Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Mlađe kameno doba

Indeks Mlađe kameno doba

Mlađe kameno doba ili neolitik (od grčkih riječi neos.

93 odnosi: Ankara, Arheološko nalazište Smilčić, Arheologija, Škotska, Çatal Höyük, Bakreno doba, Banat, Bapska, Beograd, Biljke, Bliski istok, Bosna, Bribir, Cipar, Danilo, Danilska kultura, Deve, Domaća koza, Domaća ovca, Domaća svinja, Domaće govedo, Domaći pas, Drljanovac, Europa, Glina (tlo), Gospodarstvo, Grah, Grčka, Hacilar, Hirokitia, Holocen, Hrvatski povijesni prostor u mlađem kamenom dobu, Hvar, Hvarska kultura, Impresso-keramika, Izrael, Jadransko more, Ječam, Jerihon, Jordan, Kalnik, Kameno doba, Kaspijsko jezero, Keramika, Konoplja, Korenovska kultura, Kosovo, Kovine, Krumpir, Kukuruz, ..., Kurdistan, Lan, Lastovo, Lepenski vir, Lošinj, Lov, Markova špilja, Medvednica, Megalitska kultura, Metalno doba, Mlađe kameno doba, Neolitička umjetnost, Novogrčki jezik, Orkneyski otoci, Otok (Vukovarsko-srijemska županija), Palestina, Pšenica, Pelješac, Pepelana, Proso, Puževi, Raž, Riža, Ribolov, Riton, Sarvaš, Slavonija, Sopotska kultura, Srbija, Srednje kameno doba, Starčevačka kultura, Starčevo, Starije kameno doba, Tesalija, Turska, Vela jama, Vinča, Vinčanska kultura, Vinkovci, Vučedol, Vukovar, Zemunica, 4500. pr. Kr.. Proširite indeks (43 više) »

Ankara

Ankara (do 1930. Angora), glavni grad republike Turske.

Novi!!: Mlađe kameno doba i Ankara · Vidi više »

Arheološko nalazište Smilčić

Kultna posuda (riton), danilska kultura, Arheološki muzej Zadar. Smilčić kraj Zadra jedno je od najbogatijih neolitičkih nalazišta na otvorenom. Naselje je bilo okruženo obrambenim jarkom, nastambe su bile nadzemne kolibe od isprepletena granja. Utvrđene su dvije razvojne faze naselja: starija, s nalazima kulture impresso, i mlađa, koju obilježava danilska kultura. Među nalazima se ističu keramičke bogato ukrašene kultne posude na četiri noge (ritoni), te raznolike posude ukrašene slikanim i urezanim ornamentima. Mjesto Smilčić nalazi se oko dvadeset kilometara istočno od Zadra.

Novi!!: Mlađe kameno doba i Arheološko nalazište Smilčić · Vidi više »

Arheologija

Arheologija je znanost koja sustavno proučava i istražuje stare materijalne ostatke s ciljem rekonstrukcije cjelokupnog života čovječanstva.

Novi!!: Mlađe kameno doba i Arheologija · Vidi više »

Škotska

Škotska (škotski gaelski Alba, latinski: Caledonia, engleski: Scotland) je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Najsjeverniji dio otoka Velike Britanije; s otočjem Hebridi, Orkney i Shetland obuhvaća 77.180 km², a s unutarnjim vodama 78.764 km². Škotska je 1980. godine imala 5.153.000 stanovnika. Gustoća iznosi 65 stanovnika na km². Najgušće je naseljeno središnje područje. Političko, industrijsko i kulturno središte je Edinburgh (1981. godine - 419.200 stanovnika). Na zapadu i sjeveru dopire do Atlantskog oceana, a na istoku do Sjevernog mora. Od Engleske je dijeli granična crta koja se proteže od ušća rijeke Tweed do zaljeva Solay. Za Škotsku je kerakteristična razvedenost obale, osobito zapadne, po čemu se znatno razlikuje od Engleske. Na istočnoj obali duboko su se usjekli zaljevi Firth of Forth i Moray Firth. Škotska se uglavnom dijeli na južni, središnji i sjeverni dio. Južni dio obuhvaća Južno visočje s graničnim gorjem Cheviot, građenim pretežno od starih stijena. Središnji dio sastoji se od niza depresija, koje se nastavljaju u Firth of Clyde, Firth of Forth i Firth of Tay. Njima je odvojeno brdovito područje na jugu od granitnih ravnjaka gorja Grampian na sjeveru s najvišim vrhom britanskog otočja Ben Nevis, 1343 m. Udolina Glen More s nizom jezera rastavlja gorje Grampain od sjevernog visočja (Northern Highlands). Sjeverni dio zaprema Škotsko visočje, koje na krajnjem sjeveru prelazi u obalnu ravnicu. Osnovne su privredne grane rudarstvo i industrija. Iskorištavaju se ležišta ugljena, koja daju oko 10% ukupne britanske proizvodnje, željezne, bakrene i olovne rude. Velike količine električne energije potječu iz hidroelektrana i iz nuklearnih elektrana. Uz metalurgiju razvila se metalna industrija s brodogradnjom, proizvodnjom strojeva i sl. Poznata je dobro razvijena tekstilna (pamučna, vunena, prerada jute) i dr., prehrambena (proizvodnja viskija), kemijska i petrokemijska industrija s velikim rafinerijskim središtem u Grangemouthu, do kojeg vodi naftovod iz ležišta Forties u podmorju Sjevernog mora (preko Crudena Baya i Aberdeena). Važnu privrednu granu predstavlja i stočarstvo, osobito uzgoj goveda i ovaca. Oko 25% obrađenih površina nalazi se pod žitaricama (zob, pšenica, ječam) i industrijskim biljkama. U priobalnim vodama dobro razvijeno je ribarstvo; poznate su ribarske luke Aberdeen, Peterhead i Banff. Vrlo su atraktivne trgovačke luke Glasgow i Dundee. Glavno prometno središte jest Edinburgh. Sve veću ulogu ima turizam.

Novi!!: Mlađe kameno doba i Škotska · Vidi više »

Çatal Höyük

Bikove glave pronađene u Çatal Höyüku Çatal Höyük (turski za "Humak vilice") je arheološki lokalitet neolitičkog naselja u južnoj Anadoliji (jugositočno od grada Konya) iz oko 7400.-5200.

Novi!!: Mlađe kameno doba i Çatal Höyük · Vidi više »

Bakreno doba

Bakreno doba (4. i 3. tisućljeće pr. Kr.; 3500. - 2000. pr. Kr.) je prijelazno razdoblje između neolitika i brončanog doba, a naziva se i kalkolitik (grčki: khalkos + lithos.

Novi!!: Mlađe kameno doba i Bakreno doba · Vidi više »

Banat

Položaj Banata u Europi Karta Banata Banat (rumunjski: Banat, srpski: Банат ili Banat, mađarski: Bánát ili Bánság, njemački: Banat, slovački: Banát, banatskobugarski: Banát) je pokrajina u Rumunjskoj, Srbiji (Vojvodini) i Mađarskoj.

Novi!!: Mlađe kameno doba i Banat · Vidi više »

Bapska

Bapska je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Iloka, Vukovarsko-srijemska županija.

Novi!!: Mlađe kameno doba i Bapska · Vidi više »

Beograd

Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.

Novi!!: Mlađe kameno doba i Beograd · Vidi više »

Biljke

Biljke (lat. Plantae) su glavna grupa koja sadrži 642 porodice i 17.

Novi!!: Mlađe kameno doba i Biljke · Vidi više »

Bliski istok

osmanlijskim granicama Bliski istok (hrv. sinonimi: „Prednji istok” ili „Srednji istok”) je zapadnjački geopolitički naziv za područja sjeveroistočne Afrike i jugozapadne Azije čije su granice slabo definirane.

Novi!!: Mlađe kameno doba i Bliski istok · Vidi više »

Bosna

Hercegovine Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države Bosna i Hercegovina.

Novi!!: Mlađe kameno doba i Bosna · Vidi više »

Bribir

* Bribir (Skradin), gradić kod Skradina sjedište knezova Šubića a kasnijih Zrinskih, sagrađen pored starorimske Varvarie.

Novi!!: Mlađe kameno doba i Bribir · Vidi više »

Cipar

Cipar je otočna država u istočnom Sredozemlju. Cipar je dugo bio raskrižje Europe, Azije i Afrike, i još uvijek su prisutni mnogi tragovi drevnih civilizacija – rimske, bizantinske i venecijanske. Glavne gospodarske aktivnosti otoka su turizam, trgovačka mornarica, izvoz odjeće i farmaceutskih proizvoda, te poslovne usluge. Od turske invazije 1974. zemlja je de facto podijeljena na veći međunarodno priznati južni dio nastanjen uglavnom Grcima i manji sjeverni dio – samoproglašenu Tursku Republiku Sjeverni Cipar.

Novi!!: Mlađe kameno doba i Cipar · Vidi više »

Danilo

* Danilo Biranj, gradsko naselje Šibenika.

Novi!!: Mlađe kameno doba i Danilo · Vidi više »

Danilska kultura

impresso, i mlađa, koju obilježava danilska kultura. Među nalazima se ističu keramičke bogato ukrašene kultne posude na četiri noge (ritoni), te raznolike posude ukrašene slikanim i urezanim ornamentima. Kuglasta posuda, danilska kultura, Arheološki muzej Zadar Danilska kultura (4500. - 3900. pr. Kr.) javlja se u predjelima jadranske obale, a ime je dobila po lokalitetu selu Danilu istočno od Šibenika.

Novi!!: Mlađe kameno doba i Danilska kultura · Vidi više »

Deve

Vikunje su najmanje živuće deve Jednogrba deva Deve (lat. Camelidae) su porodica sisavaca iz reda parnoprstaša (Artiodactyla), i jedina su danas još živuća porodica podreda Tylopoda.

Novi!!: Mlađe kameno doba i Deve · Vidi više »

Domaća koza

Svetog Ivana Zeline Domaća koza (Capra hircus hircus, ponekad i samo Capra hircus) je nakon pasa i otprilike istovremeno s ovcama postala gospodarski korištena domaća životinja.

Novi!!: Mlađe kameno doba i Domaća koza · Vidi više »

Domaća ovca

Patagoniji, Argentina. Domaće ovce (Ovis aries aries) su domaće životinje, grupirane u rod Ovis, unutar porodice šupljorožaca (Bovidae), podrijetlom od vrste Ovis aries.

Novi!!: Mlađe kameno doba i Domaća ovca · Vidi više »

Domaća svinja

Domaća svinja (Sus scrofa scrofa; sinonim: Sus scrofa domesticus) su nezaštićene domaće životinje na području Euroazije, grupirane su u rod Sus, unutar porodice Suidae.

Novi!!: Mlađe kameno doba i Domaća svinja · Vidi više »

Domaće govedo

Domaćim govedom, često jednostavno samo govedom, nazivaju se domesticirani potomci divljeg goveda (Bos taurus).

Novi!!: Mlađe kameno doba i Domaće govedo · Vidi više »

Domaći pas

Domaći pas (Canis lupus familiaris) sisavac je iz reda psolikih odnosno porodice pasa (Canidae).

Novi!!: Mlađe kameno doba i Domaći pas · Vidi više »

Drljanovac

Drljanovac je selo u okolici Bjelovara.

Novi!!: Mlađe kameno doba i Drljanovac · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije.

Novi!!: Mlađe kameno doba i Europa · Vidi više »

Glina (tlo)

Glina je sediment vrlo sitnih koloidnih čestica, sastavljen od različitih minerala, među kojima prevladava kaolin.

Novi!!: Mlađe kameno doba i Glina (tlo) · Vidi više »

Gospodarstvo

Gospodarstvo (privreda), ljudska djelatnost koju čine tri osnovna čimbenika: proizvodnja, potrošnja i razmjena, a može biti samoopskrbno, što je svojstveno plemenskim i nerazvijenim zajednicama, i tržišno gospodarstvo u razvijenim zemljama.

Novi!!: Mlađe kameno doba i Gospodarstvo · Vidi više »

Grah

Grah (fažol, lat. Phaseolus) biljni rod iz porodice mahunarki.

Novi!!: Mlađe kameno doba i Grah · Vidi više »

Grčka

Grčka (grčki Ελλάδα Helada) službeni naziv Helenska Republika, je država u jugoistočnoj Europi. Nalazi se na obali Egejskog mora, Jonskog mora i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1.288 km, a dužina obale joj je 13.676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.

Novi!!: Mlađe kameno doba i Grčka · Vidi više »

Hacilar

Firenci) Hacilar je telsko naselje s devet slojeva u središnjoj Anatoliji (današnja Turska, oko 25 km jugozapadno od Burdura).

Novi!!: Mlađe kameno doba i Hacilar · Vidi više »

Hirokitia

Hirokitia (grčki: Χοιροκοιτία, Choirokitia) je arheološki lokalitet u blizini jugoistočne obale Cipra koje potječe iz pretkeramičkog (prije keramike) neolita (oko 7000. pr. Kr.). On je bio jedan od dvadesetak sličnih naseobina na otoku Cipru, ali je Hirokitia jedan od najvažnijih i najbolje sačuvanih prapovijesnih lokaliteta u istočnom Sredozemlju.

Novi!!: Mlađe kameno doba i Hirokitia · Vidi više »

Holocen

Holocen je interglacijalno (međuledeno) razdoblje u kojemu i sada živimo, a započelo je naglim zatopljenjem oko 9500 godina pr.

Novi!!: Mlađe kameno doba i Holocen · Vidi više »

Hrvatski povijesni prostor u mlađem kamenom dobu

Mlađe kameno doba (neolitik, grč. νέoς: nov, mladi i λίϑoς: kamen)Istarska enciklopedija (LZMK) - je razdoblje prvih prapovijesnih zajednica utemeljenih na proizvodnji hrane, odnosno kultivaciji biljaka i domestikaciji životinja.

Novi!!: Mlađe kameno doba i Hrvatski povijesni prostor u mlađem kamenom dobu · Vidi više »

Hvar

Hvar Starigradska riva Jelsa Sućuraj Starogrojsko polje, pogled s juga. U pozadini se vidi Vidova gora i otok Brač hvarske lavande u unutrašnjosti otoka Vinogradi na Hvaru. Glavni hvarski greben. Kapelica na najvišem vrhu Hvara, Sv. Nikoli (626 m). Hvar (čakavski Hvor, ili For, grčki: Φάρος, Faros) je otok u Hrvatskoj, ispred istočne obale Jadranskog mora.

Novi!!: Mlađe kameno doba i Hvar · Vidi više »

Hvarska kultura

Smilčića, IV. tisućljeće pr. Kr., Arheološki muzej Zadar. Hvarska kultura je kasnoneolitička i ranoeneolitička kultura (V/IV. tisućljeće pr. Kr., 3900. - 3300. pr. Kr.) javlja se na istočnoj obali Jadrana i djelomično nasljeđuje danilsku.

Novi!!: Mlađe kameno doba i Hvarska kultura · Vidi više »

Impresso-keramika

lijevo mini Impresso-keramika (talijanski impresso: utisnut) je kultura starijega neolitika (između 6500. i 4600. pr. Kr.), raširena po cijelome Sredozemlju, nazvana prema načinu ukrašavanja keramičkih posuda utiskivanjem prsta i nokta, zašiljenih predmeta od kamena ili kosti, rubova školjaka i puževa, a u kasnijim fazama i urezivanjem, osobito tehnikom a tremolo (talijanski: drhtav).

Novi!!: Mlađe kameno doba i Impresso-keramika · Vidi više »

Izrael

Izrael (hebrejski: יִשְׂרָאֵל; arapski: إسرائيل), službeno Država Izrael, bliskoistočna je država smještena na jugoistočnoj obali Sredozemnog mora i sjevernoj obali Crvenog mora.

Novi!!: Mlađe kameno doba i Izrael · Vidi više »

Jadransko more

Jadransko more je ogranak Sredozemnog mora koje odvaja Apeninski poluotok od Balkanskog poluotoka te Apenine od Dinarskog gorja.

Novi!!: Mlađe kameno doba i Jadransko more · Vidi više »

Ječam

Ječam (lat. Hordeum), biljni rod jednogodišnjih i dvogodišnjih raslinja i trajnica iz porodice trava.

Novi!!: Mlađe kameno doba i Ječam · Vidi više »

Jerihon

Jerihon (Palestina), najstarije naselje na svijetu u kojemu se još uvijek živi. Jerihon je neolitičko naselje; najstarije gradsko naselje, utemeljen 8350.

Novi!!: Mlađe kameno doba i Jerihon · Vidi više »

Jordan

Jordan, službeno Hašemitska Kraljevina Jordan je država na Bliskom Istoku u jugozapadnoj Aziji.

Novi!!: Mlađe kameno doba i Jordan · Vidi više »

Kalnik

Kalnik je gora smještena u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, veći dio je u Varaždinskoj županiji, a manji u Koprivničko-križevačkoj županiji.

Novi!!: Mlađe kameno doba i Kalnik · Vidi više »

Kameno doba

Kameno doba je izraz kojim se označava najstarije razdoblje prapovijesti.

Novi!!: Mlađe kameno doba i Kameno doba · Vidi više »

Kaspijsko jezero

Kaspijsko jezero je najveće jezero na Zemlji, između Europe i Azije, s površinom od 371 800 km2.

Novi!!: Mlađe kameno doba i Kaspijsko jezero · Vidi više »

Keramika

Crijepovi iz Dubrovnika Keramika u stilu fajanse Tehnička keramika: klizni ležaj Keramika dolazi od starogrčke riječi keramikos (grčki: κεραμικός), a ona je označavala glinu za lončarske predmete.

Novi!!: Mlađe kameno doba i Keramika · Vidi više »

Konoplja

Konoplja (uzgojena konoplja, lat. Cannabis) je rod biljaka, sa jedinom vrstom Cannabis sativa, koja ima 3 podvrste, i pripada porodici konopljovki.

Novi!!: Mlađe kameno doba i Konoplja · Vidi više »

Korenovska kultura

Europske kulture srednjega neolitika zastupljene u Hrvatskoj; kontinentalna Hrvatska: ''Western Linear Pottery'' - kultura linearnotrakaste keramike čiji je dio korenovska kultura, ''Sopot'' - sopotska kultura, ''Vinca'' - vinčanska kultura; primorska Hrvatska: ''Printed-Cadium Pottery'' - Impresso-keramika, ''Danilo-Kakanji'' - danilska kultura. Korenovska kultura je neolitička kultura raširena u središnjoj Hrvatskoj (Malo Korenovo i Drljanovac kraj Bjelovara, Kaniška Iva kraj Garešnice i Tomašica kraj Kutine).

Novi!!: Mlađe kameno doba i Korenovska kultura · Vidi više »

Kosovo

Kosovo (albanski: Kosova, Kosovë, Republika e Kosovës; srpski: Косово и Метохија, Kosovo i Metohija; turski: Kosova) je država u jugoistočnoj Europi. U veljači 2008. Skupština Kosova proglasila je Republiku Kosovo, koju je do kraja 2016. priznalo 110 od 193 država članica UN-a, te četiri ne-članice UN-a: Suvereni malteški vojni red, Republika Kina, iako Kosovo nije priznalo Republiku Kinu (Tajvan), Cookovo Otočje i Niue. Kosovo se nalazi pod upravom EULEX-a od 2008. godine, a izvan nadzora Republike Srbije. Od kolovoza 2006., Kosovo je bilo „entitet pod privremenom međunarodnom upravom“ kojem je glavni grad Priština (alb. Prishtinë). 17. veljače 2008. kosovska Skupština proglasila je neovisnost, uz jamčenje prava srpskog i ostalih manjinskih naroda koji ondje žive. Tu odluku Srbija nije priznala, Vlada Republike Srbije -, 14. veljače 2008. dok su neovisnost Kosova uskoro priznale SAD, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, većina država Arapskog poluotoka, Njemačka i druge zemlje, uključujući Hrvatsku. Zbog svoje apsolutne većine, Albanci imaju potpunu vlast na Kosovu, uz iznimku dijelova nekoliko općina na sjeveru Kosova. Dio Srba (Kosovci) ne žele sudjelovati ni u kakvoj vladi koja nije vođena iz Beograda. Prema rezultatima službenog popisa iz 2011. godine na Kosovu živi 1.739.825 stanovnika, od čega 92,93 posto čini Albanci, a 1,47 posto Srbi. Popis nije proveden na Sjevernom Kosovu, u tri većinski srpske općine Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću.

Novi!!: Mlađe kameno doba i Kosovo · Vidi više »

Kovine

Užareni metal u kovačnici Metali (kovine) su kemijski elementi koji zbog načina kojim se njihovi atomi povezuju (metalna veza) dobro provode električnu struju.

Novi!!: Mlađe kameno doba i Kovine · Vidi više »

Krumpir

Krumpir (Solanum tuberosum) je biljka porodice Solanaceae porijeklom sa južnoameričkih Anda, gdje su je Quechua Indijanci nazivali papa.

Novi!!: Mlađe kameno doba i Krumpir · Vidi više »

Kukuruz

Kukuruz (lat. Zea mays), jednogodišnja biljka iz porodice Poaceae, a porijeklom je iz Srednje Amerike.

Novi!!: Mlađe kameno doba i Kukuruz · Vidi više »

Kurdistan

Zastava Kurdistana područje danas naseljeno Kurdima Kurdistan (Soranî: كوردستان, doslovno značenje: "zemlja Kurda"; Drevno: Corduene, staro: Koordistan, Curdistan, Kurdia, također Kurdewarî na kurdskom) je ime za geografsku i kulturnu regiju na području Bliskog Istoka, u kojem prevladava kurdsko stanovništvo.

Novi!!: Mlađe kameno doba i Kurdistan · Vidi više »

Lan

Lan (lat. Linum), biljni rod u porodici lanovki (Linaceae).

Novi!!: Mlađe kameno doba i Lan · Vidi više »

Lastovo

Pelješca Lučica ispod mjesta Lastova Lastovo je otok u hrvatskom dijelu Jadranskog mora.

Novi!!: Mlađe kameno doba i Lastovo · Vidi više »

Lepenski vir

Lepenski vir: ''Praroditeljka'', skulputura iz svetlišta Lepenski vir je mezolitsko i neolitsko nalazište na desnoj obali Dunava u Đerdapskoj klisuri, istočna Srbija.

Novi!!: Mlađe kameno doba i Lepenski vir · Vidi više »

Lošinj

Lošinj je otok na Kvarneru.

Novi!!: Mlađe kameno doba i Lošinj · Vidi više »

Lov

Henry Alken: Lov na lisice Lov je naziv za metode i načine uzgoja, zaštite i lova divljači.

Novi!!: Mlađe kameno doba i Lov · Vidi više »

Markova špilja

Markova špilja je prapovijesno nalazište na krajnjem sjeverozapadnom dijelu otoka Hvara.

Novi!!: Mlađe kameno doba i Markova špilja · Vidi više »

Medvednica

Šuma Medvednice Biljni svijet Medvednice Medvednica ili Zagrebačka gora je planina sjeverno od Zagreba.

Novi!!: Mlađe kameno doba i Medvednica · Vidi više »

Megalitska kultura

Stonehenge Megalitska kultura označava posebnu ljudsku djelatnost u prapovijesti koja je obilježena postavljanjem megalita ili izgradnjom objekata od megalita bez ikakvog veziva poput žbuke ili cementa.

Novi!!: Mlađe kameno doba i Megalitska kultura · Vidi više »

Metalno doba

Metalno doba je razdoblje ljudske prapovijesti u kojem čovjek od metala izrađuje oružje, oruđe i predmete svakodnevne upotrebe.

Novi!!: Mlađe kameno doba i Metalno doba · Vidi više »

Mlađe kameno doba

Mlađe kameno doba ili neolitik (od grčkih riječi neos.

Novi!!: Mlađe kameno doba i Mlađe kameno doba · Vidi više »

Neolitička umjetnost

Engleskoj, oko 2000. pr. Kr. Neolitička umjetnost je likovna umjetnost mlađeg kamenog doba, neolitika (grč. neos - nov, lithos - kamen), prapovijesnog razdoblja od oko 8000.

Novi!!: Mlađe kameno doba i Neolitička umjetnost · Vidi više »

Novogrčki jezik

Novogrčki (moderni grčki; ISO 639-3:; helenski, grčki: Ελληνική γλώσσα) je službeni jezik Grčke i grčkog dijela Cipra, a od 1981.

Novi!!: Mlađe kameno doba i Novogrčki jezik · Vidi više »

Orkneyski otoci

Zemljovid Orkneyskih otoka Orkneyski otoci jedna su od 32 pokrajina Škotske.

Novi!!: Mlađe kameno doba i Orkneyski otoci · Vidi više »

Otok (Vukovarsko-srijemska županija)

Otok je grad u Vukovarsko-srijemskoj županiji, u Hrvatskoj.

Novi!!: Mlađe kameno doba i Otok (Vukovarsko-srijemska županija) · Vidi više »

Palestina

Palestina (egip. P-r-s-t; „Peleset“, akad. Palaštu, grč. Παλαιστίνη; Palaistine, lat. Palaestina, hebr. פלשׂתינה, arap. فلسطين‎; Filasṭīn) je jedan od naziva za područje između Sredozemnog mora i rijeke Jordan.

Novi!!: Mlađe kameno doba i Palestina · Vidi više »

Pšenica

Pšenica (pir, šenulka, lat. Triticum) je biljni rod od kojih se neke vrste uzgajaju širom svijeta.

Novi!!: Mlađe kameno doba i Pšenica · Vidi više »

Pelješac

Pelješac (čakavski: Pelišac) je drugi po veličini hrvatski poluotok (nakon Istre) koji se smjestio na jugu Hrvatske u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Novi!!: Mlađe kameno doba i Pelješac · Vidi više »

Pepelana

Pepelana je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Suhopolje, Virovitičko-podravska županija.

Novi!!: Mlađe kameno doba i Pepelana · Vidi više »

Proso

Proso (lat. Panicum), rod jednogodišnjeg raslinja i trajnica iz porodice trava (Poaceae) kojemu pripada preko 460 vrsta.

Novi!!: Mlađe kameno doba i Proso · Vidi više »

Puževi

Puževi (lat. Gastropoda) su jedan od osam razreda u koljenu mekušaca.

Novi!!: Mlađe kameno doba i Puževi · Vidi više »

Raž

Raž (lat. Secale), rod jednogodišnjeg i dvogodišnjeg raslinja i trajnica iz porodice trava (Poaceae).

Novi!!: Mlađe kameno doba i Raž · Vidi više »

Riža

Riža na tržnici u Bengudulu, na otoku Bali Riža (lat. Oryza) žitarica iz porodice trava raširen pretežno po tropskim i sutropskim predjelima Azije i Afrike.

Novi!!: Mlađe kameno doba i Riža · Vidi više »

Ribolov

Bakarcu. Ribarski brod Sejšelski ribar sa ulovom Ribari u Bangladešu Kineski ribar hvata ribu uz pomoć ptica kormorana. Ribolov je aktivnost lova riba.

Novi!!: Mlađe kameno doba i Ribolov · Vidi više »

Riton

Keramička kultna posuda s (riton) s četiri (životinjske) noge koja se koristila u Danilskoj kulturi.Ekbatani (''Nacionalni muzej u Iranu'', Teheran) Apuliji (muzej u Parizu) Riton (perz. تکوک: „Takuk“; grč. rhytos) je drevna posuda za čuvanje tekućina namijenjenih za obrede.

Novi!!: Mlađe kameno doba i Riton · Vidi više »

Sarvaš

Sarvaš je prigradsko naselje grada Osijeka, u Osječko-baranjskoj županiji.

Novi!!: Mlađe kameno doba i Sarvaš · Vidi više »

Slavonija

grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Mlađe kameno doba i Slavonija · Vidi više »

Sopotska kultura

Prikazana na karti svijetloplavom bojom i natpisom ''Sopot''. Sopotska kultura je neolitička kultura na prostoru istočne Slavonije i zapadnoga Srijema, nastala na temeljima starčevačke kulture, a pod snažnim utjecajima vinčanske kulture (Samatovci, Sopot, Otok, Privlaka, Vinkovci–Ervenica, Osijek, Bapska, Županja, Klokočevik).

Novi!!: Mlađe kameno doba i Sopotska kultura · Vidi više »

Srbija

Srbija (službeni naziv: Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu sa Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu s Makedonijom i Kosovom. Zemlja ima nešto više od 7.000.000 stanovnika. Površina države iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-Vardarska i Moravsko-Nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja sa drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini doneli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobijali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1217. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije, koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija. Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: Mlađe kameno doba i Srbija · Vidi više »

Srednje kameno doba

Rekonstrukcija mezolitičke naseobine u Archeonu (oko 8000. pr. Kr.). Mezolitik ili srednje kameno doba (o. 10 000 god. pr. Kr. - o. 6500 god. pr. Kr.) je prijelazno razdoblje između paleolitika u neolitik.

Novi!!: Mlađe kameno doba i Srednje kameno doba · Vidi više »

Starčevačka kultura

Starčevačka kultura ili Starčevo-Körös-Criş kultura je neolitička kultura što je tijekom VI.

Novi!!: Mlađe kameno doba i Starčevačka kultura · Vidi više »

Starčevo

Starčevo (ćir.: Старчево) je grad u općini Pančevu u Južnobanatskom okrugu u Vojvodini.

Novi!!: Mlađe kameno doba i Starčevo · Vidi više »

Starije kameno doba

Starije kameno doba ili paleolitik je razdoblje u kojem se pojavljuje čovjek i nastaju najstarije kulture, otprije 2 500 000 pr.

Novi!!: Mlađe kameno doba i Starije kameno doba · Vidi više »

Tesalija

Današnja Periferija Tesalija Tesalija (Θεσσαλια, suvremeni grčki: Thessalía, vidi Popis tradicionalnih grčkih toponima) područje je u sjevernoj središnjoj Grčkoj, a graniči s egejskom Makedonijom na sjeveru, Epirom na zapadu, Središnjom Grčkom na jugu (u izvorniku: Sterea Hellas, doslovno: stara Grčka) i Egejskim morem na istoku.

Novi!!: Mlađe kameno doba i Tesalija · Vidi više »

Turska

Bez opisa.

Novi!!: Mlađe kameno doba i Turska · Vidi više »

Vela jama

Vela jama je špilja na zapadnim padinama Osorčice na otoku Lošinju.

Novi!!: Mlađe kameno doba i Vela jama · Vidi više »

Vinča

Naselja u Srbiji.

Novi!!: Mlađe kameno doba i Vinča · Vidi više »

Vinčanska kultura

Rasprostranjenost kulture. Vinčanska kultura (u Rumunjskoj poznata kao Tordoška kultura) je prapovijesna kultura kasnoga neolitika i ranog eneolitika, od između 5300.

Novi!!: Mlađe kameno doba i Vinčanska kultura · Vidi više »

Vinkovci

Vinkovci su grad u sjeveroistočnoj Hrvatskoj, u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Novi!!: Mlađe kameno doba i Vinkovci · Vidi više »

Vučedol

Arheološki lokalitet iz neolitika.

Novi!!: Mlađe kameno doba i Vučedol · Vidi više »

Vukovar

Vukovar je grad i najveća hrvatska riječna luka na Dunavu, u hrvatskom dijelu Srijema.

Novi!!: Mlađe kameno doba i Vukovar · Vidi više »

Zemunica

Zemunica je poluukopani ili ukopani objekt za stanovanje ljudi, postrojbi i zapovjedništava izvan naselja u hladne dane, kao i za smještaj povrijeđenih i oboljelih sanitetskih etapa i ljudstva u zbjegovima.

Novi!!: Mlađe kameno doba i Zemunica · Vidi više »

4500. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Mlađe kameno doba i 4500. pr. Kr. · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Neolit, Neolitik.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »