Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Milena Dravić

Indeks Milena Dravić

Milena Dravić (Beograd, 5. listopada 1940. – Beograd, 14. listopada 2018.), bila je srbijanska filmska, kazališna i televizijska glumica.

48 odnosi: Anica Dobra, Antun Vrdoljak, Beograd, Bitka na Neretvi (1969.), Branko Bauer, Crno-bijeli svijet, Deps (1974.), Dragan Nikolić, Film, Glumac, Horvatov izbor (1985.), Kazalište, Lud, zbunjen, normalan, Predstava Hamleta u Mrduši Donjoj (1973.), Pulski filmski festival, Putovanje u Vučjak, Rade Šerbedžija, Rondo (1966.), Srbija, Sutjeska (1973.), Televizija, Veljko Bulajić, Zvonimir Berković, 14. listopada, 19. listopada, 1940., 1959., 1960., 1961., 1962., 1963., 1964., 1965., 1966., 1967., 1969., 1971., 1973., 1974., 1977., 1980., 1982., 1985., 1998., 2002., 2003., 2018., 5. listopada.

Anica Dobra

Anica Dobra (Beograd, 3. lipnja 1963.) jedna je od istaknutijih srbijanskih glumica.

Novi!!: Milena Dravić i Anica Dobra · Vidi više »

Antun Vrdoljak

Antun Vrdoljak (Imotski, 4. lipnja 1931.) je hrvatski glumac, redatelj i producent, HDZ-ov zastupnik u drugom sazivu Hrvatskog sabora, bivši direktor HRT-a, bivši predsjednik, danas počasni predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora i član Međunarodnog olimpijskog odbora.

Novi!!: Milena Dravić i Antun Vrdoljak · Vidi više »

Beograd

Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.

Novi!!: Milena Dravić i Beograd · Vidi više »

Bitka na Neretvi (1969.)

Bitka na Neretvi je partizanski film iz 1969. godine, koji se sudskom odlukom od 2013.

Novi!!: Milena Dravić i Bitka na Neretvi (1969.) · Vidi više »

Branko Bauer

Branko Bauer (Dubrovnik, 18. veljače 1921. – Zagreb, 11. travnja 2002.), hrvatski redatelj.

Novi!!: Milena Dravić i Branko Bauer · Vidi više »

Crno-bijeli svijet

Crno-bijeli svijet drugi je studijski album Prljavog kazališta, koji 1980. godine objavljuje diskografska kuća Suzy.

Novi!!: Milena Dravić i Crno-bijeli svijet · Vidi više »

Deps (1974.)

Deps je hrvatski dugometražni film iz 1974. godine.

Novi!!: Milena Dravić i Deps (1974.) · Vidi više »

Dragan Nikolić

Dragoslav "Dragan" Nikolić (Beograd, 20. kolovoza 1943. – Beograd, 11. ožujka 2016.) bio je jedan od najboljih i najpoznatijih srbijanskih glumaca.

Novi!!: Milena Dravić i Dragan Nikolić · Vidi više »

Film

Film (eng. film - kožica, opna, tanki sloj) vizualna je projekcija u pokretu, najčešće ozvučena.

Novi!!: Milena Dravić i Film · Vidi više »

Glumac

Glumac ili glumica je osoba koja glumi ili igra ulogu u nekoj umjetničkoj izvedbi.

Novi!!: Milena Dravić i Glumac · Vidi više »

Horvatov izbor (1985.)

Horvatov izbor, hrvatski dugometražni film iz 1985. godine.

Novi!!: Milena Dravić i Horvatov izbor (1985.) · Vidi više »

Kazalište

Kazalište Boljšoj u Moskvi Kazalište je kulturno umjetnička ustanova, namijenjena održavanju priredbi scenske umjetnosti.

Novi!!: Milena Dravić i Kazalište · Vidi više »

Lud, zbunjen, normalan

Lud, zbunjen, normalan bosanskohercegovačka je humoristična serija u režiji Elmira Jukića i scenarista Feđe Isovića.

Novi!!: Milena Dravić i Lud, zbunjen, normalan · Vidi više »

Predstava Hamleta u Mrduši Donjoj (1973.)

Predstava Hamleta u Mrduši Donjoj, hrvatski dugometražni film iz 1973. godine.

Novi!!: Milena Dravić i Predstava Hamleta u Mrduši Donjoj (1973.) · Vidi više »

Pulski filmski festival

Pulski filmski festival (engl. Pula Film Festival), najstariji hrvatski filmski festival koji se od 1954. jednom godišnje održava u pulskoj Areni.

Novi!!: Milena Dravić i Pulski filmski festival · Vidi više »

Putovanje u Vučjak

Putovanje u Vučjak je hrvatska televizijska serija snimljena 1986. godine.

Novi!!: Milena Dravić i Putovanje u Vučjak · Vidi više »

Rade Šerbedžija

Rade Šerbedžija (Bunić kod Korenice, 27. srpnja 1946.) hrvatski je filmski, televizijski i kazališni glumac, pjesnik i glazbenik.

Novi!!: Milena Dravić i Rade Šerbedžija · Vidi više »

Rondo (1966.)

Rondo, hrvatski dugometražni film iz 1966. godine.

Novi!!: Milena Dravić i Rondo (1966.) · Vidi više »

Srbija

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: Milena Dravić i Srbija · Vidi više »

Sutjeska (1973.)

Sutjeska je bosanskohercegovački ratni film u režiji hrvatskog redatelja Stipe Delića iz 1973. godine.

Novi!!: Milena Dravić i Sutjeska (1973.) · Vidi više »

Televizija

Televizijski prijamnik iz 1958. Televizijski prijamnici iz 2008. kamere. Radiodifuzijska antena u Stuttgartu. fotokatodom. brzinom putem 1-1, zatim preskoči na suprotnu stranu, te ide putem 3-3, opet preskoči pa ide putem 5-5, zatim putem 7-7 i tako dalje uzduž neparnih redova. Presjek kroz plazma TV. fluorescentnog premaza na unutrašnjem dijelu zaslona. Niskofrekventni signal (na vrhu) može biti prenesen s AM (amplitudna modulacija) ili FM (frekvencijska modulacija) radio valovima. Aditivno miješanje boja: postoje tri primarne boje: crvena, zelena i plava, kombiniranjem kojih se u oku stvara dojam svih ostalih boja. fotodiode, koje su vidljive u sredini. Sustavi NTSC-PAL-SECAM u svijetu. Stup s antenama (radio, televizijska UHF i VHF, te satelitska antena). Usporedba rezolucija za televizije visoke kvalitete ili HDTV. Satelitska antena se obično smješta na krov kuće. putanji. koaksijalnog kabela RG-59: A: vanjska zaštitna izolacijaB: bakreni opletC: unutarnja dielektrična izolacijaD: pobakrena čelična žica. Televizija (engl. television, od grč. tele: daleko + lat. visio: gledanje, pojava, predstava; hrv. dalekovidnica), skraćeno TV, općeniti je naziv za skup tehnologija koje omogućuju snimanje, emitiranje i prijam pokretnih slika, bilo u crno-bijeloj tehnici ili u boji, popraćenih zvukom.

Novi!!: Milena Dravić i Televizija · Vidi više »

Veljko Bulajić

Veljko Bulajić (1969.) Veljko Bulajić (Vilusi kraj Nikšića, 22. ožujka 1928.) je crnogorsko-hrvatski filmski redatelj i dobitnik UNESCO-ove nagrade Kalinga za "vrhunsko ostvarenje na području umjetnosti i znanosti".

Novi!!: Milena Dravić i Veljko Bulajić · Vidi više »

Zvonimir Berković

Zvonimir Berković (Beograd, 21. ožujka 1928. – Zagreb, 9. lipnja 2009.) bio je hrvatski dramaturg, scenarist, filmski redatelj i publicist.

Novi!!: Milena Dravić i Zvonimir Berković · Vidi više »

14. listopada

14.

Novi!!: Milena Dravić i 14. listopada · Vidi više »

19. listopada

19.

Novi!!: Milena Dravić i 19. listopada · Vidi više »

1940.

1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.

Novi!!: Milena Dravić i 1940. · Vidi više »

1959.

Bez opisa.

Novi!!: Milena Dravić i 1959. · Vidi više »

1960.

Bez opisa.

Novi!!: Milena Dravić i 1960. · Vidi više »

1961.

Bez opisa.

Novi!!: Milena Dravić i 1961. · Vidi više »

1962.

1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.

Novi!!: Milena Dravić i 1962. · Vidi više »

1963.

Bez opisa.

Novi!!: Milena Dravić i 1963. · Vidi više »

1964.

Bez opisa.

Novi!!: Milena Dravić i 1964. · Vidi više »

1965.

1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.

Novi!!: Milena Dravić i 1965. · Vidi više »

1966.

Bez opisa.

Novi!!: Milena Dravić i 1966. · Vidi više »

1967.

Bez opisa.

Novi!!: Milena Dravić i 1967. · Vidi više »

1969.

Bez opisa.

Novi!!: Milena Dravić i 1969. · Vidi više »

1971.

Bez opisa.

Novi!!: Milena Dravić i 1971. · Vidi više »

1973.

Bez opisa.

Novi!!: Milena Dravić i 1973. · Vidi više »

1974.

1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.

Novi!!: Milena Dravić i 1974. · Vidi više »

1977.

Bez opisa.

Novi!!: Milena Dravić i 1977. · Vidi više »

1980.

Bez opisa.

Novi!!: Milena Dravić i 1980. · Vidi više »

1982.

Bez opisa.

Novi!!: Milena Dravić i 1982. · Vidi više »

1985.

Bez opisa.

Novi!!: Milena Dravić i 1985. · Vidi više »

1998.

1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.

Novi!!: Milena Dravić i 1998. · Vidi više »

2002.

2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.

Novi!!: Milena Dravić i 2002. · Vidi više »

2003.

2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.

Novi!!: Milena Dravić i 2003. · Vidi više »

2018.

Grafički prikaz 2018. s novogodišnjim motivom. 2018. (MMXVIII), osma je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.

Novi!!: Milena Dravić i 2018. · Vidi više »

5. listopada

5.

Novi!!: Milena Dravić i 5. listopada · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »