Brže od pregledniku!
33 odnosi: Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu, Akvatinta, Bakropis, Duga Resa, EXAT 51, GNK Dinamo Zagreb, Grafika, Grb Republike Hrvatske, Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatska – SAD, prijateljska utakmica (1990.), Hrvatska kuna, Hrvatska nogometna reprezentacija, Ivan Picelj, Jerko Denegri, Juraj Dobrović, Krapinske Toplice, Krsto Hegedušić, Marijan Detoni, MoMA, Nagrada Galerije Forum, Nogometna reprezentacija SAD-a, Nove tendencije, Pariz, Rijeka, Sitotisak, Slikarstvo, Venecijanski bijenale, Zagreb, 13. svibnja, 1936., 2005., 29. travnja.
Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu
Akademija likovnih umjetnosti (kraticom: ALU) je dijelom Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Miroslav Šutej i Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu · Vidi više »
Akvatinta
Akvatinta je tehnika slična bakropisu, ali pruža mogućnost dobivanja većeg broja tonova.
Novi!!: Miroslav Šutej i Akvatinta · Vidi više »
Bakropis
Bakropis Giovanni Vasija iz 1740. godine. Na slici je rimski trg Campo de' Fiori. Bakropis je jedna od kemijskih grafičkih tehnika, oštrih i sočnih linija.
Novi!!: Miroslav Šutej i Bakropis · Vidi više »
Duga Resa
Duga Resa je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Miroslav Šutej i Duga Resa · Vidi više »
EXAT 51
EXAT 51 je naziv umjetničke grupe iz Zagreba, (kombinacija kratice od Eksperimentalni atelje i godine službenog formiranja 1951.), slikara i arhitekata koja je djelovala u Zagrebu od 1950. do 1956. godine.
Novi!!: Miroslav Šutej i EXAT 51 · Vidi više »
GNK Dinamo Zagreb
Građanski nogometni klub Dinamo Zagreb je hrvatski nogometni klub iz Zagreba.
Novi!!: Miroslav Šutej i GNK Dinamo Zagreb · Vidi više »
Grafika
Albrecht Dürer, ''Četiri jahača Apokalipse'', drvorez, 1497. – 98.Grafika (grčki grafein.
Novi!!: Miroslav Šutej i Grafika · Vidi više »
Grb Republike Hrvatske
Grb Republike Hrvatske povijesni je hrvatski grb, koji se nalazi na hrvatskoj zastavi.
Novi!!: Miroslav Šutej i Grb Republike Hrvatske · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Miroslav Šutej i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.
Novi!!: Miroslav Šutej i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »
Hrvatska – SAD, prijateljska utakmica (1990.)
Međunarodna prijateljska nogometna utakmica Hrvatska – Sjedinjene Američke Države 21.
Novi!!: Miroslav Šutej i Hrvatska – SAD, prijateljska utakmica (1990.) · Vidi više »
Hrvatska kuna
Hrvatska kuna (kratica: kn, ISO-kôd: HRK) bila je službena novčana jedinica Republike Hrvatske u razdoblju od 30. svibnja 1994. do 31. prosinca 2022. Jedna kuna dijelila se na sto lipa.
Novi!!: Miroslav Šutej i Hrvatska kuna · Vidi više »
Hrvatska nogometna reprezentacija
Hrvatska nogometna reprezentacija predstavlja Republiku Hrvatsku u nogometu.
Novi!!: Miroslav Šutej i Hrvatska nogometna reprezentacija · Vidi više »
Ivan Picelj
CM-11-II, 1964-66. Ivan Picelj (Okučani, 28. srpnja 1924. – Zagreb, 22. veljače 2011.), hrvatski slikar, dizajner, grafičar, graditelj objekata i aktivni kulturni djelatnik.
Novi!!: Miroslav Šutej i Ivan Picelj · Vidi više »
Jerko Denegri
Jerko (Ješa) Denegri (Split, 5. rujna 1936.), srbijanski povjesničar umjetnosti i likovni kritičar Jerko Denegri, znacenje.info (pristupljeno 26. svibnja 2016.) koji živi i radi u Beogradu, Srbija.
Novi!!: Miroslav Šutej i Jerko Denegri · Vidi više »
Juraj Dobrović
Juraj Dobrović, ''Prostorna konstrukcija'', 1968. Juraj Dobrović (Jelsa, 29. siječnja 1928.), hrvatski umjetnik.
Novi!!: Miroslav Šutej i Juraj Dobrović · Vidi više »
Krapinske Toplice
Krapinske Toplice su općina u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Miroslav Šutej i Krapinske Toplice · Vidi više »
Krsto Hegedušić
Grob Krste Hegedušića na Mirogoju Krsto Hegedušić (Petrinja, 26. studenoga 1901. – Zagreb, 7. travnja 1975.), hrvatski slikar.
Novi!!: Miroslav Šutej i Krsto Hegedušić · Vidi više »
Marijan Detoni
Marijan Detoni (Križevci, 18. travnja 1905. – Zagreb, 11. svibnja 1981.) bio je hrvatski slikar i grafičar.
Novi!!: Miroslav Šutej i Marijan Detoni · Vidi više »
MoMA
Muzej moderne umjetnosti u New Yorku (engl. Museum of Modern Art, skr. MoMA) je muzej umjetnosti u centru Manhattana, New York City, SAD, na 53.
Novi!!: Miroslav Šutej i MoMA · Vidi više »
Nagrada Galerije Forum
Nagrada Galerije Forum je hrvatska likovna nagrada Galerije Forum koja djeluje pri KIC-u. Utemeljena je 2001. godine.
Novi!!: Miroslav Šutej i Nagrada Galerije Forum · Vidi više »
Nogometna reprezentacija SAD-a
Nogometna reprezentacija SAD-a predstavlja SAD u nogometu i dio je CONCACAF-a. Reprezentacija je sudjelovala na svjetskim prvenstvima 11 puta, a najbolji uspjeh su ostvarili 1930. u Urugvaju kada su došli do polufinala.
Novi!!: Miroslav Šutej i Nogometna reprezentacija SAD-a · Vidi više »
Nove tendencije
Nove tendencije (francuski: Nouvelles Tendances) naziv je za manifestaciju koja se održavala u Zagrebu u periodu od 1961.
Novi!!: Miroslav Šutej i Nove tendencije · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Miroslav Šutej i Pariz · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Miroslav Šutej i Rijeka · Vidi više »
Sitotisak
Tehnika sitotiska Sitotisak (serigrafija, svilotisak) spada u direktnu tehniku propusnoga tiska s mogućnošću tiska na različite materijale.
Novi!!: Miroslav Šutej i Sitotisak · Vidi više »
Slikarstvo
Slikarstvo je likovna umjetnost oblikovanja plohe bojom (sve što nastaje umjetničkim slikanjem).
Novi!!: Miroslav Šutej i Slikarstvo · Vidi više »
Venecijanski bijenale
Skulptura Frabrizia Plessia: Mare Verticale na ulazu u GiardineVenecijanski bijenale (talijanski: Biennale di Venezia), ili punim nazivom Međunarodna izložba suvremene likovne umjetnosti, je izložba koja se od 1895.
Novi!!: Miroslav Šutej i Venecijanski bijenale · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Miroslav Šutej i Zagreb · Vidi više »
13. svibnja
13.
Novi!!: Miroslav Šutej i 13. svibnja · Vidi više »
1936.
Bez opisa.
Novi!!: Miroslav Šutej i 1936. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Miroslav Šutej i 2005. · Vidi više »
29. travnja
29.
Novi!!: Miroslav Šutej i 29. travnja · Vidi više »
