Brže od pregledniku!
62 odnosi: Alfi Kabiljo, Anagram, Ante Pavelić, Antun Radić, Đelekovec, Šime Vučetić, Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti, Bjelovar, Brošura, Crtica, Drnje, Franjo Gaži, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska enciklopedija, Hrvatska revija, Hrvatska seljačka stranka, Književnost, Koncentracijski logor Jasenovac, Koprivnica, Krležijana, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Ludbreg, Mira Kolar-Dimitrijević, Mirko Virius, Nezavisna Država Hrvatska, Opća i nacionalna enciklopedija, Osnovna škola, Podravina, Poezija, Političar, Pripovijetka, Prvi svjetski rat, Pseudonim, Sabirni logor Stara Gradiška, Seljačka sloga, Six Pack, Stjepan Prvčić, Tomo Čiković, Ustaše, Večernji list, Vladko Maček, Zvonimir Kulundžić, 10. svibnja, 11. prosinca, 1887., 1925., 1926., 1935., 1938., ..., 1939., 1941., 1942., 1946., 21. lipnja, 22. srpnja, 24. rujna, 26. travnja, 30. lipnja, 5. svibnja, 6. lipnja, 9. svibnja. Proširite indeks (12 više) »
Alfi Kabiljo
Alfi Kabiljo (Zagreb, 22. prosinca 1935.) je hrvatski skladatelj, dirigent, aranžer i producent.
Novi!!: Mihovil Pavlek Miškina i Alfi Kabiljo · Vidi više »
Anagram
Anagram ili premetaljka vrsta je enigmatske zagonetke u kojoj se premetanjem slova ili slogova neke riječi, izraza, rečenica ili osobnih imena tvore nove značenjske ili smisaone cjeline.
Novi!!: Mihovil Pavlek Miškina i Anagram · Vidi više »
Ante Pavelić
Ante Pavelić (Bradina kod Konjica, 14. srpnja 1889. – Madrid, 28. prosinca 1959.) bio je hrvatski fašistički političar i odvjetnik, revolucionar, osnivač i vođa Ustaškoga pokreta te poglavnik i diktator Nezavisne Države Hrvatske (NDH), koja je u Drugom svjetskom ratu bila protektorat fašističke Italije i nacističke Njemačke.
Novi!!: Mihovil Pavlek Miškina i Ante Pavelić · Vidi više »
Antun Radić
Antun Radić (Desno Trebarjevo kod Siska, 11. lipnja 1868. – Zagreb, 10. veljače 1919.) bio je hrvatski znanstvenik, književnik, prevoditelj, publicist, sociolog, etnograf, poliglot i političar.
Novi!!: Mihovil Pavlek Miškina i Antun Radić · Vidi više »
Đelekovec
Đelekovec je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Mihovil Pavlek Miškina i Đelekovec · Vidi više »
Šime Vučetić
Šime Vučetić (Vela Luka, 21. ožujka 1909. – Zagreb, 28. srpnja 1987.), hrvatski književnik.
Novi!!: Mihovil Pavlek Miškina i Šime Vučetić · Vidi više »
Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti
Knjige iz biblioteke Stoljeća hrvatske književnosti Stoljeća hrvatske književnosti biblioteka je Matice hrvatske, pokrenuta 1993.
Novi!!: Mihovil Pavlek Miškina i Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti · Vidi više »
Bjelovar
Bjelovar je grad u Hrvatskoj te je ujedno središte Bjelovarsko-bilogorske županije i Bjelovarsko-križevačke biskupije.
Novi!!: Mihovil Pavlek Miškina i Bjelovar · Vidi više »
Brošura
Primjer oglašivačke brošure. Brošura (franc. brochure), meko ukoričena knjiga manjeg opsega.
Novi!!: Mihovil Pavlek Miškina i Brošura · Vidi više »
Crtica
Crtica je kraći prozni tekst koji opisuje neki događaj iz svakidašnjeg života.
Novi!!: Mihovil Pavlek Miškina i Crtica · Vidi više »
Drnje
Drnje (mađarski: Dörnye) je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Mihovil Pavlek Miškina i Drnje · Vidi više »
Franjo Gaži
Franjo Gaži (Hlebine, 13. studenoga 1900. – Zagreb, 15. studenog 1964.), bio je hrvatski publicist i političar.
Novi!!: Mihovil Pavlek Miškina i Franjo Gaži · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Mihovil Pavlek Miškina i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Mihovil Pavlek Miškina i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska enciklopedija
Postoje tri enciklopedijska projekta pod imenom Hrvatska enciklopedija razdvojena razdobljem od više od 100 godina.
Novi!!: Mihovil Pavlek Miškina i Hrvatska enciklopedija · Vidi više »
Hrvatska revija
Hrvatska revija časopis je Matice hrvatske za društvena i kulturna pitanja.
Novi!!: Mihovil Pavlek Miškina i Hrvatska revija · Vidi više »
Hrvatska seljačka stranka
Hrvatska seljačka stranka je hrvatska politička stranka osnovana 1904. godine pod imenom Hrvatska pučka seljačka stranka.
Novi!!: Mihovil Pavlek Miškina i Hrvatska seljačka stranka · Vidi više »
Književnost
500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.
Novi!!: Mihovil Pavlek Miškina i Književnost · Vidi više »
Koncentracijski logor Jasenovac
Ulaz u logor Jasenovac Koncentracijski logor Jasenovac ili Sabirni logor Jasenovac bio je najveći koncentracijski logor i logor za istrebljenje u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH) za vrijeme Drugog svjetskog rata.
Novi!!: Mihovil Pavlek Miškina i Koncentracijski logor Jasenovac · Vidi više »
Koprivnica
Koprivnica (izgovor: Kòprīvnica) je grad u Hrvatskoj koji se nalazi 70 kilometara sjeveroistočno od Zagreba.
Novi!!: Mihovil Pavlek Miškina i Koprivnica · Vidi više »
Krležijana
Krležijana - Enciklopedija o Miroslavu Krleži, središnjem opusu moderne Hrvatske, utemeljitelju Leksikografskoga zavoda, 1993.
Novi!!: Mihovil Pavlek Miškina i Krležijana · Vidi više »
Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Zgrada Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu Leksikografski zavod Miroslav Krleža (od 1950. do 1962. Leksikografski zavod FNRJ, a od 1962. do 1991. Jugoslavenski leksikografski zavod) u Zagrebu središnja je i jedina nacionalna leksikografska ustanova koja se sustavno bavi leksikografijom.
Novi!!: Mihovil Pavlek Miškina i Leksikografski zavod Miroslav Krleža · Vidi više »
Ludbreg
Ludbreg je grad u Hrvatskoj, u Varaždinskoj županiji.
Novi!!: Mihovil Pavlek Miškina i Ludbreg · Vidi više »
Mira Kolar-Dimitrijević
Mira Kolar-Dimitrijević (Koprivnica, 9. srpnja 1933.), hrvatska je povjesničarka.
Novi!!: Mihovil Pavlek Miškina i Mira Kolar-Dimitrijević · Vidi više »
Mirko Virius
Mirko Virius (Đelekovec kraj Koprivnice, 28. listopada 1889. – Zemun, 1943.), hrvatski slikar naive.
Novi!!: Mihovil Pavlek Miškina i Mirko Virius · Vidi više »
Nezavisna Država Hrvatska
Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.
Novi!!: Mihovil Pavlek Miškina i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »
Opća i nacionalna enciklopedija
Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga, hrvatska opća enciklopedija.
Novi!!: Mihovil Pavlek Miškina i Opća i nacionalna enciklopedija · Vidi više »
Osnovna škola
Osnovna škola je škola koju učenik pohađa kao prvu školu.
Novi!!: Mihovil Pavlek Miškina i Osnovna škola · Vidi više »
Podravina
KoprivnicaPodručje Podravine za razliku od istoimenog geografskog pojma obuhvaća uže područje, tj.
Novi!!: Mihovil Pavlek Miškina i Podravina · Vidi više »
Poezija
Poezija (prema grčkom "ποίησις", poiesis, ‘’stvaranje’’) ili pjesništvo je umjetnost koja se zasniva na izražajnim mogućnostima jezika.
Novi!!: Mihovil Pavlek Miškina i Poezija · Vidi više »
Političar
G-20 Političar je naziv osobu kojoj je glavna životna djelatnost bavljenje politikom, bilo kao pripadnik institucija državne vlasti, kroz aktivnosti koje mogu biti mandat, izbori, prosvjedne akcije, pučevi ili revolucije.
Novi!!: Mihovil Pavlek Miškina i Političar · Vidi više »
Pripovijetka
Pripovijetka je naziv koji se u hrvatskoj književnoteorijskoj terminologiji s pojmovima novela, pripovijest ili priča rabi kao oznaka za proznu vrstu kraću od romana.
Novi!!: Mihovil Pavlek Miškina i Pripovijetka · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Mihovil Pavlek Miškina i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Pseudonim
Pseudonim (starogrčki ψεῦδο.
Novi!!: Mihovil Pavlek Miškina i Pseudonim · Vidi više »
Sabirni logor Stara Gradiška
Koncentracijski logor Stara Gradiška bio je koncentracijski logor u okolici Stare Gradiške, kojeg su od 1942. do 1945. vodila Ustaška obrana tijekom Drugog svjetskog rata u NDH.
Novi!!: Mihovil Pavlek Miškina i Sabirni logor Stara Gradiška · Vidi više »
Seljačka sloga
Seljačka sloga je bila kulturno-prosvjetno društvo Hrvatske seljačke stranke, koje je djelomično djelovalo i na gospodarskom polju.
Novi!!: Mihovil Pavlek Miškina i Seljačka sloga · Vidi više »
Six Pack
Six Pack je srpski punk rock sastav iz Smederevske Palanke.
Novi!!: Mihovil Pavlek Miškina i Six Pack · Vidi više »
Stjepan Prvčić
Stjepan Prvčić (Koprivnica 1893. – Koprivnica 1960.), hrvatski političar Od 1923.
Novi!!: Mihovil Pavlek Miškina i Stjepan Prvčić · Vidi više »
Tomo Čiković
Tomo Čiković (Koprivnica 1896. – Koprivnica, 1981.), gradonačelnik Koprivnice, političar i ministar.
Novi!!: Mihovil Pavlek Miškina i Tomo Čiković · Vidi više »
Ustaše
Ustaški vojnik, 1942. Ustaša – Hrvatska revolucionarna organizacija, skraćeno UHRO, bivše je hrvatsko separatističko, ultranacionalističko i terorističko tajno društvo koje se kasnije razvilo u fašistički politički pokret.
Novi!!: Mihovil Pavlek Miškina i Ustaše · Vidi više »
Večernji list
Večernji list (poznat i pod nadimkom Večernjak) hrvatske su dnevne novine sa sjedištem u Zagrebu.
Novi!!: Mihovil Pavlek Miškina i Večernji list · Vidi više »
Vladko Maček
Vladimir Matija Adam Vladko Maček (Jastrebarsko, 20. srpnja 1879. – Washington, DC, 15. svibnja 1964.), bio je hrvatski pravnik i političar.
Novi!!: Mihovil Pavlek Miškina i Vladko Maček · Vidi više »
Zvonimir Kulundžić
Zvonimir Kulundžić (Osijek, 16. siječnja 1911. – Zagreb, 27. prosinca 1994.), bio je hrvatski publicist, književnik, književni kritičar, bibliolog i povjesničar.
Novi!!: Mihovil Pavlek Miškina i Zvonimir Kulundžić · Vidi više »
10. svibnja
10.
Novi!!: Mihovil Pavlek Miškina i 10. svibnja · Vidi više »
11. prosinca
11.
Novi!!: Mihovil Pavlek Miškina i 11. prosinca · Vidi više »
1887.
Bez opisa.
Novi!!: Mihovil Pavlek Miškina i 1887. · Vidi više »
1925.
Bez opisa.
Novi!!: Mihovil Pavlek Miškina i 1925. · Vidi više »
1926.
Bez opisa.
Novi!!: Mihovil Pavlek Miškina i 1926. · Vidi više »
1935.
Bez opisa.
Novi!!: Mihovil Pavlek Miškina i 1935. · Vidi više »
1938.
Bez opisa.
Novi!!: Mihovil Pavlek Miškina i 1938. · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: Mihovil Pavlek Miškina i 1939. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: Mihovil Pavlek Miškina i 1941. · Vidi više »
1942.
Važni događaji neodređenog datuma.
Novi!!: Mihovil Pavlek Miškina i 1942. · Vidi više »
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
Novi!!: Mihovil Pavlek Miškina i 1946. · Vidi više »
21. lipnja
21.
Novi!!: Mihovil Pavlek Miškina i 21. lipnja · Vidi više »
22. srpnja
22.
Novi!!: Mihovil Pavlek Miškina i 22. srpnja · Vidi više »
24. rujna
24.
Novi!!: Mihovil Pavlek Miškina i 24. rujna · Vidi više »
26. travnja
26.
Novi!!: Mihovil Pavlek Miškina i 26. travnja · Vidi više »
30. lipnja
30.
Novi!!: Mihovil Pavlek Miškina i 30. lipnja · Vidi više »
5. svibnja
5.
Novi!!: Mihovil Pavlek Miškina i 5. svibnja · Vidi više »
6. lipnja
6.
Novi!!: Mihovil Pavlek Miškina i 6. lipnja · Vidi više »
9. svibnja
9.
Novi!!: Mihovil Pavlek Miškina i 9. svibnja · Vidi više »
