Brže od pregledniku!
49 odnosi: Bibin svijet, Cannes, Dobre namjere, Film, Glumac, Gradsko dramsko kazalište Gavella, Grlom u jagode, Hrvatska, Ispod crte (2003.), Ivica Vidović, Izbavitelj (1976.), Kad mrtvi zapjevaju (1998.), Kapelski kresovi, Kazalište, Kraljeva završnica (1987.), Marko Mlinarić, Naši i vaši, Nepokoreni grad (televizijska serija), Pod sretnom zvijezdom (telenovela), Rak dojke, Split, Televizija, U registraturi (televizijska serija), Večernji list, Velo misto, Zagreb, 1952., 1974., 1975., 1976., 1977., 1978., 1980., 1981., 1984., 1985., 1987., 1995., 1998., 2. travnja, 2000., 2002., 2003., 2007., 2009., 2011., 2012., 2022., 23. kolovoza.
Bibin svijet
Bibin svijet je humoristična serija koja je s emitiranjem krenula 18. travnja 2006., a završila 15. siječnja 2011. na programu RTL Televizije.
Novi!!: Mirjana Majurec i Bibin svijet · Vidi više »
Cannes
Panoramski pogled na '''Cannes''' Cannes je grad i općina na Francuskoj rivijeri koji se nalazi u departmanu Alpes-Maritimes.
Novi!!: Mirjana Majurec i Cannes · Vidi više »
Dobre namjere
Dobre namjere je hrvatska dramska serija koja je s emitiranjem krenula 6. studenog 2007. godine na HRT-u. Emitirala se dvaput tjedno, utorkom i petkom u večernjem terminu.
Novi!!: Mirjana Majurec i Dobre namjere · Vidi više »
Film
Film (eng. film - kožica, opna, tanki sloj) vizualna je projekcija u pokretu, najčešće ozvučena.
Novi!!: Mirjana Majurec i Film · Vidi više »
Glumac
Glumac ili glumica je osoba koja glumi ili igra ulogu u nekoj umjetničkoj izvedbi.
Novi!!: Mirjana Majurec i Glumac · Vidi više »
Gradsko dramsko kazalište Gavella
GDK Gavella u Frankopanskoj, Zagreb Gradsko dramsko kazalište Gavella (GDK Gavella) osnovano je 29. svibnja 1953. godine i osnovna mu je djelatnost izvođenje dramskih predstava.
Novi!!: Mirjana Majurec i Gradsko dramsko kazalište Gavella · Vidi više »
Grlom u jagode
"Grlom u jagode", TV serija snimljena u produkciji Televizije Beograd 1975. godine koja je postigla veliku popularnost širom SFR Jugoslavije.
Novi!!: Mirjana Majurec i Grlom u jagode · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Mirjana Majurec i Hrvatska · Vidi više »
Ispod crte (2003.)
Ispod crte, hrvatski dugometražni film iz 2003. godine.
Novi!!: Mirjana Majurec i Ispod crte (2003.) · Vidi više »
Ivica Vidović
Ivica Vidović u predstavi "Bog masakra", Teatar Rugantino, 2009. Ivica Vidović (Beograd, 10. svibnja 1939. – Zagreb, 18. travnja 2011.) bio je hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.
Novi!!: Mirjana Majurec i Ivica Vidović · Vidi više »
Izbavitelj (1976.)
Izbavitelj, hrvatski dugometražni film iz 1976. godine.
Novi!!: Mirjana Majurec i Izbavitelj (1976.) · Vidi više »
Kad mrtvi zapjevaju (1998.)
Kad mrtvi zapjevaju, hrvatski je dugometražni film iz 1998. godine, u režiji Krste Papića i produkciji Jadran filma i HRT-a. Radnja se vrti oko dva hrvatska imigranta koji se vraćaju u domovinu početkom 1990-ih i njihovim zgodama na putovanju iz Njemačke.
Novi!!: Mirjana Majurec i Kad mrtvi zapjevaju (1998.) · Vidi više »
Kapelski kresovi
Kapelski kresovi igrana je serija od 13 epizoda, premijerno prikazana na RTV Zagreb 1975.
Novi!!: Mirjana Majurec i Kapelski kresovi · Vidi više »
Kazalište
Kazalište Boljšoj u Moskvi Kazalište je kulturno umjetnička ustanova, namijenjena održavanju priredbi scenske umjetnosti.
Novi!!: Mirjana Majurec i Kazalište · Vidi više »
Kraljeva završnica (1987.)
Kraljeva završnica, hrvatski dugometražni film iz 1987. godine.
Novi!!: Mirjana Majurec i Kraljeva završnica (1987.) · Vidi više »
Marko Mlinarić
Marko Mlinarić "Mlinka" (Zagreb, 1. rujna 1960.) bivši hrvatski nogometni reprezentativac.
Novi!!: Mirjana Majurec i Marko Mlinarić · Vidi više »
Naši i vaši
Naši i vaši je hrvatska humoristična serija u čija se pilot epizoda emitirala 2000. godine na HRT-u. Prva sezona serije imala je 7 epizoda, a druga i posljednja sezona brojila je 15 epizoda.
Novi!!: Mirjana Majurec i Naši i vaši · Vidi više »
Nepokoreni grad (televizijska serija)
Nepokoreni grad je hrvatska dramska serija iz 1981. godine, u 14 epizoda.
Novi!!: Mirjana Majurec i Nepokoreni grad (televizijska serija) · Vidi više »
Pod sretnom zvijezdom (telenovela)
"Pod sretnom zvijezdom" je hrvatska telenovela autorice Diane Pečkaj Vuković.
Novi!!: Mirjana Majurec i Pod sretnom zvijezdom (telenovela) · Vidi više »
Rak dojke
Ružičasta vrpca – simbol solidarnosti, svjesnosti i podrške ženama oboljelim od raka dojke Rak dojke je najčešći zloćudni tumor u žena u svijetu koji nastaje kad normalne žljezdane stanice dojke promijene svojstva te počnu nekontrolirano rasti, umnožavati se i uništavati okolno zdravo tkivo.
Novi!!: Mirjana Majurec i Rak dojke · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Mirjana Majurec i Split · Vidi više »
Televizija
Televizijski prijamnik iz 1958. Televizijski prijamnici iz 2008. kamere. Radiodifuzijska antena u Stuttgartu. fotokatodom. brzinom putem 1-1, zatim preskoči na suprotnu stranu, te ide putem 3-3, opet preskoči pa ide putem 5-5, zatim putem 7-7 i tako dalje uzduž neparnih redova. Presjek kroz plazma TV. fluorescentnog premaza na unutrašnjem dijelu zaslona. Niskofrekventni signal (na vrhu) može biti prenesen s AM (amplitudna modulacija) ili FM (frekvencijska modulacija) radio valovima. Aditivno miješanje boja: postoje tri primarne boje: crvena, zelena i plava, kombiniranjem kojih se u oku stvara dojam svih ostalih boja. fotodiode, koje su vidljive u sredini. Sustavi NTSC-PAL-SECAM u svijetu. Stup s antenama (radio, televizijska UHF i VHF, te satelitska antena). Usporedba rezolucija za televizije visoke kvalitete ili HDTV. Satelitska antena se obično smješta na krov kuće. putanji. koaksijalnog kabela RG-59: A: vanjska zaštitna izolacijaB: bakreni opletC: unutarnja dielektrična izolacijaD: pobakrena čelična žica. Televizija (engl. television, od grč. tele: daleko + lat. visio: gledanje, pojava, predstava; hrv. dalekovidnica), skraćeno TV, općeniti je naziv za skup tehnologija koje omogućuju snimanje, emitiranje i prijam pokretnih slika, bilo u crno-bijeloj tehnici ili u boji, popraćenih zvukom.
Novi!!: Mirjana Majurec i Televizija · Vidi više »
U registraturi (televizijska serija)
U registraturi je hrvatska televizijska serija snimljena 1974.
Novi!!: Mirjana Majurec i U registraturi (televizijska serija) · Vidi više »
Večernji list
Večernji list (poznat i pod nadimkom Večernjak) hrvatske su dnevne novine sa sjedištem u Zagrebu.
Novi!!: Mirjana Majurec i Večernji list · Vidi više »
Velo misto
Velo misto je hrvatska televizijska serija snimljena od 1979. do 1981. prema knjizi Miljenka Smoje, točno deset godina nakon velikog uspjeha njegove serije Naše malo misto.
Novi!!: Mirjana Majurec i Velo misto · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Mirjana Majurec i Zagreb · Vidi više »
1952.
Bez opisa.
Novi!!: Mirjana Majurec i 1952. · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: Mirjana Majurec i 1974. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: Mirjana Majurec i 1975. · Vidi više »
1976.
Bez opisa.
Novi!!: Mirjana Majurec i 1976. · Vidi više »
1977.
Bez opisa.
Novi!!: Mirjana Majurec i 1977. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: Mirjana Majurec i 1978. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: Mirjana Majurec i 1980. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Mirjana Majurec i 1981. · Vidi više »
1984.
Bez opisa.
Novi!!: Mirjana Majurec i 1984. · Vidi više »
1985.
Bez opisa.
Novi!!: Mirjana Majurec i 1985. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: Mirjana Majurec i 1987. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Mirjana Majurec i 1995. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Mirjana Majurec i 1998. · Vidi više »
2. travnja
2.
Novi!!: Mirjana Majurec i 2. travnja · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Mirjana Majurec i 2000. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Mirjana Majurec i 2002. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Mirjana Majurec i 2003. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Mirjana Majurec i 2007. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Mirjana Majurec i 2009. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Mirjana Majurec i 2011. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Mirjana Majurec i 2012. · Vidi više »
2022.
200px 2022. (rimski: MMXXII), dvadeset i prva je godina 21. stoljeća.
Novi!!: Mirjana Majurec i 2022. · Vidi više »
23. kolovoza
23.
Novi!!: Mirjana Majurec i 23. kolovoza · Vidi više »
