Brže od pregledniku!
29 odnosi: Akcija socijaldemokrata Hrvatske, Žarko Puhovski, Donje Ceranje, Filozofski fakultet u Zagrebu, Hrvatska, Hrvatska enciklopedija (LZMK), Hrvatska znanstvena bibliografija, Hrvatski sabor, Jezikoslovlje, Koča Popović, Novi Plamen, Političar, Politička ljevica, Predrag Matvejević, Samostalna demokratska srpska stranka, Snježana Kordić, Srbi, Srbi u Hrvatskoj, Srpska demokratska stranka (Hrvatska), Srpsko kulturno društvo "Prosvjeta", Srpsko narodno vijeće, Sveučilište u Ljubljani, Udruženje za jugoslavensku demokratsku inicijativu, Vjesnik, Vojislav Stanimirović, Zagreb, 1955., 1995., 5. studenoga.
Akcija socijaldemokrata Hrvatske
Akcija socijaldemokrata Hrvatske, bila je lijevo orijentirana politička stranka u Hrvatskoj.
Novi!!: Milorad Pupovac i Akcija socijaldemokrata Hrvatske · Vidi više »
Žarko Puhovski
Žarko Puhovski (Zagreb, 15. prosinca 1946.), politolog, filozof, politički analitičar i javni zagovarač REKOM-a u Hrvatskoj.
Novi!!: Milorad Pupovac i Žarko Puhovski · Vidi više »
Donje Ceranje
Donje Ceranje je selo u sastavu grada Benkovca.
Novi!!: Milorad Pupovac i Donje Ceranje · Vidi više »
Filozofski fakultet u Zagrebu
Zgrada Filozofskog fakulteta u Zagrebu Filozofski fakultet u Zagrebu sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu koje je najstarije u Hrvatskoj, a ubraja se i među starija u Europi.
Novi!!: Milorad Pupovac i Filozofski fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Milorad Pupovac i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska enciklopedija (LZMK)
Hrvatska enciklopedija, na ovitcima potpisivana i kao Hrvatska opća enciklopedija, u izdanju Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže središnje je hrvatsko enciklopedičko i leksikografsko izdanje.
Novi!!: Milorad Pupovac i Hrvatska enciklopedija (LZMK) · Vidi više »
Hrvatska znanstvena bibliografija
Hrvatska znanstvena bibliografija (CROSBI - Croatian Scientific Bibliography) hrvatska je mrežna bibliografska baza podataka.
Novi!!: Milorad Pupovac i Hrvatska znanstvena bibliografija · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Milorad Pupovac i Hrvatski sabor · Vidi više »
Jezikoslovlje
Jezikoslovlje je humanistička znanost kojoj su predmeti istraživanja jezik i govor.
Novi!!: Milorad Pupovac i Jezikoslovlje · Vidi više »
Koča Popović
Konstantin-Koča Popović (Beograd, 14. ožujka 1908. – Beograd, 20. listopada 1992.), bio je general pukovnik Jugoslavenske narodne armije, drugi po redu načelnik Generalštaba Jugoslavenske narodne armije, narodni heroj Jugoslavije, diplomat i političar.
Novi!!: Milorad Pupovac i Koča Popović · Vidi više »
Novi Plamen
Novi Plamen socijalistički je časopis za politička, društvena i kulturna pitanja koji okuplja ljevičare iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i ostalih zemalja iz bivše SFR Jugoslavije.
Novi!!: Milorad Pupovac i Novi Plamen · Vidi više »
Političar
G-20 Političar je naziv osobu kojoj je glavna životna djelatnost bavljenje politikom, bilo kao pripadnik institucija državne vlasti, kroz aktivnosti koje mogu biti mandat, izbori, prosvjedne akcije, pučevi ili revolucije.
Novi!!: Milorad Pupovac i Političar · Vidi više »
Politička ljevica
Lјevica predstavlja opći pojam kojim se označavaju politički pokreti, političke stranke i političke ideje koje pripadaju političkom spektru lјevice.
Novi!!: Milorad Pupovac i Politička ljevica · Vidi više »
Predrag Matvejević
Predrag Matvejević (Mostar, 7. listopada 1932. – Zagreb, 2. veljače 2017.), hrvatski i bosanskohercegovački pisac i publicist.
Novi!!: Milorad Pupovac i Predrag Matvejević · Vidi više »
Samostalna demokratska srpska stranka
Samostalna demokratska srpska stranka (SDSS) je hrvatska politička stranka koja zastupa interese srpske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Milorad Pupovac i Samostalna demokratska srpska stranka · Vidi više »
Snježana Kordić
Snježana Kordić (Osijek, 29. listopada 1964.), hrvatska je jezikoslovka i kroatistica, široj javnosti poznata po knjizi Jezik i nacionalizam.
Novi!!: Milorad Pupovac i Snježana Kordić · Vidi više »
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Novi!!: Milorad Pupovac i Srbi · Vidi više »
Srbi u Hrvatskoj
Srbi su južnoslavenski narod koji čini najveću nacionalnu i etničku manjinu u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Milorad Pupovac i Srbi u Hrvatskoj · Vidi više »
Srpska demokratska stranka (Hrvatska)
Srpska demokratska stranka (SDS), bivša nacionalistička separatistička politička stranka hrvatskih Srba koja je 1990-ih djelovala na hrvatskom ozemlju.
Novi!!: Milorad Pupovac i Srpska demokratska stranka (Hrvatska) · Vidi više »
Srpsko kulturno društvo "Prosvjeta"
Srpsko kulturno društvo "Prosvjeta" (skraćeno: SKD "Prosvjeta") iz Zagreba središnja je kulturna ustanova Srba u Hrvatskoj.
Novi!!: Milorad Pupovac i Srpsko kulturno društvo "Prosvjeta" · Vidi više »
Srpsko narodno vijeće
Srpsko narodno vijeće (srpski: Српско народно вијеће, engleski: Serb National Council), skraćeno SNV, izabrano je političko, savjetodavno i koordinacijsko tijelo sa sjedištem u Zagrebu koje djeluje kao samouprava Srba u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Milorad Pupovac i Srpsko narodno vijeće · Vidi više »
Sveučilište u Ljubljani
Sjedište (rektorat) Sveučilišta Sveučilište u Ljubljani (slov. Univerza v Ljubljani, lat. Universitas Labacensis) nalazi se u Ljubljani i najstarije je i najveće slovensko sveučilište.
Novi!!: Milorad Pupovac i Sveučilište u Ljubljani · Vidi više »
Udruženje za jugoslavensku demokratsku inicijativu
Udruženje za jugoslavensku demokratsku inicijativu (kratica: UJDI) je bila jugoslavenska politička stranka ekstremno lijevog usmjerenja.
Novi!!: Milorad Pupovac i Udruženje za jugoslavensku demokratsku inicijativu · Vidi više »
Vjesnik
Vjesnik, politički dnevni list, izlazio je u Zagrebu, od god.
Novi!!: Milorad Pupovac i Vjesnik · Vidi više »
Vojislav Stanimirović
Vojislav Stanimirović Vojislav Stanimirović (Tovarnik, 5. kolovoza 1953.), hrvatski je psihijatar i političar srpske nacionalnosti.
Novi!!: Milorad Pupovac i Vojislav Stanimirović · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Milorad Pupovac i Zagreb · Vidi više »
1955.
Bez opisa.
Novi!!: Milorad Pupovac i 1955. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Milorad Pupovac i 1995. · Vidi više »
5. studenoga
5.
Novi!!: Milorad Pupovac i 5. studenoga · Vidi više »
