Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Mikroskop

Indeks Mikroskop

Dijelovi mikroskopa jesu: (1) okular, (2) objektiv, (4) veliki vijak, (5) mali vijak, (6) stolić s otvorom, (7) povećalo i (8) cijev ili tubus. Optički mikroskop. Mikroskop (od grč. μικρός: malen, sitan + σκοπέω: promatram, gledam; arh. sitnozor) je instrument koji daje uvećane slike bliskih predmeta, koji se ne bi mogli promatrati golim okom.

83 odnosi: Ameba, Antoni van Leeuwenhoek, Apokromat, Atom, Bakterije, Biologija, Bojilo, Bronca, Cedar, Christiaan Huygens, Cijev, Dendrit, Duljina, Električna rasvjeta, Električna vodljivost, Elektromagnetsko zračenje, Elektron, Elektronska mikroskopija, Eritrociti, Ernst Abbe, Euglena, Fluorescencija, Grčki jezik, Indeks loma, Instrument, Interferencija valova, Isaac Newton, Johannes Kepler, John William Strutt Rayleigh, Koherencija, Koloidni sustav, Kondenzor, Kontrast, Kovine, Kristalografija, Kromatska aberacija, Kvarc, Leća (optika), Legura, Leukociti, Materijal, Medicina, Metar, Mikroorganizmi, Mikrostruktura, Mineralogija, Naočale, Objektiv, Oko, Okular, ..., Optička aberacija, Papučica, Polarizirana svjetlost, Povećalo, Pretražni mikroskop s tuneliranjem, Promjer, Radiografska kontrola, Rastresna leća, Razlučivanje, Refrakcija, Robert Hooke, Sabirna leća, Sferna aberacija, Sferno zrcalo, Spermij, Staklo, Stanica, Strojevi, Sunčeva svjetlost, Svjetlost, Tehnika, Tkivo, Tyndallov učinak, Ulja, Ultraljubičasto zračenje, Umjetni izvori svjetla, Uvećanje leće, Valna duljina, Vidni kut, Vidno polje, Vijak, Zrak, 13. stoljeće. Proširite indeks (33 više) »

Ameba

Ameba (latinski: Amoeba) je praživotinja, pripada skupini korjenonošci.

Novi!!: Mikroskop i Ameba · Vidi više »

Antoni van Leeuwenhoek

'''Antony van Leeuwenhoek''' Antony van Leeuwenhoek (punim imenom Thonius Philips van Leeuwenhoek) (Delft, 24. listopada 1632. – Delft, 30. kolovoza 1723.), nizozemski trgovac i znanstvenik.

Novi!!: Mikroskop i Antoni van Leeuwenhoek · Vidi više »

Apokromat

stakla ili kombinacije leća radi izbjegavanja kromatske aberacije. sabirne leće. kromatske aberacije. Apokromat je optički sustav velikog povećanja napravljen od posebnog stakla ili kombinacije optičkih leća radi izbjegavanja kromatske aberacije.

Novi!!: Mikroskop i Apokromat · Vidi više »

Atom

Stilizirani prikaz atoma litija. nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Vrijeme poluraspada radioaktivnih izotopa ili radionuklida. Treba zapaziti da se teoretska linija za stabilne isotope ''Z''.

Novi!!: Mikroskop i Atom · Vidi više »

Bakterije

Bakterije su najbrojnija skupina organizama.

Novi!!: Mikroskop i Bakterije · Vidi više »

Biologija

Biologija proučava razne žive organizme (u smjeru kazaljke na satu od gore lijevo) Escherichia coli, paprat, gazela, divovski afrički tvrdokrilac 3D model strukture molekule DNK Biologija (od grčkog bios.

Novi!!: Mikroskop i Biologija · Vidi više »

Bojilo

Bojila za tekstil (Marrakech, Maroko). Indigo dobiven iz biljke indigovke. Purpurno obojene tkanine. valnih duljina (boja) upadaju u bojilo. Ovo bojilo upija crvenu i zelenu svjetlost, ali odbija plavu, stvarajući plavu boju bojila. organskih molekula. valnim duljinama. Konjugirani lanci s dušikovim i kisikovim atomima. P-nitrotoluen (V) je vrlo slabo svijetložuto obojen, dok je p-nitranilin (VI) narančastožut, a njegov kation (VII) svijetložut. negativnog naboja. pmc.

Novi!!: Mikroskop i Bojilo · Vidi više »

Bronca

Tekuća bronca se na 1200°C izlijeva u kalupe Odljevci iz brončanog doba Sofiji, Bugarska Bronce (tal. bronzo; brindizijski: brundium) su općenito sve bakrene slitine koje sadržavaju više od 60% bakra uz dodatak jednoga (najčešće kositar) ili više legiranih elemenata (fosfor, silicij, aluminij ili cink), među kojima cink nije glavni sastojak (glavni legirni dodatak).

Novi!!: Mikroskop i Bronca · Vidi više »

Cedar

Cedar (lat. Cedrus) je rod crnogoričnih stabala u obitelji biljka Pinaceae.

Novi!!: Mikroskop i Cedar · Vidi više »

Christiaan Huygens

Christiaan Huygens (Haag, 14. travnja 1629. – Haag, 8. srpnja 1695.), nizozemski astronom, matematičar i fizičar.

Novi!!: Mikroskop i Christiaan Huygens · Vidi više »

Cijev

Čelične cijevi. Skica osnovnih dimenzija cijevi koje nisu izrađene iz čelika: ''DN'' - nazivni promjer cijevi, ''Du'' - unutarnji promjer cijevi, ''Dv'' - vanjski promjer cijevi, ''s'' - debljina stijenke cijevi. Skica osnovnih dimenzija cijevi koje su izrađene iz čelika: ''DN'' - nazivni promjer cijevi, ''Du'' - unutarnji promjer cijevi, ''Dv'' - vanjski promjer cijevi, ''s'' - debljina stijenke cijevi. Valjanje šupljeg tijela Mannesmannovim postupkom: 1. dvostrano konusni valjci, 2. ingot, 3. trn, 4. čahura. Ugradnja cijevi (Belo Horizonte, Brazil). Plastične PVC cijevi. Cijevi i prirubnice od nehrđajućeg čelika. Cijev je izduženo šuplje i na obje strane otvoreno cilindrično tijelo čija je duljina većinom puno veća od njegovog promjera.

Novi!!: Mikroskop i Cijev · Vidi više »

Dendrit

mm. kristalna zrna. srebra s vidljivom dendritičkom strukturom. Mikrofotografije kristala iz pahuljica snijega Dendrit je kristal koji se pojavljuje kod nestabilne kristalizacije ili kod brzog hlađenja otopine, a znači oblik kristala nalik krošnji stabla (jela) ili tvorevinu nalik grančici paprati.

Novi!!: Mikroskop i Dendrit · Vidi više »

Duljina

Dubina naftne bušotine ''a''. magenti. i pripadajući komadić prijeđenog puta \scriptstyle \Delta s postaju jednaki za dovoljno mali vremenski interval. Slobodni put je udaljenost koju pojedina čestica u sustavu čestica prevali između dvaju uzastopnih sudara (sraz) s okolnim česticama. Valna duljina ''λ'' je udaljenost nakon koje se oblik vala ponavlja. Visina. Razlika između pravog (astronomskog), prividnog (vidljivog) i prirodnog obzora (horizonta). leća. Dužina definirana kao presjek dvaju polupravaca. Duljina (oznaka l) je osnovna fizikalna veličina kojom se opisuje prostorna udaljenost dviju točaka.

Novi!!: Mikroskop i Duljina · Vidi više »

Električna rasvjeta

Električna žarulja. kW ksenon elektrolučna svjetiljka koja se koristi kod projeciranja. Električna žarulja (lijevo) i fluorescentna cijev (desno). Ispitivanje rasvjetnih tijela. Električna rasvjeta (ili samo rasvjeta) je primjena svjetlosti dobivene uz pomoć električne struje. U žaruljama svjetlost nastaje zračenjem užarenoga tijela, a potrebna se temperatura postiže prolaskom električne struje kroz tijelo s dovoljnim električnim otporom.

Novi!!: Mikroskop i Električna rasvjeta · Vidi više »

Električna vodljivost

m. elastičan sraz ostaje sačuvan. supravodič lebdi (levitacija) iznad magneta. Meissnerovog učinka. valova tvari u ogibu (difrakciji) elektrona. temperaturom. Električna vodljivost (oznaka: G) je fizikalna veličina koja opisuje svojstvo tijela da propušta električnu struju, veličina recipročna (obrnuto razmjerna) električnomu otporu R: Električna vodljivost je količnik jakosti električne struje I koja teče kroz električni vodič i električnoga napona U između njegovih krajeva: Mjerna jedinica električne vodljivosti je simens (S).

Novi!!: Mikroskop i Električna vodljivost · Vidi više »

Elektromagnetsko zračenje

Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Svjetlost je elektromagnetski val. brzini svjetlosti. Rendgenska snimka ruke. Elektromagnetsko zračenje predstavlja elektromagnetske valove svih valnih duljina: infracrveno, ultraljubičasto, rendgensko i gama-zračenje.

Novi!!: Mikroskop i Elektromagnetsko zračenje · Vidi više »

Elektron

dualizam). električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. električnog naboja: elektron ima negativan ''q'' tako da putanja ide prema gore. Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona. fotoelektričnog učinka. energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Elektronski uhvat. Elektron je negativno nabijena, stabilna subatomska čestica.

Novi!!: Mikroskop i Elektron · Vidi više »

Elektronska mikroskopija

Transmisijski elektronski mikroskop. Elektronska mikroskopija je vrsta mikroskopije koja za stvaranje slike koristi snop elektrona.

Novi!!: Mikroskop i Elektronska mikroskopija · Vidi više »

Eritrociti

Ljudski eritrociti Eritrociti su crvene krvne stanice koje nastaju u koštanoj srži, a razgrađuju se u stanicama histiomonocitnog sustava u koštanoj srži, slezeni i jetri.

Novi!!: Mikroskop i Eritrociti · Vidi više »

Ernst Abbe

Ernst Abbe (Eisenach, 23. siječnja 1840. – Jena, 14. siječnja 1905.), njemački fizičar i socijalni reformator.

Novi!!: Mikroskop i Ernst Abbe · Vidi više »

Euglena

Euglena (zeleni bičaš) živi u barskim vodama jako zelene boje.

Novi!!: Mikroskop i Euglena · Vidi više »

Fluorescencija

ultraljubičastom zračenju. vibracijsko stanje osnovnog elektronskog stanja (''v”''.

Novi!!: Mikroskop i Fluorescencija · Vidi više »

Grčki jezik

Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.

Novi!!: Mikroskop i Grčki jezik · Vidi više »

Indeks loma

Refrakcija ili lom svjetlosti. lomljenja svjetlosti (refrakcije) na granici dvaju sredstava. Totalna refleksija nastaje kada zrake svjetlosti koje se šire iz optički gušćeg u optički rjeđe sredstvo padaju na granicu tih sredstava pod kutom većim od nekoga graničnoga kuta. Indeks loma (oznaka n) je bezdimenzionalna fizikalna veličina koja opisuje međudjelovanje svjetlosti i optički prozirne tvari, a definirana je kao omjer brzine svjetlosti u vakuumu c i brzine svjetlosti u tvari v: Posljedica je promjene brzine svjetlosti promjena pravca njezina širenja pri prelasku iz jednoga optičkog sredstva u drugo.

Novi!!: Mikroskop i Indeks loma · Vidi više »

Instrument

Instrument (lat. instrumentum) može značiti.

Novi!!: Mikroskop i Instrument · Vidi više »

Interferencija valova

Interferencija dvaju kružnih valova. Interferencija lijevog (zeleni) i desnog (plavi) vala, te rezultirajući val (crveni). Newtonovi kolobari ili prsteni. Interferencija svjetlosti između 2 izvora za različite valne duljine i udaljenosti između njih. ''Very Large Array'', puno malih radio teleskopa se povezuje radio interferometrijom u veliki radio teleskop. Turmalini. Turmalinsku pločicu možemo zamisliti kao neku mehaničku mrežicu koja od svih titraja propušta samo onu komponentu koja leži u izvjesnoj ravnini. Takva se svjetlost kod koje se titranje zbiva samo u jednoj ravnini zove se polarizana svjetlost. turmalina jednu prema drugoj, prozirnost će ovisiti o njihovu međusobnom položaju. polarizirana (ordinarna) ili izvanredna zraka. Nicolovu prizmu. električnog polja ''E'' (crveno) koji oscilira u okomitom smjeru. Magnetsko polje ''B'' (ili ''H'') uvijek je pod pravim kutom (plavo), a obje su okomite na smjer širenja(''z''). Interferencija valova je međudjelovanje dvaju ili više valova (redovito jednake valne duljine) koji istodobno prolaze kroz isti prostor.

Novi!!: Mikroskop i Interferencija valova · Vidi više »

Isaac Newton

lat. ''Philosophiae Naturalis Principia Mathematica'', 1687.) reflektora iz 1672. indeksa loma i da je boja prolazne svjetlosti svojstvo koje dolazi od loma svjetlosti kroz tvar. hiperboli E i napustila bi Zemlju. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Prema predaji, 1666. Newton je opazio pad jabuke s drveta u svom vrtu u Woolsthorpeu. Kako se kasnije sam prisjećao: “Iste sam godine počeo razmišljati o proširenju gravitacije i na gibanje Mjeseca.” Zemlje i Neptuna. Prvi Newtonov zakon (zakon inercije) tvrdi da svako tijelo ostaje u stanju mirovanja ili jednolikoga gibanja po pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. klasičnoj mehanici jednakost poprima oblik: F.

Novi!!: Mikroskop i Isaac Newton · Vidi više »

Johannes Kepler

Johannes Kepler (Weil der Stadt kraj Stuttgarta, 27. prosinca 1571. – Regensburg,15. studenog 1630.), njemački astronom, matematičar i astrolog.

Novi!!: Mikroskop i Johannes Kepler · Vidi više »

John William Strutt Rayleigh

neba. John William Strutt Rayleigh (Langford Grove, 12. studenog 1842. - Wirtham, Essex, 30. srpnja 1919.), engleski fizičar.

Novi!!: Mikroskop i John William Strutt Rayleigh · Vidi više »

Koherencija

* koherencija (lat. cohaerentia: sveza, povezanost), u filozofiji, je povezanost nečega što pripada zajedno, logička i osjećajna dosljednost između dvaju istodobnih procesa i uzajamna ovisnost mišljenja i djelovanja.

Novi!!: Mikroskop i Koherencija · Vidi više »

Koloidni sustav

Koloidni sustavi heterogene su smjese u kojima je jedna tvar ravnomjerno izmiješana s drugom tvari.

Novi!!: Mikroskop i Koloidni sustav · Vidi više »

Kondenzor

optičke leće kondenzora, S.

Novi!!: Mikroskop i Kondenzor · Vidi više »

Kontrast

Kontrast je uspoređivanje po suprotnosti.

Novi!!: Mikroskop i Kontrast · Vidi više »

Kovine

Užareni metal u kovačnici Kovine (latinizirano: metali) su kemijski elementi koji zbog načina kojim se njihovi atomi povezuju (metalna veza) dobro provode električnu struju.

Novi!!: Mikroskop i Kovine · Vidi više »

Kristalografija

Kristalografija je znanost koja proučava kristale i kristalno stanje uopće.

Novi!!: Mikroskop i Kristalografija · Vidi više »

Kromatska aberacija

sabirne leće. Primjer jake kromatske aberacije. stakla ili kombinacije leća radi izbjegavanja kromatske aberacije. Kromatska aberacija nastaje jer optička leća ne može fokusirati svjetlost različitih boja u jednoj ravnini okomitoj na optičku os, zbog toga što indeks loma optičkoga sredstva leće ovisi o valnoj duljini svjetlosti.

Novi!!: Mikroskop i Kromatska aberacija · Vidi više »

Kvarc

Kremen (njem. Quartz; ili kvarc) je polimorfna modifikacija (kristalni oblik) silicijeva dioksida (SiO2) i jedan je od najrasprostranjenijih minerala u prirodi.

Novi!!: Mikroskop i Kvarc · Vidi više »

Leća (optika)

Bikonveksna optička leća. sabirnih leća: a) bikonveksna b) plankonveksna c) konkavkonveksna. Rastresne leće mogu biti: d) konvekskonkavne, e) plankonkavne i f) bikonkavne. žarištu, pa se tu može na primjer zapaliti šibica. Ispupčena, konveksna, sabirna ili konvergentna optička leća. Sabirna leća je tijela ispupčena središta koja upadni paralelni snop svjetlosnih zraka skupljaju u jednu točku, žarište, s druge strane leće. Udubljena, konkavna, rastresna ili divergentna optička leća. žarišta) ispred leće. Skica uz jednadžbu optičke leće. Sferna aberacija kod leće (dolje). zrcala. Konstrukcija slike kod sabirne leće. povećala. Konstrukcija slike kod rastresne leće. Optička leća (ili samo leća) je predmet od prozirnoga materijala (stakla, kremena, plastike), omeđen dvjema površinama ili plohama pravilne zakrivljenosti, najčešće sferičnima (kuglinim plohama).

Novi!!: Mikroskop i Leća (optika) · Vidi više »

Legura

Legura ili slitina je homogena smjesa (čvrsta otopina) dvaju ili više metala.

Novi!!: Mikroskop i Legura · Vidi više »

Leukociti

Eritrociti (lijevo) i '''leukociti''' (desno) Leukociti (grč. λευκός, leukós - bijeli + κύτος, kýtos - stanica, šupljina) ili bijele krvne stanice su krvne stanice imunološkog sustava čija je osnovna uloga zaštita organizma od mikroorganizama (bakterija, virusa, gljivica i parazita) te stranih tijela koji prijeđu prirodne barijere kože i sluzokože.

Novi!!: Mikroskop i Leukociti · Vidi više »

Materijal

kovačnici. Stijene i minerali. obalne sekvoje izrazito crvene boje. Australiji. svile. plastike. Tehnička keramika: klizni ležaj. Stakloplastika (kajak) je primjer kompozitnog materijala. Materijal je čvrsta tvar koja ima masu i zauzima prostor.

Novi!!: Mikroskop i Materijal · Vidi više »

Medicina

Medicina (lat. ars medica - umijeće liječenja; grč. iatriké téhne - tehnika liječenja) je grana ljudske djelatnosti kojoj je cilj liječenje i rehabilitacija bolesnih i čuvanje i unaprijeđenje zdravlja zdravih ljudi.

Novi!!: Mikroskop i Medicina · Vidi više »

Metar

platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.

Novi!!: Mikroskop i Metar · Vidi više »

Mikroorganizmi

Bakterije ''Escherichia coli'' pod mikroskopom. Mikroorganizmi ili mikrobi je skupni naziv za bakterije, arheje, gljive i protiste (praživotinje), vidljive pod mikroskopom.

Novi!!: Mikroskop i Mikroorganizmi · Vidi više »

Mikrostruktura

Metalografija omogućuje metalurzima proučavanje mikrostrukture metala. bronce koja pokazuje dendritičku (u obliku jelke) strukturu. bakra, a mikrostruktura pokazuje taloženje bakra (tamni dijelovi) unutar osnove aluminija. Mikrostruktura legure opisuje veličinu i oblik kristalnih zrna različitih faza, njihovu orijentaciju i raspodjelu.

Novi!!: Mikroskop i Mikrostruktura · Vidi više »

Mineralogija

Mineralogija je jedna od znanosti o Zemlji koja se bavi proučavanjem minerala, njihovog kemijskog sastava, kristalne strukture i fizičkih svojstava.

Novi!!: Mikroskop i Mineralogija · Vidi više »

Naočale

Naočale za vid. svjetlosnih zraka skupljaju u jednu točku, žarište, s druge strane leće. žarišta) ispred leće. Shematski prikaz dalekovidnosti. rastresnim ili konkavnim lećama (minus-leće). Naočale (razgovorno očale; prema tal. occhiali) su pomagalo za ispravljanje nepravilnosti vida ili za zaštitu očiju.

Novi!!: Mikroskop i Naočale · Vidi više »

Objektiv

Izmjenjivi objektivi na mikroskopu Objektiv je dio optičke naprave koji prikuplja svjetlosne zrake s promatranog predmeta (objekta).

Novi!!: Mikroskop i Objektiv · Vidi više »

Oko

Dijagram presjeka ljudskog oka: A - staklasto tijelo, B - leća, C - rožnica, D - zjenica, E - šarenica, F - bjeloočnica, G - očni živac, H - mrežnica Ljudsko oko Oči su organi koji opažaju svjetlost.

Novi!!: Mikroskop i Oko · Vidi više »

Okular

Okular je leća ili sustav leća kroz koji se gleda slika predmeta koju stvara neka optička naprava.

Novi!!: Mikroskop i Okular · Vidi više »

Optička aberacija

leće (dolje). žarištu zove se sferna aberacija. kromatske aberacije. zrcala, različito prelama i slika predmeta izdužuje se u oblik kometa. Vinske čaše stvaraju distroziju slike na rubovima. Optička aberacija (lat. aberratio: skretanje s puta) je pogreška optičkih leća (ili sustava leća) ili zakrivljenih zrcala koja skreće zrake svjetlosti s putanje prema žarištu i stvara nejasnu ili izobličenu sliku predmeta.

Novi!!: Mikroskop i Optička aberacija · Vidi više »

Papučica

Papučica je heterotrofni jednostanični organizam.

Novi!!: Mikroskop i Papučica · Vidi više »

Polarizirana svjetlost

Turmalini. U prirodnoj svjetlosti titraji su okomiti na smjer širenja, to jest na zraci u različitim ravninama. Zato takvu svjetlost zovemo nepolarizirana svjetlost. turmalina jednu prema drugoj, prozirnost će ovisiti o njihovu međusobnom položaju. Turmalinsku pločicu možemo zamisliti kao neku mehaničku mrežicu koja od svih titraja propušta samo onu komponentu koja leži u izvjesnoj ravnini. Takva se svjetlost kod koje se titranje zbiva samo u jednoj ravnini zove se polarizana svjetlost. reflektirana) i lomljena zraka okomite. Polarizacija svjetlosti refleksijom. Titranje u upadajućoj zraci može biti u ravnini upadanja ili okomito na tu ravninu. zalaska Sunca. polarizirana (ordinarna) ili izvanredna zraka. Nicolovu prizmu. električnog polja ''E'' (crveno) koji oscilira u okomitom smjeru. Magnetsko polje ''B'' (ili ''H'') uvijek je pod pravim kutom (plavo), a obje su okomite na smjer širenja(''z''). Interferencija dvaju kružnih valova. Interferencija lijevog (zeleni) i desnog (plavi) vala, te rezultirajući val (crveni). Fresnelovih zrcala. Fresnelov ogib). Polarizirana svjetlost je ona vrsta svjetlosti kod koje elektromagnetski valovi titraju samo u jednoj ravnini.

Novi!!: Mikroskop i Polarizirana svjetlost · Vidi više »

Povećalo

Žarišna daljina povećala iznosi od 10 do 100 milimetara. Konstrukcija slike kod povećala. Povećalo ili lupa je sabirna leća ili sustav optičkih leća za promatranje malih predmeta ili njihovih pojedinosti iz manje udaljenosti nego što je najmanja udaljenost na koju se ljudsko oko može akomodirati.

Novi!!: Mikroskop i Povećalo · Vidi više »

Pretražni mikroskop s tuneliranjem

Skica pretražnog mikroskopa s tuneliranjem. zlata viđena pretražnim mikroskopom s tuneliranjem. Pretražni mikroskop s tuneliranjem (STM, kratica od engl. Scanning Tunneling Microscope) je mikroskop kojim se promatraju površine metala i drugih električki vodljivih materijala preciznošću na razini atoma.

Novi!!: Mikroskop i Pretražni mikroskop s tuneliranjem · Vidi više »

Promjer

Promjer (dijametar) je pojam u geometriji koji označava duljinu dužine koja prolazi kroz središte kružnice i čiji krajevi se nalaze na kružnici.

Novi!!: Mikroskop i Promjer · Vidi više »

Radiografska kontrola

zavarenog spoja gdje se vidi da je unutrašnjost materijala pregorjela. Način rada radiografske kontrole. Rendgenska cijev se koristi kao izvor rendgenskog zračenja. Rendgenska snimka ruke. Prenosivi uređaj za stvaranje rendgenskih zraka, napajan s baterijama. Gamagrafski snimak tereta na kamionu. Snimanje unutrašnjosti automobila korištenjem gamagrafske kamere s kobaltom-60. medicini. Radiografska kontrola (kratica: RK) je vrsta kontrole bez razaranja, koja pri kontroli kvalitete metodama prozračavanja u praksi koristi rendgenske zrake ili gama zrake.

Novi!!: Mikroskop i Radiografska kontrola · Vidi više »

Rastresna leća

Rastresne leće mogu biti: d) bikonkavne, e) plankonkavne ili f) konveksno-konkavne. žarišta) ispred leće. Rastresna optička leća. Konstrukcija slike kog rastresne leće. Rastresna leća, udubljena leća, konkavna leća ili divergentna leća je optička leća koja je u sredini tanja nego s ruba.

Novi!!: Mikroskop i Rastresna leća · Vidi više »

Razlučivanje

* Razlučivanje je sposobnost mjernog instrumenta ili postupka da razlikuje bliska svojstva, stanja ili pojave, ili pak dijelove cjeline.

Novi!!: Mikroskop i Razlučivanje · Vidi više »

Refrakcija

svjetlosnih zraka pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u njima. Refrakcija ili lom svjetlosti. Zbog loma svjetlosti štap postavljen koso u vodu izgleda kao da je prelomljen. Zbog loma svjetlosti čini nam se da je riba uzdignuta i dubina manja nego što je u stvari. Totalna refleksija nastaje kada zrake svjetlosti koje se šire iz optički gušćeg u optički rjeđe sredstvo padaju na granicu tih sredstava pod kutom većim od nekoga graničnoga kuta. Refrakcija (srednjovj. lat. refractio, prema lat. refractus: slomljen) ili lom svjetlosti je skretanje svjetlosnih zraka ili zraka drugog elektromagnetskoga zračenja pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u različitim sredstvima.

Novi!!: Mikroskop i Refrakcija · Vidi više »

Robert Hooke

opruge ''x''. Zupčasti prekidač. Robert Hooke (Freshwater, 18. srpnja 1635. - London, 3. ožujka 1703.), britanski fizičar, matematičar i izumitelj.

Novi!!: Mikroskop i Robert Hooke · Vidi više »

Sabirna leća

Vrste sabirnih leća: a) bikonveksna b) plankonveksna c) konkavkonveksna. Sabirna leća je tijela ispupčena središta koja upadni paralelni snop svjetlosnih zraka skupljaju u jednu točku, žarište, s druge strane leće. Sabirna leća. Konstrukcija slike kod sabirne leće. povećala. Sferna aberacija kod sabirne leće (dolje). Sabirna leća, ispupčena leća, konveksna leća ili konvergentna leća je optička leća koja je u sredini deblja nego s ruba.

Novi!!: Mikroskop i Sabirna leća · Vidi više »

Sferna aberacija

leće (dolje). žarištu zove se sferna aberacija. Sferna aberacija nastaje kada se zrake svjetlosti s rubova i središta leće ili sfernoga zrcala različito lome i imaju različite žarišne daljine.

Novi!!: Mikroskop i Sferna aberacija · Vidi više »

Sferno zrcalo

polirano i s te strane odbija zrake svjetlosti je ispupčeno ili konveksno zrcalo. Fotograf se vidi gore desno. žarištu zove se sferna aberacija. medicini. Sferno zrcalo je dio kugline kalote koji odbija zrake svjetlosti s unutarnje ili s vanjske strane.

Novi!!: Mikroskop i Sferno zrcalo · Vidi više »

Spermij

Spermij i jajna stanica Dijagram spermija Spermiji su vrlo malene muške spolne stanice, koje na prednjem dijelu – glavici sadrže jezgru.

Novi!!: Mikroskop i Spermij · Vidi više »

Staklo

StakloStaklo je uglavnom amorfni silicijev dioksid.

Novi!!: Mikroskop i Staklo · Vidi više »

Stanica

Stanica je osnovna strukturna i funkcionalna jedinica svih poznatih organizama.

Novi!!: Mikroskop i Stanica · Vidi više »

Strojevi

Vjetrenjača je još jedan od primjera strojeva Stroj (ili uređaj) jest skup dijelova povezanih u jednu logičnu cjelinu s ciljem izvođenja određene operacije.

Novi!!: Mikroskop i Strojevi · Vidi više »

Sunčeva svjetlost

Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. Campbell–Stokesov heliograf. Piranometar. Pirheliometar. Sunčeva svjetlost, Sunčeve zrake, Sunčevo zračenje ili solarno zračenje je cjelokupni spektar elektromagnetskog zračenja koje nam dolazi sa Sunca.

Novi!!: Mikroskop i Sunčeva svjetlost · Vidi više »

Svjetlost

Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara). Sunce je osnovni ili primarni izvor svjetlosti. Zemlje. Svjetlost je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku.

Novi!!: Mikroskop i Svjetlost · Vidi više »

Tehnika

Tehnika (grč., umijeće, vještina) skup je svih oruđa i znanja proizvodnje koja su se historijski razvijala i koja čovjeku omogućuju djelovanje na prirodu u svrhu prilagodbe prirodnih resursa svojim potrebama.

Novi!!: Mikroskop i Tehnika · Vidi više »

Tkivo

emfizema pluća. Tkiva predstavljaju komplekse morfološki i fiziološki istovrsnih stanica zajedničkog porijekla i određene i vrlo često specifične funkcije.

Novi!!: Mikroskop i Tkivo · Vidi više »

Tyndallov učinak

brašna u vodi izgleda svijetlo plavo zato što se plavo svjetlo bolje reflektira na česticama brašna nego crveno svjetlo. Ovo je poznato kao '''Tyndallov učinak'''. Tyndallov učinak, Tyndallov efekt ili Tyndallovo raspršenje je raspršivanje svjetlosti na česticama koloida (suspenzija).

Novi!!: Mikroskop i Tyndallov učinak · Vidi više »

Ulja

Maslinovo ulje Motorno ulje Ulja su skupina neutralnih, nepolarnih i lipofilnih tekućina koje se ne miješaju s vodom.

Novi!!: Mikroskop i Ulja · Vidi više »

Ultraljubičasto zračenje

energije. flourescentna svjetiljka. Ultraljubičasto zračenje, ultraljubičasta svjetlost ili ultravioletno zračenje (oznaka UV prema eng. ultraviolet) je elektromagnetsko zračenje valnih duljina od približno 10 do 400 nanometara, to jest između rendgenskoga zračenja i ljubičastoga dijela vidljive svjetlosti, i energiji fotona od 3 eV do 124 eV.

Novi!!: Mikroskop i Ultraljubičasto zračenje · Vidi više »

Umjetni izvori svjetla

Sunce je osnovni ili primarni izvor svjetlosti. Zemlje. svijeće. Svjetleće diode. Električna žarulja. Svjetlo je osjećaj koji nastaje podražajem očnog živca u oku.

Novi!!: Mikroskop i Umjetni izvori svjetla · Vidi više »

Uvećanje leće

Uvećanje slike se može ostvariti povećalom. Skica uz jednadžbu optičke leće. povećala. sabirne leće. rastresne leće. zrcala. Uvećanje leće ili povećanje leće m je količnik udaljenosti slike b i predmeta a: minusom se naglašava suprotna orijentacija slike i predmeta (obrnuta slika).

Novi!!: Mikroskop i Uvećanje leće · Vidi više »

Valna duljina

Valna duljina periodičnoga vala je najmanja udaljenost između dvije čestice koje titraju u fazi.

Novi!!: Mikroskop i Valna duljina · Vidi više »

Vidni kut

Skica koja pokazuje vidni kut ''V''. Ljudsko oko ima vidni kut od 200˚ i može razlikovati 10 milijuna nijansi boja. Uvećanje slike se može ostvariti povećalom. Vidno polje se može mjeriti vodoravno, okomito ili dijagonalno. Vidni kut je kut što ga zatvaraju svjetlosne zrake koje u oko dopiru s dviju rubnih točaka promatranoga predmeta.

Novi!!: Mikroskop i Vidni kut · Vidi više »

Vidno polje

Vidno polje se može mjeriti vodoravno, okomito ili dijagonalno. Skica koja pokazuje vidni kut ''V''. Ručna perimetrija koja se koristi za ispitivanje vidnog polja. Vidno polje je dio prostora koji jedno oko zamjećuje dok je pogled usmjeren u jednu točku.

Novi!!: Mikroskop i Vidno polje · Vidi više »

Vijak

Vijci raznih oblika. Vijak sa šestostranom glavom. matica. matica; 1. glava, 2. svornjak, 3 jezgra, 4. navoj. Vijak s valjkastom glavom s unutarnjim šesterokutom (za imbus ključ). Arhimedov vijak. zavojnice: ''φ'' - kut uspona, ''P'' - korak ili uspon. Prikaz nastajanja navoja. Teoretski profil navoja. Prikaz četverovojnog vijka. Whithworthov navoj. Cijevni navoj. Normalni metrički navoj s trokutastim ISO profilom. Trapezni navoj. navojnom vretenu. Kosi ili pilasti navoj. Obli navoj. Edisonov navoj. oblim elektro-navojem. Djelovanje sila na plošni navoj: a) aksijalna (uzdužna) i obodna sila, b) trokut sila za slučaj bez trenja, c) trokut sila pri dizanju uz trenje, d) trokut sila pri spuštanju terete. sile na navoju s oštrim profilom. Stupanj djelovanja vijka prema kutu uspona. Matični vijak: a) sa šesterostranom glavom, b) s četverostranom glavom. Utori za rasterećenje na vijcima: a) na svornjaku, b) na glavi. Oblici završetaka vijaka: a) zaobljeni, b) stožasti. Glavati vijak sa šesterostranom glavom. Oblici glavatih vijaka: a) sa šesterostranom rupom u glavi (takozvani imbus vijak), b) s cilindričnim utorom za uvijanje, c) sa stožastim ili upuštenim utorom za uvijanje, d) s ručicom, e) s narovašenom glavom, f) s krilnom glavom. Zatični vijci. Visokočvrsti ili visokonapregnuti vijci za čelične konstrukcije počev od kvalitete 8.8 općenito ne trebaju osiguranje od odvrtanja. Temeljni, kotveni ili sidreni vijci. Sprežnjaci: a) s ojačanim svornjakom, b) s ojačanim krajevima svornjaka, c) s distancionom ljuskom. Uvrtni vijci. Zatezni vijak, zateznica, stezaljka ili zatezna spojka. Zglobni vijak s krilnom maticom. nareznicom: a) sa šesterokutnom glavom, b) s cilindričnom glavom i utorom za uvrtanje, c) s upuštenom glavom i utorom za uvrtanje, d) s poluokruglom glavom i utorom za uvrtanje. Vijak s trobridnom glavom. Glave vijaka specijalnog oblika: a) bokocrt, b) pogled odozgo, c) alat za odvijanje. Vijci za drvo: a) sa šesterokutnom glavom, b) s lećastom glavom (takozvani torban vijak), c) s upuštenom glavom. Očni vijak. Vijak (ponekad germanizam šaraf koja potječe od riječi Schraube ili vida od talijanskog vita) je strojni dio za rastavljivo spajanje dijelova ili za pretvaranje rotacijskoga gibanja (kružno gibanje) u translacijsko (jednoliko pravocrtno gibanje).

Novi!!: Mikroskop i Vijak · Vidi više »

Zrak

gravitacijskim silama. atmosfere. ugljikovog ciklusa. Zrak je smjesa plinova što je kao omotač vezana uz Zemlju pretežno gravitacijskim silama, sudjeluje u njezinoj vrtnji, tvori Zemljinu atmosferu i nužna je za život na Zemlji.

Novi!!: Mikroskop i Zrak · Vidi više »

13. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Mikroskop i 13. stoljeće · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Sitnozor, Svjetlosni mikroskop.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »