Brže od pregledniku!
68 odnosi: Aleksandar Ranković, Beograd, Dan antifašističke borbe, Drugi svjetski rat, Europska komisija, Hrvatska, Hrvatski sabor, INA, Josip Broz Tito, Josip Perković, Komunistička partija Hrvatske, Narodni heroji Jugoslavije, Njemačka, Odra Sisačka, Pakt Ribbentrop-Molotov, Pavao VI., Politički komesar, Prvi sisački partizanski odred, Sarajevo, Savez komunista Hrvatske, Savez komunista Jugoslavije, Savez komunističke omladine Jugoslavije, Sisak, Skupština SFRJ, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Socijalistička Republika Hrvatska, Sovjetski Savez, Stanko Stojčević, Stipe Šuvar, Stjepan Đureković, Treći Reich, UDBA, Vatikan, Viviane Reding, Vladimir Bakarić, XIV. Zimske olimpijske igre – Sarajevo 1984., Zagreb, 1. srpnja, 15. svibnja, 16. svibnja, 18. svibnja, 1916., 1933., 1935., 1938., 1941., 1942., 1949., 1950., 1951., ..., 1958., 1963., 1966., 1967., 1968., 1969., 1970-ih, 1971., 1974., 1982., 1983., 1984., 1986., 2007., 2008., 21. veljače, 22. lipnja, 28. studenoga. Proširite indeks (18 više) »
Aleksandar Ranković
Aleksandar Ranković (Draževac kraj Obrenovca, 28. studenoga 1909. – Dubrovnik, 20. kolovoza 1983.), član Politbiroa i bliski suradnik Josipa Broza Tita.
Novi!!: Mika Špiljak i Aleksandar Ranković · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Mika Špiljak i Beograd · Vidi više »
Dan antifašističke borbe
Dan antifašističke borbe državni je praznik u Republici Hrvatskoj koji se slavi 22. lipnja.
Novi!!: Mika Špiljak i Dan antifašističke borbe · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Mika Špiljak i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Europska komisija
Logotip Europske komisije Europska komisija je političko te glavno izvršno tijelo Europske unije, nadležna je promicanje općih interesa Europske unije, predlaganje zakonodavnih akata, provedbu odluka Europskog parlamenta i Vijeća EU-a, poštovanje ugovora Europske unije i izvršavanje proračuna EU.
Novi!!: Mika Špiljak i Europska komisija · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Mika Špiljak i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Mika Špiljak i Hrvatski sabor · Vidi više »
INA
INA je nacionalna naftna kompanija u Hrvatskoj s vodećom ulogom u naftnom poslovanju, te značajnom ulogom u regiji.
Novi!!: Mika Špiljak i INA · Vidi više »
Josip Broz Tito
Josip Broz (Kumrovec, 7. svibnja 1892. – Ljubljana, 4. svibnja 1980.), poznat pod nadimkom Tito, bio je jugoslavenski komunistički revolucionar, političar i državnik, prvi glavni tajnik Pokreta nesvrstanih, predsjednik predsjedništva Saveza komunista Jugoslavije i autokratski, doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u kontinuitetu od 14. siječnja 1953. do svoje smrti 4. svibnja 1980. Iako je bio čelnik totalitarne države i unatoč činjenici da je njegova vladavina zbog političke represije,, Opća i nacionalna enciklopedija, proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 30.
Novi!!: Mika Špiljak i Josip Broz Tito · Vidi više »
Josip Perković
Josip Perković Josip Perković (Ličko Novo Selo, 17. svibnja 1945.), bivši je djelatnik UDBE, jugoslavenskih tajnih službi, i nekoliko hrvatskih tajnih službi.
Novi!!: Mika Špiljak i Josip Perković · Vidi više »
Komunistička partija Hrvatske
Spomenik u Anindolu kod Samobora, gdje je 1937. godine osnovana Komunistička partija Hrvatske, autor spomenika Zdenko Kolacio. Komunistička partija Hrvatske osnovana je 1937. godine kao dio Komunističke partije Jugoslavije.
Novi!!: Mika Špiljak i Komunistička partija Hrvatske · Vidi više »
Narodni heroji Jugoslavije
Orden narodnog heroja Jugoslavije. Orden narodnog heroja Jugoslavije dodjeljivao se osobama kao priznanje za posebne zasluge u razdoblju od 1945. godine, pa sve do raspada SFR Jugoslavije.
Novi!!: Mika Špiljak i Narodni heroji Jugoslavije · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Mika Špiljak i Njemačka · Vidi više »
Odra Sisačka
Odra Sisačka je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Siska, Sisačko-moslavačka županija.
Novi!!: Mika Špiljak i Odra Sisačka · Vidi više »
Pakt Ribbentrop-Molotov
Vjačeslav Molotov potpisuje pakt Ribbentrop-Molotov 1939. Iza njega su drugi potpisnik Joachim von Ribbentrop, Josif Staljin i Boris Šarpošnjikov. Tajni protokol Pakt Ribbentrop-Molotov (njem.: Hitler-Stalin-Pakt) ili kako se službeno zvao Pakt o nenapadanju i prijateljstvu između Njemačke i Saveza Sovjetskih socijalističkih Republika je bio značajan sporazum o vojnoj i gospodarskoj suradnji između Njemačkog Reicha i Sovjetskog Saveza.
Novi!!: Mika Špiljak i Pakt Ribbentrop-Molotov · Vidi više »
Pavao VI.
Sveti Pavao VI. lat. Sanctus Paulus PP.
Novi!!: Mika Špiljak i Pavao VI. · Vidi više »
Politički komesar
Komesar brigade Leonid Brežnjev (desno) daje vojniku člansku iskaznicu Komunističke partije Sovjetskog Saveza (1942.) Politički komesar Crvene armije u jurišu tijekom Velikog domovinskog rata Politički komesar je osoba zadužena za moral i „pravilno“ političko usmjerenje vojnika u jednoj vojnoj postrojbi.
Novi!!: Mika Špiljak i Politički komesar · Vidi više »
Prvi sisački partizanski odred
Siska. Prvi sisački partizanski odred osnovan je 22. lipnja 1941. u šumi Brezovica pokraj Siska.
Novi!!: Mika Špiljak i Prvi sisački partizanski odred · Vidi više »
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Mika Špiljak i Sarajevo · Vidi više »
Savez komunista Hrvatske
Savez komunista Hrvatske (SKH) bio je dio Saveza komunista Jugoslavije, vladajuće politička organizacija u bivšoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji.
Novi!!: Mika Špiljak i Savez komunista Hrvatske · Vidi više »
Savez komunista Jugoslavije
Savez komunista Jugoslavije (skraćeno: SKJ, ćir. СКЈ; srp. Савез комуниста Југославије, slv. Zveza komunistov Jugoslavije, mak. Сојуз на комунистите на Југославија) je bila politička stranka koja je vladala Socijalističkom Federativnom Republikom Jugoslavijom.
Novi!!: Mika Špiljak i Savez komunista Jugoslavije · Vidi više »
Savez komunističke omladine Jugoslavije
Spomen-ploča Zgrada u Zagrebu u kojoj je osnovan SKOJ Savez komunističke omladine Jugoslavije (srp. Савез комунистичке омладине Југославије, slo. Zveza komunistične mladine Jugoslavije), skraćeno SKOJ (srp. СКОЈ, slo. ZKMJ), omladinska organizacija Saveza komunista Jugoslavije.
Novi!!: Mika Špiljak i Savez komunističke omladine Jugoslavije · Vidi više »
Sisak
Sisak je grad u Hrvatskoj i središte Sisačko-moslavačke županije.
Novi!!: Mika Špiljak i Sisak · Vidi više »
Skupština SFRJ
Skupština Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (Savezna skupština) je bila najviše predstavničko tijelo i nosilac ustavotvorne i zakonodavne vlasti u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji od 1945.
Novi!!: Mika Špiljak i Skupština SFRJ · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Mika Špiljak i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Socijalistička Republika Hrvatska
Socijalistička Republika Hrvatska (SR Hrvatska, SRH) je bila federalna jedinica SFR Jugoslavije.
Novi!!: Mika Špiljak i Socijalistička Republika Hrvatska · Vidi više »
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Novi!!: Mika Špiljak i Sovjetski Savez · Vidi više »
Stanko Stojčević
Stanko Stojčević (Miljanovac, Daruvar, 27. listopada 1929. – Zagreb, 24. siječnja 2009.), hrvatski političar iz redova srpske nacionalnosti.
Novi!!: Mika Špiljak i Stanko Stojčević · Vidi više »
Stipe Šuvar
Stipe Šuvar (Zagvozd kod Imotskog, 17. veljače 1936. – Zagreb, 29. lipnja 2004.), hrvatski političar, komunist, sociolog i sveučilišni profesor.
Novi!!: Mika Špiljak i Stipe Šuvar · Vidi više »
Stjepan Đureković
Stjepan Đureković (Bukovac kraj Petrovaradina, 8. kolovoza 1926. – Wolfratshausen, 28. srpnja 1983.), bio je hrvatski disident, poduzetnik, književnik i publicist kojega je ubila jugoslavenska tajna policija UDBA, u atentatu u Njemačkoj, nakon što je napustio Jugoslaviju.
Novi!!: Mika Špiljak i Stjepan Đureković · Vidi više »
Treći Reich
Treći Reich (njem. Drittes Reich), također poznat kao Nacistička Njemačka (njem. Nazionalsozialistisches Deutschland), službeno Njemački Reich (njem. Deutsches Reich) od 1933. do 1943., od 26. lipnja 1943.
Novi!!: Mika Špiljak i Treći Reich · Vidi više »
UDBA
Uprava državne sigurnosti (sr. Uprava državne bezbednosti, slo. Uprava državne varnosti), skraćeno UDBA ili UDB, bila je tajna policija za vrijeme druge Jugoslavije, a nastala je 1946. godine preustrojem OZNE u vojnu obavještajnu službu KOS i civilnu UDBA-u. Od 1966.
Novi!!: Mika Špiljak i UDBA · Vidi više »
Vatikan
Vatikan ili Vatikanski Grad (lat. Status Civitatis Vaticanae, tal. Stato della Città del Vaticano, službeno: Država Vatikanskoga Grada) najmanja je država svijeta, omeđena zidinama i okružena gradom Rimom u Italiji. Površinom od 0,44 km2 i sa stanovništvom od oko 1000 stanovnika, u obje je kategorije najmanja država svijeta. Grad-država je stvoren 1929. godine Lateranskim ugovorom, kao nasljednik nekada moćne i velike Papinske Države. Vatikan je izborna monarhija kojoj je na čelu biskup Rima – Papa. Vatikan je središte Katoličke crkve i njenog poglavara Pape. Papinska je katedrala bazilika sv. Ivana Lateranskog, a nalazi se izvan vatikanskih zidina.
Novi!!: Mika Špiljak i Vatikan · Vidi više »
Viviane Reding
Viviane Reding Viviane Reding, (Esch-sur-Alzette, Luksemburg, 27. travnja 1951.), luksemburška je novinarka, političarka i od rujna 1999.
Novi!!: Mika Špiljak i Viviane Reding · Vidi više »
Vladimir Bakarić
Fotografija Vladimira Bakarića iz 1950-ih. Grob Vladimira Bakarića na zagrebačkom Mirogoju. Vladimir Bakarić (Velika Gorica, 8. ožujka 1912. - Zagreb, 16. siječnja 1983.), bio je hrvatski komunist i političar u socijalističkoj Jugoslaviji, doktor prava i narodni heroj.
Novi!!: Mika Špiljak i Vladimir Bakarić · Vidi više »
XIV. Zimske olimpijske igre – Sarajevo 1984.
XIV.
Novi!!: Mika Špiljak i XIV. Zimske olimpijske igre – Sarajevo 1984. · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Mika Špiljak i Zagreb · Vidi više »
1. srpnja
1.
Novi!!: Mika Špiljak i 1. srpnja · Vidi više »
15. svibnja
15.
Novi!!: Mika Špiljak i 15. svibnja · Vidi više »
16. svibnja
16.
Novi!!: Mika Špiljak i 16. svibnja · Vidi više »
18. svibnja
18.
Novi!!: Mika Špiljak i 18. svibnja · Vidi više »
1916.
Bez opisa.
Novi!!: Mika Špiljak i 1916. · Vidi više »
1933.
Bez opisa.
Novi!!: Mika Špiljak i 1933. · Vidi više »
1935.
Bez opisa.
Novi!!: Mika Špiljak i 1935. · Vidi više »
1938.
Bez opisa.
Novi!!: Mika Špiljak i 1938. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: Mika Špiljak i 1941. · Vidi više »
1942.
Važni događaji neodređenog datuma.
Novi!!: Mika Špiljak i 1942. · Vidi više »
1949.
Bez opisa.
Novi!!: Mika Špiljak i 1949. · Vidi više »
1950.
Bez opisa.
Novi!!: Mika Špiljak i 1950. · Vidi više »
1951.
Bez opisa.
Novi!!: Mika Špiljak i 1951. · Vidi više »
1958.
Bez opisa.
Novi!!: Mika Špiljak i 1958. · Vidi više »
1963.
Bez opisa.
Novi!!: Mika Špiljak i 1963. · Vidi više »
1966.
Bez opisa.
Novi!!: Mika Špiljak i 1966. · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: Mika Špiljak i 1967. · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: Mika Špiljak i 1968. · Vidi više »
1969.
Bez opisa.
Novi!!: Mika Špiljak i 1969. · Vidi više »
1970-ih
Važni događaji iz 1970-ih u fotografskoj montaži.
Novi!!: Mika Špiljak i 1970-ih · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Mika Špiljak i 1971. · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: Mika Špiljak i 1974. · Vidi više »
1982.
Bez opisa.
Novi!!: Mika Špiljak i 1982. · Vidi više »
1983.
Bez opisa.
Novi!!: Mika Špiljak i 1983. · Vidi više »
1984.
Bez opisa.
Novi!!: Mika Špiljak i 1984. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: Mika Špiljak i 1986. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Mika Špiljak i 2007. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Mika Špiljak i 2008. · Vidi više »
21. veljače
21.
Novi!!: Mika Špiljak i 21. veljače · Vidi više »
22. lipnja
22.
Novi!!: Mika Špiljak i 22. lipnja · Vidi više »
28. studenoga
28.
Novi!!: Mika Špiljak i 28. studenoga · Vidi više »
