Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Mile Budak

Indeks Mile Budak

Mile Budak (Sveti Rok, 30. kolovoza 1889. – Zagreb 7. lipnja 1945.), bio je hrvatski političar, odvjetnik, jedan od ideologa ustaškoga pokreta, ministar u vladi NDH, prozaik, romanopisac i novelist.

123 odnosi: Ademaga Mešić, Albanija, Ante Pavelić, Antun Dubravko Jelčić, Atentat, Austrija, Austrougarska vojska, Španjolski jezik, Časopis za suvremenu povijest, Berlin, Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti, Bosna i Hercegovina, Bugarski jezik, Cvjetko Milanja, Džafer Kulenović, Emil Čić, Francuski jezik, Geografija, Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatska stranka prava, Hrvatska stranka prava (1919.), Hrvoje Matković, Italija, Ivo Frangeš, Ivo Omrčanin, Ivo Politeo, Jakov Blažević, Julije Makanec, Juraj Rukavina, Književnost, Komunizam, Kraljevina Italija, Kraljevina Jugoslavija, Lavoslav Milić, Lika, Liparski otoci, Maksimir, Messina, Mihail Aleksandrovič Šolohov, Mile Budak (liječnik), Ministar, Miroslav Krleža, Mladen Lorković, Napulj, Nezavisna Država Hrvatska, Nikola Mandić, Nikola Steinfel, Njemački jezik, Novela, ..., Odvjetnik, Osman Kulenović, Poglavnik, Političar, Povijest, Pravo, Prvi svjetski rat, Raspad SFRJ, Ratni zločin, Rimski ugovori (1941.), Roman, Salerno, Sarajevo, Sardinija, Seljačko-demokratska koalicija, Selo, Sjedinjene Američke Države, Sjeverna Makedonija, Slaven Ravlić, Slavko Cuvaj, Slavonski Brod, Slovački jezik, Slovenija, Sporazum Cvetković–Maček, Stijepo Perić, Stjepan Matković, Stjepan Ratković, Sveti Rok, Sveti Rok (Lovinac), Sveučilište u Zagrebu, Talijanska Socijalna Republika, Talijanski jezik, Tko je tko u NDH, Tomislav Jonjić, Travanjski rat, Treći Reich, Ustaše, Valjevo, Velika Srbija, Vlada Nezavisne Države Hrvatske, Vladimir Ćopić, Vladko Maček, Władysław Reymont, Zagreb, Zdravko Dizdar, Zvonimir Kulundžić, 18. kolovoza, 18. svibnja, 1889., 1910., 1912., 1914., 1919., 1920., 1929., 1930., 1933., 1935., 1937., 1938., 1939., 1940., 1941., 1943., 1945., 2. veljače, 20. stoljeće, 30. kolovoza, 5. studenoga, 6. svibnja, 7. lipnja, 7. studenoga, 8. prosinca. Proširite indeks (73 više) »

Ademaga Mešić

Ademaga Mešić (Tešanj, BiH, 25. ožujka 1868. – zatvorska bolnica u Popovači, 5. srpnja 1945.Hasanbegović, Zlatko. Iz korespondencije Ademage Mešića uoči uspostave Banovine Hrvatske. Pismo Društva bosansko-hercegovačkih Hrvata u Zagrebu reis-ul-ulemi Fehimu Spahi i vrhbosanskom nadbiskupu Ivanu Šariću iz svibnja 1939. // ČSP, br. 3. (2008.), str. 969.–998., str. 971-973.), bosanskohercegovački političar u razdoblju Austro-Ugarske, Kraljevine Jugoslavije i Nezavisne Države Hrvatske.

Novi!!: Mile Budak i Ademaga Mešić · Vidi više »

Albanija

Albanija (albanski: Shqipëria, znači Zemlja orlova) sredozemna je država južne Europe.

Novi!!: Mile Budak i Albanija · Vidi više »

Ante Pavelić

Ante Pavelić (Bradina kod Konjica, 14. srpnja 1889. – Madrid, 28. prosinca 1959.) bio je hrvatski fašistički političar i odvjetnik, revolucionar, osnivač i vođa Ustaškoga pokreta te poglavnik i diktator Nezavisne Države Hrvatske (NDH), koja je u Drugom svjetskom ratu bila protektorat fašističke Italije i nacističke Njemačke.

Novi!!: Mile Budak i Ante Pavelić · Vidi više »

Antun Dubravko Jelčić

Antun Dubravko Jelčić (Požega, 6. studenoga 1930. – Zagreb, 28. veljače 2020.), hrvatski je akademik, književnik, književni povjesničar, književni kritičar i političar.

Novi!!: Mile Budak i Antun Dubravko Jelčić · Vidi više »

Atentat

Abrahama Lincolna 1865. Atentat (latinski attentare.

Novi!!: Mile Budak i Atentat · Vidi više »

Austrija

Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Mile Budak i Austrija · Vidi više »

Austrougarska vojska

Austrougarska vojska bila je kopnena sastavnica oružanih snaga Austro-Ugarske od 1867.

Novi!!: Mile Budak i Austrougarska vojska · Vidi više »

Španjolski jezik

Španjolski jezik (ISO 639-3: spa; kastiljanski) romanski je jezik i jedan od pet velikih jezika svijeta.

Novi!!: Mile Budak i Španjolski jezik · Vidi više »

Časopis za suvremenu povijest

Časopis za suvremenu povijest hrvatski je znanstveni časopis koji objavljuje rezultate istraživanja na području novije povijesti.

Novi!!: Mile Budak i Časopis za suvremenu povijest · Vidi više »

Berlin

Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.

Novi!!: Mile Budak i Berlin · Vidi više »

Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti

Knjige iz biblioteke Stoljeća hrvatske književnosti Stoljeća hrvatske književnosti biblioteka je Matice hrvatske, pokrenuta 1993.

Novi!!: Mile Budak i Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti · Vidi više »

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Mile Budak i Bosna i Hercegovina · Vidi više »

Bugarski jezik

Bugarski jezik (ISO 639-3: bul), narodni i književni jezik Bugara kojim govori preko 9 milijuna ljudi.

Novi!!: Mile Budak i Bugarski jezik · Vidi više »

Cvjetko Milanja

Cvjetko Milanja (Zaglav, 1943.), hrvatski književni povjesničar i književni teoretičar, član suradnik HAZU od 2016.

Novi!!: Mile Budak i Cvjetko Milanja · Vidi više »

Džafer Kulenović

Dr.

Novi!!: Mile Budak i Džafer Kulenović · Vidi više »

Emil Čić

Emil Čić (Zagreb, 27. travnja 1958.), hrvatski je muzikolog, publicist, skladatelj, glazbeni kritičar, esejist, nakladnik, slobodni umjetnik i prevoditelj.

Novi!!: Mile Budak i Emil Čić · Vidi više »

Francuski jezik

Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.

Novi!!: Mile Budak i Francuski jezik · Vidi više »

Geografija

Geografija (grč. γεωγραφία), znanost koja proučava prostornu stvarnost Zemljine površine.

Novi!!: Mile Budak i Geografija · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Mile Budak i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.

Novi!!: Mile Budak i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »

Hrvatska stranka prava

Hrvatska stranka prava, skraćeno HSP, hrvatska nacionalistička i nacionalno-konzervativna politička stranka u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Mile Budak i Hrvatska stranka prava · Vidi više »

Hrvatska stranka prava (1919.)

Hrvatska stranka prava bila je nacionalna, suverenistička i republikanska hrvatska stranka u Kraljevstvu/Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca (1919. – 1929.).

Novi!!: Mile Budak i Hrvatska stranka prava (1919.) · Vidi više »

Hrvoje Matković

Hrvoje Matković (Šibenik, 12. listopada 1923. – Zagreb, 26. kolovoza 2010.), bio je hrvatski povjesničar.

Novi!!: Mile Budak i Hrvoje Matković · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Novi!!: Mile Budak i Italija · Vidi više »

Ivo Frangeš

Ivo Frangeš (Trst, 15. travnja 1920. – Zagreb, 29. prosinca 2003.) kroatist, slavist i talijanist, jedan od predstavnika zagrebačke stilističke škole, hrvatski književni povjesničar, akademik.

Novi!!: Mile Budak i Ivo Frangeš · Vidi više »

Ivo Omrčanin

Ivo Omrčanin (Podgrađe, 1. listopada 1913. – 2002.), bio je hrvatski emigrantski povjesničar, istraživač i teolog.

Novi!!: Mile Budak i Ivo Omrčanin · Vidi više »

Ivo Politeo

Spomen-ploča u Zagrebu s likom Ive Politea Ivo Politeo (Split, 26. siječnja 1887. – Zagreb, 14. listopada 1956.),, preuzeto 4.

Novi!!: Mile Budak i Ivo Politeo · Vidi više »

Jakov Blažević

Jakov Blažević Jakov Blažević (Bužim kod Gospića, 24. ožujka 1912. – Zagreb, 10. prosinca 1996.) je bio političar za vrijeme Socijalističke Republike Hrvatske, komunistički prvak.

Novi!!: Mile Budak i Jakov Blažević · Vidi više »

Julije Makanec

Julije pl.

Novi!!: Mile Budak i Julije Makanec · Vidi više »

Juraj Rukavina

Juraj (Juco) Rukavina (Perušić, 4. veljače 1898. – Zagreb, lipanj 1945.), bio je hrvatski nacionalni revolucionar, vođa Ličkog ustanka (Velebitski ustanak) 1932. godine.

Novi!!: Mile Budak i Juraj Rukavina · Vidi više »

Književnost

500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.

Novi!!: Mile Budak i Književnost · Vidi više »

Komunizam

Komunizam (iz franc. communisme, od lat. communis, zajednički, univerzalanBall, Terence i Richard Dagger. 2019. "" (revised ed.). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. lipnja 2020.), političko-filozofska, društveno-filozofska, politička i ekonomska ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva - socioekonomskog poretka strukturiranog prema ideji društvenog vlasništva proizvodnih sredstava i nestanka društvenih slojeva, novca i države.

Novi!!: Mile Budak i Komunizam · Vidi više »

Kraljevina Italija

Kraljevina Italija (tal. Regno d'Italia) bila je država koja je nastala 1861. godine ujedinjenjem Italije.

Novi!!: Mile Budak i Kraljevina Italija · Vidi više »

Kraljevina Jugoslavija

Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.

Novi!!: Mile Budak i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »

Lavoslav Milić

Lavoslav Milić (Karlovac, 1890. – Zagreb, 1964.), general Kraljevine Jugoslavije i NDH.

Novi!!: Mile Budak i Lavoslav Milić · Vidi više »

Lika

Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.

Novi!!: Mile Budak i Lika · Vidi više »

Liparski otoci

Liparski otoci (Eolsko otočje, Liparsko otočje, Lipari) je otočje vulkanskog porijekla u Tirenskom moru, sjeveroistočno od Sicilije.

Novi!!: Mile Budak i Liparski otoci · Vidi više »

Maksimir

Maksimir je tradicionalni dio grada i gradska četvrt Grada Zagreba u kojoj se nalaze istoimena park-šuma po kojoj je četvrt dobila ime, i Stadion Maksimir (poznat po nastupima GNK Dinamo).

Novi!!: Mile Budak i Maksimir · Vidi više »

Messina

Messina je grad u Italiji, treći po veličini grad na Siciliji i glavni grad istoimene pokrajine na jugu Italije.

Novi!!: Mile Budak i Messina · Vidi više »

Mihail Aleksandrovič Šolohov

Mihail Aleksandrovič Šolohov (rus. Михаи́л Алекса́ндрович Шо́лохов, (hutor Kružilinski, 24. svibnja 1905. – stanica Vješčenska, 21. veljače 1984.), ruski književnik. Rodio se u carskoj Rusiji u Rostovskoj oblasti, u to vrijeme dijelom Katerinoslavščine u seljačkoj obitelji, u hutoru Kružilinskom (Кружилінський). Majka mu je bila Ukrajinka iz Černihivskog kraja, Anastasija Danilivna Čornjak. Na trećem skupu književnika iz Ukrajine 1954. godine Šolohov je kazao: "Moja mati mi je još u djetinjstvu usadila ljubav k ukrajinskom narodu." U književnost je ušao zbornikom "Donske pripovijesti". Najbolje mu je djelo roman "Tihi Don" s temom rata i mira u sredini donskih kozaka u vrijeme Prvog svjetskog rata, revolucije i građanskog rata. Vrstan je pejzažist i poznavatelj kozačkih običaja, pa su opisi prirode i kozačke sredine dali romanu svježinu. Godine 1965. dobio je Nobelovu nagradu za književnost.

Novi!!: Mile Budak i Mihail Aleksandrovič Šolohov · Vidi više »

Mile Budak (liječnik)

Mile Budak (Drvar, 18. veljače 1903. Zagreb, 21. srpnja 1961.), hrvatski liječnikHrvatski leksikon A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996.,, str.

Novi!!: Mile Budak i Mile Budak (liječnik) · Vidi više »

Ministar

Ministar je član vlade zadužen za određeni resor, odnosno područje.

Novi!!: Mile Budak i Ministar · Vidi više »

Miroslav Krleža

Miroslav Krleža (Zagreb, 7. srpnja 1893. – Zagreb, 29. prosinca 1981.), bio je hrvatski književnik i enciklopedist, po mnogima najveći hrvatski pisac 20. stoljeća.

Novi!!: Mile Budak i Miroslav Krleža · Vidi više »

Mladen Lorković

Mladen Lorković (Zagreb, 1. ožujka 1909. – Lepoglava?, kraj travnja 1945.), bio je hrvatski političar, u doba NDH ministar vanjskih poslova, od 1944.

Novi!!: Mile Budak i Mladen Lorković · Vidi više »

Napulj

Napulj (grčki: Νeapolis; napolitanski: Napule; talijanski: Napoli) glavni je grad talijanske pokrajine Kampanije (Campania), smješten na obali Tirenskoga mora.

Novi!!: Mile Budak i Napulj · Vidi više »

Nezavisna Država Hrvatska

Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.

Novi!!: Mile Budak i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »

Nikola Mandić

Nikola Mandić (Travnik, 20. siječnja 1869. – Zagreb, 7. lipnja 1945.), hrvatski političar i odvjetnik, drugi i posljednji premijer NDH.

Novi!!: Mile Budak i Nikola Mandić · Vidi više »

Nikola Steinfel

Nikola Steinfel (Zlarin, 27. studenoga 1889. – Zagreb, 7. lipnja 1945.), hrvatski pomorski časnik, ministar oružanih snaga i zapovjednik Hrvatske mornarice.

Novi!!: Mile Budak i Nikola Steinfel · Vidi više »

Njemački jezik

Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.

Novi!!: Mile Budak i Njemački jezik · Vidi više »

Novela

Novela je kratko prozno djelo sažete radnje čija fabula govori o isječku iz nečijega života te najčešće sadrži samo jedan događaj i samo nekoliko likova.

Novi!!: Mile Budak i Novela · Vidi više »

Odvjetnik

Francuski odvjetnik s početka XX. stoljeća Odvjetnik je osoba koja pruža pravnu pomoć fizičkim i pravnim osobama u ostvarivanju i zaštiti njihovih prava i pravnih interesa.

Novi!!: Mile Budak i Odvjetnik · Vidi više »

Osman Kulenović

Osman Kulenović (Rajnovci kraj Kulen Vakufa 15. prosinca 1889. – Zagreb, 7. lipnja 1947.), hrvatski političar i pravnik.

Novi!!: Mile Budak i Osman Kulenović · Vidi više »

Poglavnik

Fausta Vrančića, 82. stranica, riječ ''poglavnik'' u 5. redu odozgo Riječ poglavnik je varijanta riječi poglavar ili poglavica.

Novi!!: Mile Budak i Poglavnik · Vidi više »

Političar

G-20 Političar je naziv osobu kojoj je glavna životna djelatnost bavljenje politikom, bilo kao pripadnik institucija državne vlasti, kroz aktivnosti koje mogu biti mandat, izbori, prosvjedne akcije, pučevi ili revolucije.

Novi!!: Mile Budak i Političar · Vidi više »

Povijest

Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.

Novi!!: Mile Budak i Povijest · Vidi više »

Pravo

180px Pravo je ukupnost pravnih pravila, načela i instituta kojima se uređuju odnosi u određenoj društvenoj zajednici (pravo u objektivnom smislu).

Novi!!: Mile Budak i Pravo · Vidi više »

Prvi svjetski rat

Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.

Novi!!: Mile Budak i Prvi svjetski rat · Vidi više »

Raspad SFRJ

Animacija prikazuje raspad Jugoslavije (1989. – 2008.) Raspad Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije ili raspad SFRJ je naziv za skup povijesnih događaja koji su započeli tijekom 1980-ih i koji su doveli do prestanka pravnog postojanja SFRJ-a kao države.

Novi!!: Mile Budak i Raspad SFRJ · Vidi više »

Ratni zločin

Pokolj u Vukovaru. Ubijeni zarobljenik Barutana Bjelovar Ratni zločin predstavlja kršenje međunarodnog prava koji su tijekom ratovanja počinile sukobljene strane.

Novi!!: Mile Budak i Ratni zločin · Vidi više »

Rimski ugovori (1941.)

Politička karta NDH nakon Rimskih ugovora Rimski ugovori su naziv za tri ugovora potpisana 18. svibnja 1941. u 12:30 između NDH i Kraljevine Italije u Palazzo Venezia u Rimu.

Novi!!: Mile Budak i Rimski ugovori (1941.) · Vidi više »

Roman

Roman je najopširnija prozna književna vrsta, a u današnje vrijeme i najpopularnija.

Novi!!: Mile Budak i Roman · Vidi više »

Salerno

Salerno (latinski: Salernum) je glavni grad istoimene talijanske provincije Salerno u regiji Kampanija od 132.608 stanovnika. Objavljeno 26. lipnja 2013., pristupljeno (15.

Novi!!: Mile Budak i Salerno · Vidi više »

Sarajevo

Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Mile Budak i Sarajevo · Vidi više »

Sardinija

Satelitska snimka Sardinija (sardinski: Sardigna, talijanski: Sardegna), otok i regija u Italiji.

Novi!!: Mile Budak i Sardinija · Vidi više »

Seljačko-demokratska koalicija

Stjepan Radić govori na skupštinskom zborovanju u Dubrovniku 27. svibnja 1928. godine (desno od Radića je Josip Predavec a lijevo Svetozar Pribićević). Seljačko-demokratska koalicija naziv je za koaliciju Hrvatske seljačke stranke i Samostalne demokratske stranke (SDS), koja je okupljala ponajviše Srbe prečane.

Novi!!: Mile Budak i Seljačko-demokratska koalicija · Vidi više »

Selo

Južnoj Češkoj Selo Selo je uz grad jedno od dva osnovna tipa ljudskih naselja.

Novi!!: Mile Budak i Selo · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: Mile Budak i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Sjeverna Makedonija

Sjeverna Makedonija (mak. Северна Македонија, alb. Maqedonia e Veriut), službeno Republika Sjeverna Makedonija (mak. Република Северна Македонија, alb. Republika e Maqedonisë së Veriut), država je u jugoistočnoj Europi s glavnim gradom Skopljem.

Novi!!: Mile Budak i Sjeverna Makedonija · Vidi više »

Slaven Ravlić

Slaven Ravlić (Slivno, 1. travnja 1951.) hrvatski je politolog i leksikograf.

Novi!!: Mile Budak i Slaven Ravlić · Vidi više »

Slavko Cuvaj

Slavko pl.

Novi!!: Mile Budak i Slavko Cuvaj · Vidi više »

Slavonski Brod

Slavonski Brod jest grad u istočnoj Hrvatskoj te industrijsko, kulturno, upravno, sudsko i financijsko središte Brodsko-posavske županije.

Novi!!: Mile Budak i Slavonski Brod · Vidi više »

Slovački jezik

Slovački jezik (sl. slovenský jazyk ili slovenčina; ISO 639-3: slk) službeni je jezik Slovačke Republike, koji ima oko 5.019.950 govornika, poglavito u Slovačkoj (4.610.000; popis 2001.); 193.000 u Češkoj (popis 2001.); 11.800 u Mađarskoj (popis 2001.); 80.000 u Srbiji (Vojvodina; W. Brown, 1996.). Slovački se, kao skupina dijalekata, izdvojio iz kasnoga praslavenskoga još u 10. stoljeće.

Novi!!: Mile Budak i Slovački jezik · Vidi više »

Slovenija

Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.

Novi!!: Mile Budak i Slovenija · Vidi više »

Sporazum Cvetković–Maček

Zajednička slika aktera sporazuma Pregovori i potraživanja Sporazum Cvetković–Maček je sporazum koji su 26. kolovoza 1939. u Božjakovini sklopili predsjednik vlade Kraljevine Jugoslavije Dragiša Cvetković i predsjednik Seljačko-demokratske koalicije (ujedno i predsjednik Hrvatske seljačke stranke) Vladko Maček.

Novi!!: Mile Budak i Sporazum Cvetković–Maček · Vidi više »

Stijepo Perić

Stijepo vitez Perić (Broce, 12. listopada 1896. – Buenos Aires, 12. lipnja 1954.), hrvatski političar, pravnik i ministar NDH.

Novi!!: Mile Budak i Stijepo Perić · Vidi više »

Stjepan Matković

Stjepan Matković (Zagreb, 2. srpnja 1966.), hrvatski je povjesničar.

Novi!!: Mile Budak i Stjepan Matković · Vidi više »

Stjepan Ratković

Stjepan Ratković (Glina, 10. listopada 1878. – Varna, Italija, 1. studenog 1968.), bio je hrvatski pedagog, diplomat i ministar NDH.

Novi!!: Mile Budak i Stjepan Ratković · Vidi više »

Sveti Rok

Grob svetog Roka, Venecija. Sveti Rok Sveti Rok (fr. Saint Roch, lat. Rochus, okcit. Saint Roch; Montpellier, oko 1348. – Voghera, 15./16. kolovoza 1376./1379.) ili Roko (tal. San Rocco), također i Rok(o) iz Montpelliera (fr. Roch de Montpellier, tal. Rocco di Montpellier), svetac je Katoličke Crkve, hodočasnik, dobrotvor, zaštitnik od zaraznih bolesti (kuge, kolere i inih), zaštitnik hodočasnika, kirurga, dermatologa i ljekarnika.

Novi!!: Mile Budak i Sveti Rok · Vidi više »

Sveti Rok (Lovinac)

Sveti Rok je naselje je u općini Lovinac (Ličko-senjska županija, Republika Hrvatska).

Novi!!: Mile Budak i Sveti Rok (Lovinac) · Vidi više »

Sveučilište u Zagrebu

Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi.

Novi!!: Mile Budak i Sveučilište u Zagrebu · Vidi više »

Talijanska Socijalna Republika

Talijanska Socijalna Republika ili TSR, (tal. Republica Sociale Italiana ili RSI) je bila marionetska država nacističke Njemačke koju je vodio "Duce" i "ministar vanjskih poslova" Benito Mussolini.

Novi!!: Mile Budak i Talijanska Socijalna Republika · Vidi više »

Talijanski jezik

Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.

Novi!!: Mile Budak i Talijanski jezik · Vidi više »

Tko je tko u NDH

Tko je tko u NDH: Hrvatska 1941.

Novi!!: Mile Budak i Tko je tko u NDH · Vidi više »

Tomislav Jonjić

Tomislav Jonjić, (Imotski, 19. svibnja 1965.), hrvatski je odvjetnik, diplomat, publicist, povjesničar i političar.

Novi!!: Mile Budak i Tomislav Jonjić · Vidi više »

Travanjski rat

Travanjski rat (ili Direktiva br. 25, ponegdje Aprilski rat) u vojnoj povijesti naziv je za rat vođen između 6. i 17. travnja 1941. između Sila Osovine (Njemačka, Italija, Mađarska i Bugarska) i Kraljevine Jugoslavije. Odluku o napadu na Jugoslaviju donio je Adolf Hitler 27. ožujka, nakon državnog udara u Beogradu koji je Sile Osovine pokolebao u uvjerenju da se mogu osloniti da Jugoslaviju neće u suradnji s Ujedinjenim Kraljevstvom ugroziti vojnu poziciju Njemačke i Italije. Sile Osovine su bez poteškoća porazile, okupirale i razdijelile Kraljevinu Jugoslaviju, ali neki autori iznose da je tajno pripremani napad Trećeg Reicha na SSSR (koji, vrijedi opaziti, nije ni riječju protestirao zbog njemačkog napada na Jugoslaviju; uostalom su 10 mjeseci ranije sovjetske snage uz njemačku podršku okupirale Moldaviju, tj. dio Jugoslaviji susjedne Rumunjske) - Operacija Barbarossa - bio odgođen za nekoliko tjedana; posljedično su njemačke snage zauzele do početka oštre ruske zime 1941. godine nešto manji teritorij, nego što bi bile u stanju bez napada na Jugoslaviju. Brz poraz u ratu je bio posljedica slabosti Kraljevine Jugoslavije, koja je njenim stanovnicima - pa i vojnim obveznicima - bila jasna: njemačkoj vojnoj sili koja je već pregazila pola Europe nije Jugoslavenska vojska sama za sebe mogla predstavljati ozbiljnog neprijatelja. Uz to, 22 godine stara država u kojoj su vlade padale više nego jednom godišnje, a vodstvo se uvelike oslanjalo na četnike i orjunaše, nije uspjela pridobiti vjernost velikog dijela svojega stanovništva. U 108. pješačkom puku na području Bjelovara zapovjednici su metke podijelili samo Srbima, a hrvatski vojnici su se potom pobunili čim su 8. travnja bili meci podijeljeni i njima, radi pripreme za borbu s Nijemcima koji su nedaleko bili prešli granicu; ta je vojna pobuna poslije postala poznata kao Bjelovarski ustanak. I inače su se vojnici i vojni zapovjednici koji nisu bili Srbi pokazali slabo spremnima da ratuju u redovima zastarjele vojske koja je odlučila mobilizirati preko milijun vojnih obveznika, od kojih čak trećina nije mogla dobiti niti uniforme. Nakon državnog udara je na čelu jugoslavenske vlade i istodobno na čelu generalštaba bio general Dušan Simović, glavni tvorac plana prema kojima su se jugoslavenske vojne snage trebale angažirati u prihvaćanju udara neprijatelja na svim frontovima, te po mogućnosti potisnuti talijanske snage u Albaniji, kako bi se omogućilo organizirano povlačenje glavnih postrojbi vojske u Makedoniju i Grčku, radi formiranja "novog Solunskog fronta" u suradnji s grčkim i britanskim vojnim snagama. Zastarjela i demoralizirana Jugoslavenska vojska se nije pokazala dorasla takvoj zadaći, kada se našla izložena udarima superiornih njemačkih snaga (koje su se i prije puča u Beogradu počele koncentrirati u Bugarskoj radi planiranog sukoba s Britancima koji su se iskrcavali u Grčkoj, v. Operacija Marita) koje je glavni udar usmjerila baš prema Makedoniji: već 7. travnja su njemačke snage zauzele komunikacije u dolini Vardara, presjekavši jugoslavenskoj vojsci planirani put odstupanja. Njemačke snage su narednih dana nastavile istodobno nadirati sa zapada i iz Bugarske; postigavši brzu i potpunu pobjedu uz vrlo ograničene njemačke gubitke. Jugoslavenske snage su uspjele s određenim ofenzivnim akcijama protiv talijanskih snaga u Albaniji, ali zahvaljujući njemačkom zauzimanju prostora Makedonije, Kosova i juga Srbije, nije taj ograničeni uspjeh jugoslavenskih snaga bitno promijenio tijek rata. 10. travnja je veliki dio jugoslavenskih snaga prestao pružati otpor, a 11. je počelo opće rasulo jugoslavenske vojske. Narednih dana ima tek sporadičnih borbi, kako invazijske snage zaposjedaju teritorij Kraljevine Jugoslavije, koja je u cijelosti u stanju raspada.

Novi!!: Mile Budak i Travanjski rat · Vidi više »

Treći Reich

Treći Reich (njem. Drittes Reich), također poznat kao Nacistička Njemačka (njem. Nazionalsozialistisches Deutschland), službeno Njemački Reich (njem. Deutsches Reich) od 1933. do 1943., od 26. lipnja 1943.

Novi!!: Mile Budak i Treći Reich · Vidi više »

Ustaše

Ustaški vojnik, 1942. Ustaša – Hrvatska revolucionarna organizacija, skraćeno UHRO, bivše je hrvatsko separatističko, ultranacionalističko i terorističko tajno društvo koje se kasnije razvilo u fašistički politički pokret.

Novi!!: Mile Budak i Ustaše · Vidi više »

Valjevo

Valjevo je grad u Srbiji s oko 60.000 stanovnika i sjedište istoimene općine.

Novi!!: Mile Budak i Valjevo · Vidi više »

Velika Srbija

Kаrlobаg-Ogulin-Kаrlovаc-Viroviticа. Velika Srbija je popularno ime za srpski radikalni nacionalistički iredentistički politički projekt nastao u 19. stoljeću.

Novi!!: Mile Budak i Velika Srbija · Vidi više »

Vlada Nezavisne Države Hrvatske

Vlada Nezavisne Države Hrvatske (službeno Hrvatska državna vlada) obavljala je izvršnu vlast u NDH od 16. travnja 1941. do 8. svibnja 1945. godine.

Novi!!: Mile Budak i Vlada Nezavisne Države Hrvatske · Vidi više »

Vladimir Ćopić

Vladimir Ćopić (Senj, 8. ožujka 1891. — Moskva, 19. travnja 1939.), bio je hrvatski komunist, revolucionar i borac u Španjolskom građanskom ratu, novinar i prevoditelj, u mladosti pripadnik pravaške mladeži.

Novi!!: Mile Budak i Vladimir Ćopić · Vidi više »

Vladko Maček

Vladimir Matija Adam Vladko Maček (Jastrebarsko, 20. srpnja 1879. – Washington, DC, 15. svibnja 1964.), bio je hrvatski pravnik i političar.

Novi!!: Mile Budak i Vladko Maček · Vidi više »

Władysław Reymont

Władysław Stanisław Reymont (Kobiele Wielkie kraj Radomskog, 7. svibnja 1867. – Varšava, 5. prosinca 1925.), poljski književnik.

Novi!!: Mile Budak i Władysław Reymont · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Novi!!: Mile Budak i Zagreb · Vidi više »

Zdravko Dizdar

Zdravko Dizdar (Oklaj, 27. siječnja 1948.), hrvatski je povjesničar.

Novi!!: Mile Budak i Zdravko Dizdar · Vidi više »

Zvonimir Kulundžić

Zvonimir Kulundžić (Osijek, 16. siječnja 1911. – Zagreb, 27. prosinca 1994.), bio je hrvatski publicist, književnik, književni kritičar, bibliolog i povjesničar.

Novi!!: Mile Budak i Zvonimir Kulundžić · Vidi više »

18. kolovoza

18.

Novi!!: Mile Budak i 18. kolovoza · Vidi više »

18. svibnja

18.

Novi!!: Mile Budak i 18. svibnja · Vidi više »

1889.

Bez opisa.

Novi!!: Mile Budak i 1889. · Vidi više »

1910.

Bez opisa.

Novi!!: Mile Budak i 1910. · Vidi više »

1912.

Bez opisa.

Novi!!: Mile Budak i 1912. · Vidi više »

1914.

Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.

Novi!!: Mile Budak i 1914. · Vidi više »

1919.

Bez opisa.

Novi!!: Mile Budak i 1919. · Vidi više »

1920.

Bez opisa.

Novi!!: Mile Budak i 1920. · Vidi više »

1929.

Bez opisa.

Novi!!: Mile Budak i 1929. · Vidi više »

1930.

Bez opisa.

Novi!!: Mile Budak i 1930. · Vidi više »

1933.

Bez opisa.

Novi!!: Mile Budak i 1933. · Vidi više »

1935.

Bez opisa.

Novi!!: Mile Budak i 1935. · Vidi više »

1937.

Bez opisa.

Novi!!: Mile Budak i 1937. · Vidi više »

1938.

Bez opisa.

Novi!!: Mile Budak i 1938. · Vidi više »

1939.

Bez opisa.

Novi!!: Mile Budak i 1939. · Vidi više »

1940.

1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.

Novi!!: Mile Budak i 1940. · Vidi više »

1941.

Bez opisa.

Novi!!: Mile Budak i 1941. · Vidi više »

1943.

Bez opisa.

Novi!!: Mile Budak i 1943. · Vidi više »

1945.

Bez opisa.

Novi!!: Mile Budak i 1945. · Vidi više »

2. veljače

2.

Novi!!: Mile Budak i 2. veljače · Vidi više »

20. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Mile Budak i 20. stoljeće · Vidi više »

30. kolovoza

30.

Novi!!: Mile Budak i 30. kolovoza · Vidi više »

5. studenoga

5.

Novi!!: Mile Budak i 5. studenoga · Vidi više »

6. svibnja

6.

Novi!!: Mile Budak i 6. svibnja · Vidi više »

7. lipnja

7.

Novi!!: Mile Budak i 7. lipnja · Vidi više »

7. studenoga

7.

Novi!!: Mile Budak i 7. studenoga · Vidi više »

8. prosinca

8.

Novi!!: Mile Budak i 8. prosinca · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »