Brže od pregledniku!
82 odnosi: Alojzije Stepinac, Čabrunići, Črnica, Baderna, Beatifikacija, Benedikt XVI., Bezgrješno Srce Marijino, Biskup, Blaženik, Bog, Bogoslovlje, Buzet, Dikasterij za kauze svetaca, Dnevnik (književnost), Dragutin Nežić, Drugi svjetski rat, Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma, Festival hrvatskog katoličkog filma Trsat, Filozofija, Gorica (grad), Hrvati, Hrvatska, Hrvatska gimnazija u Pazinu, Istra, Italija, Ivan Grah, Ivan Milovan, Jakob Ukmar, Jesen, Juršići, Kanfanar, Katoličanstvo, Katolička Crkva, Kolovoz, Komunizam, Koper, Lanišće, Mate Žmak-Matešić, Mile Pešorda, Moja osveta je oprost, Mučenik, Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije, Nedjelja, Njemačka, Nuncij, Papa, Partizani, Pazin, Porečka i Pulska biskupija, Progoni kršćana, ..., Proljeće, Pula, Rim, Sakrament, Srce Isusovo, Stara Gradiška, Stjepan Cek, Svećenik, Sveta potvrda, Svetvinčenat, Trst, Vatikan, Vjeronauk, Wehrmacht, Zvane Črnja, 13. svibnja, 1920., 1943., 1945., 1946., 1947., 1956., 1957., 1958., 20. prosinca, 2000., 2004., 2012., 2013., 24. kolovoza, 28. ožujka, 28. rujna. Proširite indeks (32 više) »
Alojzije Stepinac
Alojzije Stepinac (Brezarić pokraj Krašića, 8. svibnja 1898. – Krašić, 10. veljače 1960.) bio je zagrebački nadbiskup i kardinal.
Novi!!: Miroslav Bulešić i Alojzije Stepinac · Vidi više »
Čabrunići
Čabrunići je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Svetvinčenat, Istarska županija.
Novi!!: Miroslav Bulešić i Čabrunići · Vidi više »
Črnica
Črnica je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Buzeta, Istarska županija.
Novi!!: Miroslav Bulešić i Črnica · Vidi više »
Baderna
Baderna (tal. Mompaderno) je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Poreča, Istarska županija.
Novi!!: Miroslav Bulešić i Baderna · Vidi više »
Beatifikacija
Papa Ivan Pavao II. beatificirao je više pokojnika negoli svi njegovi prethodnici zajedno. I sam je proglašen blaženim 1. svibnja 2011. Beatifikacija (latinski beatus, blagoslovljen, grčki: μακάριος, makarios i latinska riječ facere, učiniti) proglas je Katoličke crkve o mrtvim ljudima koji su po katoličkom vjerovanju dobili pristup Raju i sposobnost posredovanja u Boga u korist pojedinca koji se moli u njegovo ili njezino ime.
Novi!!: Miroslav Bulešić i Beatifikacija · Vidi više »
Benedikt XVI.
Benedikt XVI. (lat. Benedictus PP. XVI.; Marktl, Bavarska, 16. travnja 1927. – Vatikan, 31. prosinca 2022.), rođen kao Joseph Alois Ratzinger, bio je 265.
Novi!!: Miroslav Bulešić i Benedikt XVI. · Vidi više »
Bezgrješno Srce Marijino
Bezgrješno Srce Marijino, često i Prečisto Srce Marijino, pobožno je ime, kojime Katolička Crkva naziva tjelesno Marijino srce kao simbol Marijinih kreposti, ljubavi prema Bogu i majčinske ljubavi prema čovjeku.
Novi!!: Miroslav Bulešić i Bezgrješno Srce Marijino · Vidi više »
Biskup
Sveti Ambrozije, milanski biskup Biskup (grč. epískopos: nadzornik, pazitelj).
Novi!!: Miroslav Bulešić i Biskup · Vidi više »
Blaženik
Bl. Ivan Merz Blaženik je osoba, koju je Katolička Crkva beatificirala, tj.
Novi!!: Miroslav Bulešić i Blaženik · Vidi više »
Bog
ateizmu u svrhu aludiranja na Boga ili ismijavanja njegova postojanja. Bertel Thorvaldsen: Statua Isusa Krista Bog je natprirodno biće koje vjernici smatraju božanskim ili svetim.
Novi!!: Miroslav Bulešić i Bog · Vidi više »
Bogoslovlje
Bogoslovlje ili teologija (od grčkog θεός theós Bog i λόγος lόgos riječ, govor, znanost o Bogu, govorenje o Bogu) je proučavanje Boga ili religiozno učenje koje nastoji sistematizirati i potkrijepiti vjerske dogme i vjerovanja.
Novi!!: Miroslav Bulešić i Bogoslovlje · Vidi više »
Buzet
Buzet, panorama Buzet (tal. Pinguente, stariji hrv. čak. BlzetZvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988.,, str. 109.) je grad u zapadnoj Hrvatskoj, u Istarskoj županiji, smješten u dolini rijeke Mirne, na području koje se po njemu naziva Buzeština.
Novi!!: Miroslav Bulešić i Buzet · Vidi više »
Dikasterij za kauze svetaca
Dikasterij za kauze svetaca (tal. Dicastero delle Cause dei Santi) dio je Rimske kurije koji se bavi se, prema propisanom postupku, svime što se tiče kauza za proglašenje blaženim i svetim.
Novi!!: Miroslav Bulešić i Dikasterij za kauze svetaca · Vidi više »
Dnevnik (književnost)
Dnevnik, žanr autobiografske književnosti u kojem autor svakodnevno ili povremeno bilježi svoja zapažanja ili unutarnja stanja, vezana uz stvarne ili izmišljene događaje s kojima je povezan.
Novi!!: Miroslav Bulešić i Dnevnik (književnost) · Vidi više »
Dragutin Nežić
Dragutin Nežić (Donja Reka kraj Jastrebarskoga, 29. siječnja 1908. – Pula, 30. siječnja 1995.), hrvatski katolički svećenik, porečko-pulski biskup, crkveni povjesničar R. Matijašić: Nežić, Dragutin (pristupljeno 8. studenoga 2016.).
Novi!!: Miroslav Bulešić i Dragutin Nežić · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Miroslav Bulešić i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma
Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma, poznat i kao Dan crne vrpce, obilježava se 23. kolovoza kao spomendan u Republici Hrvatskoj i europski je dan sjećanja na žrtve totalitarnih diktatura u Europi u 20.
Novi!!: Miroslav Bulešić i Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma · Vidi više »
Festival hrvatskog katoličkog filma Trsat
Festival hrvatskog katoličkog filma Trsat je hrvatski filmski festival koji se održava svake godine u Rijeci.
Novi!!: Miroslav Bulešić i Festival hrvatskog katoličkog filma Trsat · Vidi više »
Filozofija
otrovnu kukutu. Filozofija ili mudroslovlje je znanost koja proučava načelne (principijalne), apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.
Novi!!: Miroslav Bulešić i Filozofija · Vidi više »
Gorica (grad)
Gorica (talijanski: Gorizia) je grad i općina u sjeveroistočnoj Italiji, u autonomnoj regiji Furlanija-Julijska krajina.
Novi!!: Miroslav Bulešić i Gorica (grad) · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Miroslav Bulešić i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Miroslav Bulešić i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska gimnazija u Pazinu
Hrvatska gimnazija u Pazinu (prvobitno ime: Carsko-kraljevska velika državna gimnazija) prva je srednjoškolska ustanova istarskih Hrvata.
Novi!!: Miroslav Bulešić i Hrvatska gimnazija u Pazinu · Vidi više »
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Novi!!: Miroslav Bulešić i Istra · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Miroslav Bulešić i Italija · Vidi više »
Ivan Grah
Mons.
Novi!!: Miroslav Bulešić i Ivan Grah · Vidi više »
Ivan Milovan
Ivan Milovan (Režanci, Svetvinčenat, 22. rujna 1940.), biskup porečki i pulski u miru.
Novi!!: Miroslav Bulešić i Ivan Milovan · Vidi više »
Jakob Ukmar
Jakob Ukmar (Opčine, 13. srpnja 1878. – Škedenj, 2. studenoga 1971.) - slovenski rimokatolički svećenik, vjerski pisac, kandidat za sveca.
Novi!!: Miroslav Bulešić i Jakob Ukmar · Vidi više »
Jesen
Godišnja doba Jesen je jedno od četiri godišnjih doba.
Novi!!: Miroslav Bulešić i Jesen · Vidi više »
Juršići
Juršići su mjesto na jugozapadu poluotoka Istre.
Novi!!: Miroslav Bulešić i Juršići · Vidi više »
Kanfanar
Kanfanar (tal. Canfanaro) je općina u zapadnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Miroslav Bulešić i Kanfanar · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Miroslav Bulešić i Katoličanstvo · Vidi više »
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Novi!!: Miroslav Bulešić i Katolička Crkva · Vidi više »
Kolovoz
Kolovoz Kolovoz (lat. augustus) osmi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Miroslav Bulešić i Kolovoz · Vidi više »
Komunizam
Komunizam (iz franc. communisme, od lat. communis, zajednički, univerzalanBall, Terence i Richard Dagger. 2019. "" (revised ed.). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. lipnja 2020.), političko-filozofska, društveno-filozofska, politička i ekonomska ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva - socioekonomskog poretka strukturiranog prema ideji društvenog vlasništva proizvodnih sredstava i nestanka društvenih slojeva, novca i države.
Novi!!: Miroslav Bulešić i Komunizam · Vidi više »
Koper
* Kopar (slovenski Koper), grad u Sloveniji.
Novi!!: Miroslav Bulešić i Koper · Vidi više »
Lanišće
Lanišće - pogled sa sjevera Lanišće je naselje i općina na Ćićariji u Istarskoj županiji, Hrvatska.
Novi!!: Miroslav Bulešić i Lanišće · Vidi više »
Mate Žmak-Matešić
Mate Žmak-Matešić (Lanišće, 17. travnja 1822. ?), hrvatski publicist i kroničar povijesti II.
Novi!!: Miroslav Bulešić i Mate Žmak-Matešić · Vidi više »
Mile Pešorda
Mile Pešorda (Grude, 15. kolovoza 1950.) hrvatski je i bosanskohercegovački književnik, prevoditelj i nakladnik.
Novi!!: Miroslav Bulešić i Mile Pešorda · Vidi više »
Moja osveta je oprost
Moja osveta je oprost je hrvatski dokumentarni film autorice Irene Hrvatin.
Novi!!: Miroslav Bulešić i Moja osveta je oprost · Vidi više »
Mučenik
svetoga Sebastijana Mučenik (u starogrčkim μάρτυς "martyr", ili μαρτύριον "svjedok", "dokaz") je čovjek koji u teološkim kontekstu iz predanosti svom vjerskim opredjeljenju žrtvuje svoj život, i prihvaća patnju mučenja i nasilnu smrt.
Novi!!: Miroslav Bulešić i Mučenik · Vidi više »
Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije
Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije, punim nazivom Narodnooslobodilačka partizanska i dobrovoljačka vojska Jugoslavije (NOP DVJ) ili Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije (NOV i POJ), kraće i popularnije partizani, naziv je za oružane snage koje su vodile narodnooslobodilački rat na području Jugoslavije tijekom Drugoga svjetskoga rata pod vodstvom tadašnje Komunističke partije Jugoslavije.
Novi!!: Miroslav Bulešić i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije · Vidi više »
Nedjelja
Nedjelja je na europskom kontinentu posljednji dan u tjednu, drugi dan vikenda, koji se nalazi između subote i ponedjeljka, a povijesno je prvi dan u tjednu, što se može vidjeti i na svim kalendarima izdanim prije 1962. godine.
Novi!!: Miroslav Bulešić i Nedjelja · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Miroslav Bulešić i Njemačka · Vidi više »
Nuncij
Nuncij (lat. nuntius - glasnik, vjesnik), odnosno apostolski nuncij, papinski je poslanik pri nekoj vladi, odnosno stalni diplomatski predstavnik Svete Stolice pri nekoj državi s kojom Sveta Stolica ima regularne diplomatske odnose.
Novi!!: Miroslav Bulešić i Nuncij · Vidi više »
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Novi!!: Miroslav Bulešić i Papa · Vidi više »
Partizani
Riječ partizan ima dva osnovna značenja koja daju današnji rječnici, npr.
Novi!!: Miroslav Bulešić i Partizani · Vidi više »
Pazin
Pazin (tal. Pisino, njem. Mitterburg), grad je na zapadu Hrvatske, u središnjoj Istri nad krškim ponorom Jame (Pazinska jama), u koji ponire Pazinčica.
Novi!!: Miroslav Bulešić i Pazin · Vidi više »
Porečka i Pulska biskupija
Porečka i Pulska biskupija je biskupija u Hrvatskoj, sa sjedištem u Poreču i Puli.
Novi!!: Miroslav Bulešić i Porečka i Pulska biskupija · Vidi više »
Progoni kršćana
''Kršćanska Dirka'', autor: Henryk Siemiradzki. Klasični prikaz kršćanke koja postaje mučenicom u doba Neronovih progona. Progoni kršćana predstavljaju progone osoba kršćanske vjere odnosno fizičke radnje - koje su poduzimali bilo pojedinci bilo države - koji u svom korijenu imaju netoleranciju prema kršćanstvu kao vjeroispovjesti.
Novi!!: Miroslav Bulešić i Progoni kršćana · Vidi više »
Proljeće
Proljeće Proljeće ili pramaljeće, jedno je od četiriju godišnjih doba.
Novi!!: Miroslav Bulešić i Proljeće · Vidi više »
Pula
Pula (tal. Pola, istrovenetski Poła, istriotski Puola, lat. Pietas Iulia, stariji hrv. čak. Pul,Zvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988.,, str. 109., 110., 112. slov. Pulj, njem. Polei), grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Miroslav Bulešić i Pula · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Miroslav Bulešić i Rim · Vidi više »
Sakrament
Rogier van der Weyden: ''Sedam svetih sakramenata'' Lasinji. Sakrament (lat. sacramentum: zakletva, prisega) je osjetni i djelotvorni znak Božje milosti u kršćanstvu, vidljiv, učinkovit, posvetiteljski i djelatan znak Božje ljubavi i milosti.
Novi!!: Miroslav Bulešić i Sakrament · Vidi više »
Srce Isusovo
Srce Isusovo, često i Presveto Srce Isusovo (lat. Cor Jesu Sacratissimum), naziv je kršćanske pobožnosti prema Isusu i ujedno naziv blagdana.
Novi!!: Miroslav Bulešić i Srce Isusovo · Vidi više »
Stara Gradiška
Stara Gradiška je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Miroslav Bulešić i Stara Gradiška · Vidi više »
Stjepan Cek
Stjepan Cek (slo. Štefan Cek, Hrušica, Slovenija, 30. siječnja 1913. - Izola, Slovenija, 22. siječnja 1985.) - slovenski rimokatolički svećenik, djelovao je u Hrvatskoj u Istri 28 godina.
Novi!!: Miroslav Bulešić i Stjepan Cek · Vidi više »
Svećenik
Katolički svećenici u Rimu Svećenik (staroslavenski: свештеникъ), posebno pripremljena osoba koja prinosi misne žrtve i obavlja druge vjerske obrede.
Novi!!: Miroslav Bulešić i Svećenik · Vidi više »
Sveta potvrda
crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Rijeci posvećenim uljem utiskuje duhovni pečat Sveta potvrda, krizma, firma ili sveto pomazanje, obred je u mnogim kršćanskim Crkvama.
Novi!!: Miroslav Bulešić i Sveta potvrda · Vidi više »
Svetvinčenat
Svetvinčenat (tal. Sanvincenti, čakavsko Savičenta, ili Savicjenta) je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Miroslav Bulešić i Svetvinčenat · Vidi više »
Trst
Trst (tal. Trieste, njem. Triest) je grad i luka u Italiji, u Tršćanskom zaljevu, na sjeveroistočnoj obali Jadranskog mora.
Novi!!: Miroslav Bulešić i Trst · Vidi više »
Vatikan
Vatikan ili Vatikanski Grad (lat. Status Civitatis Vaticanae, tal. Stato della Città del Vaticano, službeno: Država Vatikanskoga Grada) najmanja je država svijeta, omeđena zidinama i okružena gradom Rimom u Italiji. Površinom od 0,44 km2 i sa stanovništvom od oko 1000 stanovnika, u obje je kategorije najmanja država svijeta. Grad-država je stvoren 1929. godine Lateranskim ugovorom, kao nasljednik nekada moćne i velike Papinske Države. Vatikan je izborna monarhija kojoj je na čelu biskup Rima – Papa. Vatikan je središte Katoličke crkve i njenog poglavara Pape. Papinska je katedrala bazilika sv. Ivana Lateranskog, a nalazi se izvan vatikanskih zidina.
Novi!!: Miroslav Bulešić i Vatikan · Vidi više »
Vjeronauk
Vjeronauk (nastao od riječi vjera i nauk) je poučavanje u vjeri u pojedinim vjerskim zajednicama, te izborni predmet u školama u kojem djeca uče o svojoj vjeri.
Novi!!: Miroslav Bulešić i Vjeronauk · Vidi više »
Wehrmacht
Vojnici Wehrmachta na polaganju prisege Wehrmacht (njem. Obrambene snage) naziv za njemačke oružane snage u doba nacizma, od 1935.
Novi!!: Miroslav Bulešić i Wehrmacht · Vidi više »
Zvane Črnja
'''Zvane Črnja''', 1989. Zvane (Ivan) Črnja (Črnjeni kraj Žminja, 8. listopada 1920. – Zagreb, 26. veljače 1991.), istaknuti hrvatski pjesnik, prozaik, esejist, kulturolog, scenarist, dramaturg i filmolog, novinar, publicist, polemičar i nakladnik.
Novi!!: Miroslav Bulešić i Zvane Črnja · Vidi više »
13. svibnja
13.
Novi!!: Miroslav Bulešić i 13. svibnja · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: Miroslav Bulešić i 1920. · Vidi više »
1943.
Bez opisa.
Novi!!: Miroslav Bulešić i 1943. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Miroslav Bulešić i 1945. · Vidi više »
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
Novi!!: Miroslav Bulešić i 1946. · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: Miroslav Bulešić i 1947. · Vidi više »
1956.
Bez opisa.
Novi!!: Miroslav Bulešić i 1956. · Vidi više »
1957.
Bez opisa.
Novi!!: Miroslav Bulešić i 1957. · Vidi više »
1958.
Bez opisa.
Novi!!: Miroslav Bulešić i 1958. · Vidi više »
20. prosinca
20.
Novi!!: Miroslav Bulešić i 20. prosinca · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Miroslav Bulešić i 2000. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Miroslav Bulešić i 2004. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Miroslav Bulešić i 2012. · Vidi više »
2013.
Bez opisa.
Novi!!: Miroslav Bulešić i 2013. · Vidi više »
24. kolovoza
24.
Novi!!: Miroslav Bulešić i 24. kolovoza · Vidi više »
28. ožujka
28.
Novi!!: Miroslav Bulešić i 28. ožujka · Vidi više »
28. rujna
28.
Novi!!: Miroslav Bulešić i 28. rujna · Vidi više »
