Brže od pregledniku!
28 odnosi: Aleksandar Sergejevič Puškin, Aleksandr Vasiljevič Suvorov, Bitka kod Austerlitza, Bitka kod Borodina, Drugi svjetski rat, General bojnik, General pukovnik, Istanbul, Katarina II. Velika, Krim, Lav Nikolajevič Tolstoj, Michael Andreas Barclay de Tolly, Moldavija, Napoleonova invazija na Rusiju, Odesa, Rat i mir, Ruski jezik, Rusko-turski rat (1768. – 1774.), Rusko-turski rat (1787. – 1792.), Rusko-turski rat (1806. – 1812.), Sankt-Peterburg, Smolensk, Veleposlanik, Vilnius, 16. rujna, 1745., 1813., 28. travnja.
Aleksandar Sergejevič Puškin
Aleksandar Sergejevič Puškin (rus. Алекса́ндр Серге́евич Пу́шкин; Moskva, 6. lipnja 1799. – Sankt Peterburg, 10. veljače 1837.), ruski pjesnik, dramatičar i prozaik.
Novi!!: Mihail Kutuzov i Aleksandar Sergejevič Puškin · Vidi više »
Aleksandr Vasiljevič Suvorov
Aleksandar Vasiljevič Suvorov Aleksandr Vasiljevič Suvorov (rus. Алекса́ндр Васи́льевич Суво́ров) (Moskva, 24. studenog 1729. – Petrograd, 18. svibnja 1800.), grof Suvorov od Ramnika, knez Italije, grof Svetog Rimskog Carstva, princ kraljevine Sardinije, feldmaršal austrijske vojske, feldmaršal sardinijske vojske te posljednji generalissimus Ruskog Carstva iz 18.
Novi!!: Mihail Kutuzov i Aleksandr Vasiljevič Suvorov · Vidi više »
Bitka kod Austerlitza
Napoleon sa svojim vojnicima u zoru prije bitke, slika Louis-François baruna Lejeuna Saveznici (crveno), Francuzi (plavo), raspored trupa poslije 18 sati na dan 1. prosinca 1805. Odlučan napad na savezničku sredinu francuskih komandanata Hilairea i Dominique Vandammea rascijepao je saveznike na dva dijela i doveo Francuze u idealan položaj Stanje poslije 14 sati, dana 2. prosinca: saveznička vojska je opasno razdvojena. Napoleon sada ima mogućnost napada samo po jednom od krila, a on je izabrao lijevo. Bitka kod Austerlitza (poznata i kao bitka tri cara ili bitka kod Slavkova) bila je jedna od najvećih i najslavnijih Napoleonovih bitaka, koja se dogodila 2. prosinca 1805.; ona je označila i kraj ratnih operacija 1805.
Novi!!: Mihail Kutuzov i Bitka kod Austerlitza · Vidi više »
Bitka kod Borodina
"Bitka kod Borodina, 7. rujna 1812.", slika iz 1822. autora Louisa Lejeunea Bitka kod Borodina (rus.: Бородинское сражение, Borodinskoe sraženie; fra.: Bataille de la Moskova) se odvijala 7. rujna 1812. kod sela Borodina koje je udaljeno oko 115 kilometara od Moskve.
Novi!!: Mihail Kutuzov i Bitka kod Borodina · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Mihail Kutuzov i Drugi svjetski rat · Vidi više »
General bojnik
Oznaka čina u OSRH Oznaka čina u JNA.General bojnik (general bojnica) je generalski čin u mnogim vojskama.
Novi!!: Mihail Kutuzov i General bojnik · Vidi više »
General pukovnik
General pukovnik (general pukovnica) je generalski čin u mnogim vojskama.
Novi!!: Mihail Kutuzov i General pukovnik · Vidi više »
Istanbul
Istanbul (turski: İstanbul), na hrvatskom se još naziva ili nazivao Carigrad, Stambol ili Stambul, grad smješten na Bosporskom tjesnacu, nekadašnja je prijestolnica triju velikih carstava – rimskog (330. – 395.), bizantskog (395. – 1453.) i osmanskog (1453. – 1923.). Nakon osnivanja moderne Republike Turske, Ankara je proglašena njezinim glavnim gradom.
Novi!!: Mihail Kutuzov i Istanbul · Vidi više »
Katarina II. Velika
'''Katarina II. Velika''' Katarina II.
Novi!!: Mihail Kutuzov i Katarina II. Velika · Vidi više »
Krim
Satelitska snimka Krima Krim je poluotok kod Crnog mora.
Novi!!: Mihail Kutuzov i Krim · Vidi više »
Lav Nikolajevič Tolstoj
Lav Nikolajevič Tolstoj (ruski: Лев Никола́евич Толсто́й), (Jasnaja Poljana, pokrajina Tula, 9. rujna 1828. – Astapovo, 7. studenog 1910.), ruski grof, književnik i mislilac, jedan od najvećih svjetskih romanopisaca.
Novi!!: Mihail Kutuzov i Lav Nikolajevič Tolstoj · Vidi više »
Michael Andreas Barclay de Tolly
Princ Michael Andreas Barclay de Tolly (27. prosinca (prema julijanskom kalendaru 16. prosinca 1761. – 26. svibnja 1818.) je bio baltički njemački feldmaršal i ministar rata Ruskog Carstva tijekom Napoleonove invazije 1812. godine i Rata Šeste koalicije. Barclay je uveo brojne reforme kojima je unaprijedio logistički sustav vojske, udvostučio brojeve svojih trupa i uveo nove principe vojne obuke. Također je bio guverner-general Finske. Portret ruskog feldmaršala Barclaya de Tollyja. Kopija portreta iz 1829. g., naslikao George Dawe Barclay je rođen u plemićkoj obitelji njemačkog govornog kruga iz Livonije koji su bili članovi škotskog klana Barclay. Njegov otac je bio prvi iz njihove obitelji prihvaćen u rusko plemstvo. Barclay se pridružio Ruskoj carskoj vojsci 1776. godine te unovačen u Pskovsku karabinjersku regimentu. Radi svog doprinosa u osvajanju Očakova 1788. g. od Osmanlija osobno ga je odlikovao Grigorij Potemkin. Zatim je sudjelovao u Rusko-švedskom ratu Gustava III. 1794. godine je sudjelovao u gušenju Kościuszkovog ustanka u Poljskoj te je opet bio odlikovan za svoje zasluge u osvajanju Vilniusa. Barclay je 1806. godine započeo zapovijedati ruskim snagama tijekom Napoleonskih ratova, gdje se iskazao u bitci kod Pułtuska iste godine. Ranjen je u bitci kod Eylaua 1807. dok su njegove trupe štitile i pokrivale povlačenje ruske vojske. Zbog ozljede je bio prisiljen odstupiti s zapovjednog mjesta. 1808. g. je uspješno sproveo vojne operacije u Finskom ratu protiv Švedske. Barclay je s velikim brojem ruskih trupa prešao približno 100 km preko zamrznutog Botničkog zaljeva u zimi tijekom snježne oluje. Za svoje zasluge Barclay de Tolly je imenovan za guverner-generala Velikog Vojvodstva Finske. Od 20. siječnja 1810. do rujna 1812. g. je obnašao funkciju ministra rata Ruskog Carstva. Kada je francuska invazija Rusije započela 1812. g., Barclay de Tolly je bio zapovjednik Prve zapadne armije, najveće armije ikada suprotstavljena Napoleonu. Barclay postaje vrhovnim zapovjednikom i započinje sprovoditi doktrinu,,spaljene zemlje od početka same kampanje, što ga je učinilo vrlo nepopularnim u Rusiji. Nakon što bitka kod Smolenska nije uspjela zaustaviti Francuze te je nezadovoljstvo nastavilo rasti među Rusima, Aleksandar I. postavlja Mihaila Kutuzova za vrhovnog zapovjednika, a Barclay je ostao za zapovjednika Prve armije. Kutuzov je nastavio strateško povlačenje korištenjem doktrine spaljene zemlje sve do Moskve gdje se odvila bitka kod Borodina. Barclay je zapovjedao desnim krilom i središtem Ruske vojske u bitci. Nakon Napoleonovog povlačenja, konačni uspjeh Barclayeve strategije ga je pretvorila u narodnog heroja Rusije. Ponovno je postao vrhovnim zapovjednikom 1813. g. nakon Kutuzove smrti te je predvodio zauzimanje Pariza, za što je imenovan feldmaršalom. Kasnije mu se je zdravlje pogoršalo te je preminuo tijekom posjete Njemačkoj 1818. godine. Kategorija:Životopisi, Njemačka Kategorija:Ruski vojni zapovjednici u Napoleonskim ratovima.
Novi!!: Mihail Kutuzov i Michael Andreas Barclay de Tolly · Vidi više »
Moldavija
Moldavija (službeno Republika Moldova; mold. Republica Moldova) je kontinentalna država na jugoistoku Europe koja graniči s Ukrajinom na istoku i Rumunjskom na zapadu. Smještena je u blizini sjeverne obale Crnog mora, između rijeka Prut i Dnjestar. Obično se rabi naziv Moldavija prema pokrajini koja osim Republike Moldavije obuhvaća i dijelove Ukrajine i Rumunjske. Službeni jezik u Moldaviji je Rumunjski, ali je područje došlo 1812. godine pod vlast Ruskog Carstva, te je do danas ostalo pod snažnim utjecajem Ruske Federacije - koja se oštro protivi idejama za priključenje područja Moldavije Rumunjskoj. I 30 godina nakon odvajanja od SSSR-a, Ruska Federacija ostaje glavni gospodarski partner Moldavije, te ostvaruje snažan utjecaj na njen politički život. 2022. godine, moldavska predsjednica Maia Sandu naznačuje kako je priključenje Rumunjskoj (uključenoj u Europsku uniju i znatno prosperitetnijoj) ipak moguće "ako to narod podrži". Nakon odvajanja od SSSR-a, na području Pridnjestrovlja je nastala pobuna u redovima gradskog stanovništva ruskog jezika, te je od ožujka do lipnja 1992. godine vođen Rat u Pridnjestrovlju, s nešto više od 1.000 poginulih. Nakon sklapanja primirja, ostaju u Pridnjestrovlju trajno raspoređene vojne snage Ruske Federacije s oko 1.500 vojnika, a Moldavija u cjelosti ostaje znatno gospodarski ovisna o Rusiji; nakon 30 godina neovisnosti bilježi se da je Moldavija s vremenom ipak uspjela ostvariti značajniju suradnju također i s Rumunjskom i drugim zemljama.
Novi!!: Mihail Kutuzov i Moldavija · Vidi više »
Napoleonova invazija na Rusiju
Napoleonova invazija na Rusiju 1812. godine, predstavlja prekretnicu Napoleonovih ratova.
Novi!!: Mihail Kutuzov i Napoleonova invazija na Rusiju · Vidi više »
Odesa
Odesa ili Odessa (ukr.: Odesa / Одеса, rus.: Odessa / Одесса, grč.: Οδησσός) je ukrajinski grad i pomorska luka, značajno povijesno i kulturno središte bivšeg Ruskog carstva i današnje Ukrajine.
Novi!!: Mihail Kutuzov i Odesa · Vidi više »
Rat i mir
Rat i mir (rus. Война и мир) epski je roman Lava Nikolajeviča Tolstoja objavljen između 1865. i 1869. Prikazuje rusko društvo tijekom Napoleonovog razdoblja.
Novi!!: Mihail Kutuzov i Rat i mir · Vidi više »
Ruski jezik
Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.
Novi!!: Mihail Kutuzov i Ruski jezik · Vidi više »
Rusko-turski rat (1768. – 1774.)
Rusko-turski rat (1768. – 1774.) bio je odlučujući sukob nakon kojeg je Rusija proširila svoj utjecaj i vlast na južnu Ukrajinu, sjeverni Kavkaz, i poluotok Krim.
Novi!!: Mihail Kutuzov i Rusko-turski rat (1768. – 1774.) · Vidi više »
Rusko-turski rat (1787. – 1792.)
Rusko-turski rat (1787. – 1792.) bio je neuspješan pokušaj Osmanskog Carstva da vrati teritorije izgubljene u prijašnjem Rusko-turskom ratu (1768. – 1774.). Ovaj sukob odvijao se istovremeno s Habsburško-turskim ratom 1788. – 1791. godine.
Novi!!: Mihail Kutuzov i Rusko-turski rat (1787. – 1792.) · Vidi više »
Rusko-turski rat (1806. – 1812.)
Rusko-turski rat (1806. – 1812.) bio je jedan u nizu Rusko–turskih ratova, između Carske Rusije i Osmanskog Carstva.
Novi!!: Mihail Kutuzov i Rusko-turski rat (1806. – 1812.) · Vidi više »
Sankt-Peterburg
Sankt-Peterburg (rus, Санкт-Петербу́рг, MFA, od 1914. do 1924. Petrograd, rus. Петроград, MFA, od 1924. do 1991. Lenjingrad, rus Ленинград, MFA) je grad i federalni subjekt (savezni grad) u Rusiji, smješten na rijeci Nevi na vrhu Finskog zaljeva na Baltičkom moru.
Novi!!: Mihail Kutuzov i Sankt-Peterburg · Vidi više »
Smolensk
Smolensk (ruski: Смоле́нск, bjeloruski: Смаленск, litavski: Smolenskas, poljski: Smoleńsk, njemački: Smolensk) je grad u Rusiji, na rijeci Dnjepar središte Smolenske oblasti.
Novi!!: Mihail Kutuzov i Smolensk · Vidi više »
Veleposlanik
Veleposlanik (ili ambasador, stariji izraz je poklisar) je šef diplomatske misije najvišeg razreda po Bečkoj konvenciji o diplomatskim odnosima.
Novi!!: Mihail Kutuzov i Veleposlanik · Vidi više »
Vilnius
Vilnius (polj. Wilno, fin. Vilna, rus. Вильнюс; stariji hrvatski naziv je Vilna) glavni je i najveći grad Litve.
Novi!!: Mihail Kutuzov i Vilnius · Vidi više »
16. rujna
16.
Novi!!: Mihail Kutuzov i 16. rujna · Vidi više »
1745.
Bez opisa.
Novi!!: Mihail Kutuzov i 1745. · Vidi više »
1813.
Bez opisa.
Novi!!: Mihail Kutuzov i 1813. · Vidi više »
28. travnja
28.
Novi!!: Mihail Kutuzov i 28. travnja · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Kutuzov, Mihail Ilarionovič Kutuzov.
