

Derviš i smrt roman je bosanskohercegovačkog književnika Meše Selimovića, objavljen 1966.

Novi!!: Meša Selimović i Derviš i smrt · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.

Novi!!: Meša Selimović i Drugi svjetski rat · Vidi više »

Ekavski govor

Ekavski govor jedan je od govora slavenskih jezika.

Novi!!: Meša Selimović i Ekavski govor · Vidi više »

Filozofija egzistencije

Sartre Filozofija egzistencije je skupni naziv za niz filozofskih pravaca kojima je zajedničko slaganje u tome da pod egzistencijom shvaćaju način ljudskog postojanja, a ne postojanja nečega uopće, te teza da postojanje (egzistencija) prethodi biti, odnosno esenciji.

Novi!!: Meša Selimović i Filozofija egzistencije · Vidi više »

Filozofski fakultet u Sarajevu

Zgrada Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Filozofski fakultet u Sarajevu je visokoobrazovna ustanova iz Sarajeva.

Novi!!: Meša Selimović i Filozofski fakultet u Sarajevu · Vidi više »

Fjodor Mihajlovič Dostojevski

Fjodor Mihajlovič Dostojevski (rus. Фёдор Михайлович Достоевский; Moskva, 11. studenog 1821. – Sankt Peterburg, 9. veljače 1881.), ruski književnik ukrajinskog porijekla, romanopisac, novelist i publicist, jedan od najznačajnijih književnika u povijesti.

Novi!!: Meša Selimović i Fjodor Mihajlovič Dostojevski · Vidi više »

FK Crvena zvezda

FK Crvena zvezda srbijanski je nogometni klub iz Beograda.

Novi!!: Meša Selimović i FK Crvena zvezda · Vidi više »

FK Sarajevo

FK Sarajevo je nogometni klub iz Sarajeva, glavnog grada Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Meša Selimović i FK Sarajevo · Vidi više »

Gajret

Društvo Gajret je bilo kulturno-prosvjetno društvo muslimana u Bosni i Hercegovini, Sandžaku i Srbiji.

Novi!!: Meša Selimović i Gajret · Vidi više »

Hercegovina

86-393-0255-3, zadnje korice Hercegovina je regija na jugu Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Meša Selimović i Hercegovina · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Meša Selimović i Hrvatska · Vidi više »

Islam

Islam (arapski: الإسلام; latinično: al-'islām, predanost Bogu), monoteistička svjetska religija utemeljena je u Arabiji u VII. stoljeću.

Novi!!: Meša Selimović i Islam · Vidi više »

Ismet Mujezinović

Ismet Mujezinović (Tuzla, 2. prosinca 1907. – Tuzla, 7. siječnja 1984.), bosanskohercegovački je slikar bošnjačkog podrijetla.

Novi!!: Meša Selimović i Ismet Mujezinović · Vidi više »

Ivan Gundulić

Ivan Gundulić (Dubrovnik, 8. siječnja 1589. – Dubrovnik, 8. prosinca 1638.) bio je hrvatski barokni pjesnik, epik, lirik i dramatik.

Novi!!: Meša Selimović i Ivan Gundulić · Vidi više »

Ivo Andrić

Ivan Ivo Andrić (Travnik,Milan Selaković, Ivo Vrančić, Šime Balen, ur., Priručni leksikon:, III. prerađeno i prošireno izdanje, Nakladni zavod Znanje, Zagreb, 1967., str. 50. 9. listopada 1892. − Beograd, 13. ožujka 1975.) bosanskohercegovački, hrvatski (u međumrežnoj pismohrani archive.org 10. ožujka 2005.), pristupljeno 14.

Novi!!: Meša Selimović i Ivo Andrić · Vidi više »

James Joyce

James Augustine Aloysius Joyce (Dublin, 2. veljače 1882. – Zürich, 13. siječnja 1941.), irski književnik Jedan od utemeljitelja modernog romana.

Novi!!: Meša Selimović i James Joyce · Vidi više »

Janja (Bijeljina, BiH)

Janja je naseljeno mjesto u sastavu Grada Bijeljine, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina.

Novi!!: Meša Selimović i Janja (Bijeljina, BiH) · Vidi više »

Književnost

500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.

Novi!!: Meša Selimović i Književnost · Vidi više »

Kraljevina Jugoslavija

Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.

Novi!!: Meša Selimović i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »

Krug (roman)

Krug je roman bosanskohercegovačkog književnika Meše Selimovića, posmrtno objavljen 1983. godine.

Novi!!: Meša Selimović i Krug (roman) · Vidi više »

Kuran

'''Kuran''' – Sveta knjiga islama Kuran ili Kur'an (arapski: أَلْقُرآن al-qur'ān); također zvan Al Qur'ān Al Karīm; ili izvedeni nazivi Quran, Koran, te rijetko Al-coran) je sveta knjiga islama. Muslimani vjeruju da je Kuran objava Božjih riječi i kulminacija Božje objave čovječanstvu, preko Božjeg poslanika Muhameda. Prenošenje je trajalo 23 godine posredstvom anđela Gabriela (ar.

Novi!!: Meša Selimović i Kuran · Vidi više »

Magla i mjesečina

Magla i mjesečina je roman bosanskohercegovačkog književnika Meše Selimovića, objavljen 1965. godine; predstavlja svojevrsnu suptlinu uvertiru za Derviš i smrt.

Novi!!: Meša Selimović i Magla i mjesečina · Vidi više »

Mak Dizdar

Mehmedalija Mak Dizdar (Stolac, 17. listopada 1917. – Sarajevo, 14. srpnja 1971.), hrvatskiFranjo Topić, Svjedok nade: kronopis, HKD „Napredak”, Sarajevo, 2004.,,, str.

Novi!!: Meša Selimović i Mak Dizdar · Vidi više »

Mersad Berber

Mersad Berber (Bosanski Petrovac, 1. siječnja 1940. – Zagreb, 7. listopada 2012.), bosanskohercegovački slikar, jedan od najvećih svjetskih grafičara.

Novi!!: Meša Selimović i Mersad Berber · Vidi više »

Modernizam

Modernizam je dinamičan i relativan pojam koji se koristi da se označe suvremene pojave u književnosti, umjetnosti, odnosno ono što je novo, inovativno u odnosu na tradiciju.

Novi!!: Meša Selimović i Modernizam · Vidi više »

Nagrada "Ivan Goran Kovačić"

Nagrada Ivan Goran Kovačić hrvatska je godišnja književna nagrada.

Novi!!: Meša Selimović i Nagrada "Ivan Goran Kovačić" · Vidi više »

Nagrada Meša Selimović (Beograd)

Meša Selimović (1910. – 1982.) Nagrada Meša Selimović Nagrada Meša Selimović, srbijanska je književna nagrada za knjigu godine s područja Srbije, dodjeljuje se u Beogradu od 1988. godine.

Novi!!: Meša Selimović i Nagrada Meša Selimović (Beograd) · Vidi više »

Nagrada Meša Selimović (Tuzla)

Meša Selimović (1910. – 1982.) Nominacije za Nagradu Meša Selimović, 2021. Nagrada Meša Selimović, bosanskohercegovačka je književna nagrada za najbolji roman objavljen u prethodnoj godini s područja Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore, dodjeljuje se u Tuzli od 2002. godine.

Novi!!: Meša Selimović i Nagrada Meša Selimović (Tuzla) · Vidi više »

Nezavisna Država Hrvatska

Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.

Novi!!: Meša Selimović i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »

Nikola Šop

Nikola Šop (Jajce, 19. kolovoza, 1904. – Zagreb, 2. siječnja 1982.) bio je hrvatski književnik i prevoditelj.

Novi!!: Meša Selimović i Nikola Šop · Vidi više »

NIN-ova nagrada

NIN-ova nagrada književna je nagrada za najbolji roman godine, a dodjeljuje ju NIN.

Novi!!: Meša Selimović i NIN-ova nagrada · Vidi više »

Orden Republike

Orden Republike sa zlatnim vijencem Orden Republike bilo je odlikovanje SFRJ u tri stupnja.

Novi!!: Meša Selimović i Orden Republike · Vidi više »

Oslobođenje

Oslobođenje, najstarije su bosanskohercegovačke dnevne novine.

Novi!!: Meša Selimović i Oslobođenje · Vidi više »

Osman I.

Osman I. Gazi (osman. tur. عثمان غازى‎) (Sogut, 1258. – Sogut, 9. kolovoza 1326.), osmanski emir i sultan (1281. — 1326.), osnivač osmanske dinastije i prvi sultan Osmanskog Carstva.

Novi!!: Meša Selimović i Osman I. · Vidi više »

Osmansko Carstvo

Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.

Novi!!: Meša Selimović i Osmansko Carstvo · Vidi više »

Ostrvo (roman)

Ostrvo je roman bosanskohercegovačkog književnika Meše Selimovića, objavljen 1974. godine.

Novi!!: Meša Selimović i Ostrvo (roman) · Vidi više »

OZNA

OZN ili OZNA (Odjeljenje za zaštitu naroda), je bila komunistička tajna policija ("siguronosno-obavještajna služba") Jugoslavije formirana pri Povjereništvu za narodnu obranu Nacionalnoga komiteta oslobođenja Jugoslavije.

Novi!!: Meša Selimović i OZNA · Vidi više »

Partizani

Riječ partizan ima dva osnovna značenja koja daju današnji rječnici, npr.

Novi!!: Meša Selimović i Partizani · Vidi više »

Petar Kočić

Petar Kočić Petar Kočić (srp. Петар Кочић; Stričići pokraj Banjaluke, 1877. – Beograd, 1916.) je bosanskohercegovački književnik i političar srpskog podrijetla.

Novi!!: Meša Selimović i Petar Kočić · Vidi više »

Preporod – islamske informativne novine

Islamske informativne novine – Preporod, informativno je glasilo Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Meša Selimović i Preporod – islamske informativne novine · Vidi više »

Roman

Roman je najopširnija prozna književna vrsta, a u današnje vrijeme i najpopularnija.

Novi!!: Meša Selimović i Roman · Vidi više »

Romantizam

Romantizam je umjetnički, književni i intelektualni pokret nastao u Europi krajem 18. stoljeća.

Novi!!: Meša Selimović i Romantizam · Vidi više »

Sarajevo

Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Meša Selimović i Sarajevo · Vidi više »

Savez komunista Jugoslavije

Savez komunista Jugoslavije (skraćeno: SKJ, ćir. СКЈ; srp. Савез комуниста Југославије, slv. Zveza komunistov Jugoslavije, mak. Сојуз на комунистите на Југославија) je bila politička stranka koja je vladala Socijalističkom Federativnom Republikom Jugoslavijom.

Novi!!: Meša Selimović i Savez komunista Jugoslavije · Vidi više »

Sjećanja

Sjećanja su memoarska proza bosanskohercegovačkog književnika Meše Selimovića, objavljene 1976. godine.

Novi!!: Meša Selimović i Sjećanja · Vidi više »

Skender Kulenović

Skender Kulenović, 1943 Bista Kulenovićia u Sarajevu Skender Kulenović (Bosanski Petrovac, 2. rujna 1910. – Beograd, 25. siječnja 1978.), bosanskohercegovački književnik i akademik, iz aristokratske obitelji Kulenovića.

Novi!!: Meša Selimović i Skender Kulenović · Vidi više »

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.

Novi!!: Meša Selimović i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »

Socijalizam

Crvena zastava, simbol radničkog i socijalističkog pokreta Socijalizam (engl. socialism; franc. socialisme; njem. sozialismus; novovjeka tvorba prema lat. socialis: društveni; saveznički), pojam koji označava ideje, teorije, pokrete koji teže socijalizaciji (podruštvljenju) temeljnih uvjeta ljudske egzistencije.

Novi!!: Meša Selimović i Socijalizam · Vidi više »

Srbi

Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.

Novi!!: Meša Selimović i Srbi · Vidi više »

Srbija

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: Meša Selimović i Srbija · Vidi više »

Srpska akademija znanosti i umjetnosti

Beogradu Srpska akademija nauka i umetnosti (SANU) je najviša znanstvena i umjetnička institucija u Srbiji.

Novi!!: Meša Selimović i Srpska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »

Srpski jezik

Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.). Prema srpskom jezikoslovcu Ranku Bugarskom ukupni broj govornika srpskoga jezika je oko 12 milijuna ljudi.

Novi!!: Meša Selimović i Srpski jezik · Vidi više »

Stevan Sremac

Stevan Sremac Stevan Sremac (Senta, 1855. – Sokobanja, 1906.), srpski prozaist.

Novi!!: Meša Selimović i Stevan Sremac · Vidi više »

Sveučilište u Beogradu

Sveučilište u Beogradu (srp. Универзитет у Београду) je najstarija i najveća institucija visokog obrazovanja u Srbiji ima preko 7.000 članova, a sveučilište pohađa 89.827 studenata na oko 150 programa osnovnih studija i 1.700 postdiplomaca.

Novi!!: Meša Selimović i Sveučilište u Beogradu · Vidi više »

Sveučilište u Sarajevu

Sveučilište u Sarajevu (boš., srp.: Univerzitet u Sarajevu) je najveće i najstarije sveučilište u Bosni i Hercegovini sa sjedištem u Sarajevu osnovano 1949.

Novi!!: Meša Selimović i Sveučilište u Sarajevu · Vidi više »

Teufik Selimović

Teufik Selimović (Tuzla, 1922. − Beograd, 2005.), bosanskohercegovački je visoki republički i državni dužnosnik bošnjačkog podrijetla, dužnosnik OZNE.

Novi!!: Meša Selimović i Teufik Selimović · Vidi više »

Tišine

Tišine je roman bosanskohercegovačkog književnika Meše Selimovića, objavljen 1961. godine; opisuje začuđenost melanholika i tragača za istinom.

Novi!!: Meša Selimović i Tišine · Vidi više »

Tuzla

Tuzla (stari hrvatski naziv: Soli) treći je najveći grad u Bosni i Hercegovini i središte istoimene općine na sjeveroistoku zemlje.

Novi!!: Meša Selimović i Tuzla · Vidi više »

Tvrđava (roman)

Tvrđava je roman bosanskohercegovačkog književnika Meše Selimovića, objavljen 1970. godine.

Novi!!: Meša Selimović i Tvrđava (roman) · Vidi više »

Ustaše

Ustaški vojnik, 1942. Ustaša – Hrvatska revolucionarna organizacija, skraćeno UHRO, bivše je hrvatsko separatističko, ultranacionalističko i terorističko tajno društvo koje se kasnije razvilo u fašistički politički pokret.

Novi!!: Meša Selimović i Ustaše · Vidi više »

Vuk Karadžić

Vuk Stefanović Karadžić, oko 1850. godine Vuk Stefanović Karadžić (Tršić, 7. studenoga 1787. – Beč, 7. veljače 1864.), bio je srpski jezikoslovac i reformator srpskoga jezika, folklorist i skupljač narodnih umotvorina.

Novi!!: Meša Selimović i Vuk Karadžić · Vidi više »

Zenica

Zenica je grad u Bosni i Hercegovini i središte jedne od dvanaest općina Zeničko-dobojske županije, u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Meša Selimović i Zenica · Vidi više »

11. srpnja

11.

Novi!!: Meša Selimović i 11. srpnja · Vidi više »

1910.

Bez opisa.

Novi!!: Meša Selimović i 1910. · Vidi više »

1982.

Bez opisa.

Novi!!: Meša Selimović i 1982. · Vidi više »

26. travnja

26.

Novi!!: Meša Selimović i 26. travnja · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »