Brže od pregledniku!
55 odnosi: Čudnovate zgode šegrta Hlapića (1997.), Diploma za smrt (1989.), Divlji anđeli (1969.), Film, Glumačka družina Histrion, Glumac, Hrvatska, Hrvatski biografski leksikon, Kabaret, Kazalište, Kuda idu divlje svinje, Mejaši, Ne daj se, Floki (televizijska serija), Ne naginji se van (1977.), Orao (1990.), Prosjaci i sinovi, Putovanje u Vučjak, S.P.U.K. (sreća pojedinca – uspjeh kolektiva) (1983.), Smogovci, Televizija, Treća žena (1997.), Treći ključ (1983.), Tri muškarca Melite Žganjer (1998.), Tri sata za ljubav (1968.), U registraturi (televizijska serija), Vlakom prema jugu (1981.), Za sreću je potrebno troje (1985.), Zagreb, 1. svibnja, 1939., 1968., 1969., 1970., 1971., 1972., 1974., 1975., 1977., 1978., 1979., 1980., 1981., 1982., 1983., 1984., 1985., 1986., 1989., 1990., 1994., ..., 1997., 1998., 2000., 2017., 27. siječnja. Proširite indeks (5 više) »
Čudnovate zgode šegrta Hlapića (1997.)
Čudnovate zgode šegrta Hlapića je hrvatski dugometražni crtani film iz 1997. Snimila ga je produkcijska kuća Croatia film, a nastao je prema istoimenom dječjem romanu hrvatske književnice Ivane Brlić-Mažuranić.
Novi!!: Mladen Crnobrnja i Čudnovate zgode šegrta Hlapića (1997.) · Vidi više »
Diploma za smrt (1989.)
Diploma za smrt, hrvatski dugometražni film iz 1989. godine.
Novi!!: Mladen Crnobrnja i Diploma za smrt (1989.) · Vidi više »
Divlji anđeli (1969.)
Divlji anđeli, hrvatski dugometražni film iz 1969. godine.
Novi!!: Mladen Crnobrnja i Divlji anđeli (1969.) · Vidi više »
Film
Film (eng. film - kožica, opna, tanki sloj) vizualna je projekcija u pokretu, najčešće ozvučena.
Novi!!: Mladen Crnobrnja i Film · Vidi više »
Glumačka družina Histrion
Zlatko Vitez, utemeljitelj Histriona Glumačka družina Histrion ili Histrioni hrvatska su kazališna družina.
Novi!!: Mladen Crnobrnja i Glumačka družina Histrion · Vidi više »
Glumac
Glumac ili glumica je osoba koja glumi ili igra ulogu u nekoj umjetničkoj izvedbi.
Novi!!: Mladen Crnobrnja i Glumac · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Mladen Crnobrnja i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski biografski leksikon
Hrvatski biografski leksikon (HBL) u izdanju Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža opsežno je i cjelovito biografsko i bibliografsko leksikografsko izdanje.
Novi!!: Mladen Crnobrnja i Hrvatski biografski leksikon · Vidi više »
Kabaret
pariškoga kabareta ''Le Char noir'' Kabaret (iz francuski cabaret) uglavnom je vrsta zabavnog kazališta.
Novi!!: Mladen Crnobrnja i Kabaret · Vidi više »
Kazalište
Kazalište Boljšoj u Moskvi Kazalište je kulturno umjetnička ustanova, namijenjena održavanju priredbi scenske umjetnosti.
Novi!!: Mladen Crnobrnja i Kazalište · Vidi više »
Kuda idu divlje svinje
Kuda idu divlje svinje je televizijska serija snimljena 1971. Prva je hrvatska igrana serija.
Novi!!: Mladen Crnobrnja i Kuda idu divlje svinje · Vidi više »
Mejaši
* Mejaši (serija).
Novi!!: Mladen Crnobrnja i Mejaši · Vidi više »
Ne daj se, Floki (televizijska serija)
Ne daj se, Floki, hrvatska televizijska serija snimljena 1985. godine.
Novi!!: Mladen Crnobrnja i Ne daj se, Floki (televizijska serija) · Vidi više »
Ne naginji se van (1977.)
Ne naginji se van - hrvatski dugometražni film iz 1977. godine redatelja Bogdana Žižića.
Novi!!: Mladen Crnobrnja i Ne naginji se van (1977.) · Vidi više »
Orao (1990.)
Orao, hrvatski dugometražni film iz 1990. godine.
Novi!!: Mladen Crnobrnja i Orao (1990.) · Vidi više »
Prosjaci i sinovi
Prosjaci i sinovi je hrvatska televizijska serija snimljena 1971. prema scenariju Ivana Raosa.
Novi!!: Mladen Crnobrnja i Prosjaci i sinovi · Vidi više »
Putovanje u Vučjak
Putovanje u Vučjak je hrvatska televizijska serija snimljena 1986. godine.
Novi!!: Mladen Crnobrnja i Putovanje u Vučjak · Vidi više »
S.P.U.K. (sreća pojedinca – uspjeh kolektiva) (1983.)
S.P.U.K. (sreća pojedinca – uspjeh kolektiva), hrvatski dugometražni film iz 1983. godine.
Novi!!: Mladen Crnobrnja i S.P.U.K. (sreća pojedinca – uspjeh kolektiva) (1983.) · Vidi više »
Smogovci
Smogovci je dječja humoristično-dramska TV serija koja se osvrće na život obitelji Vragec u Naselku, dijelu Peščenice, zagrebačke gradske četvrti.
Novi!!: Mladen Crnobrnja i Smogovci · Vidi više »
Televizija
Televizijski prijamnik iz 1958. Televizijski prijamnici iz 2008. kamere. Radiodifuzijska antena u Stuttgartu. fotokatodom. brzinom putem 1-1, zatim preskoči na suprotnu stranu, te ide putem 3-3, opet preskoči pa ide putem 5-5, zatim putem 7-7 i tako dalje uzduž neparnih redova. Presjek kroz plazma TV. fluorescentnog premaza na unutrašnjem dijelu zaslona. Niskofrekventni signal (na vrhu) može biti prenesen s AM (amplitudna modulacija) ili FM (frekvencijska modulacija) radio valovima. Aditivno miješanje boja: postoje tri primarne boje: crvena, zelena i plava, kombiniranjem kojih se u oku stvara dojam svih ostalih boja. fotodiode, koje su vidljive u sredini. Sustavi NTSC-PAL-SECAM u svijetu. Stup s antenama (radio, televizijska UHF i VHF, te satelitska antena). Usporedba rezolucija za televizije visoke kvalitete ili HDTV. Satelitska antena se obično smješta na krov kuće. putanji. koaksijalnog kabela RG-59: A: vanjska zaštitna izolacijaB: bakreni opletC: unutarnja dielektrična izolacijaD: pobakrena čelična žica. Televizija (engl. television, od grč. tele: daleko + lat. visio: gledanje, pojava, predstava; hrv. dalekovidnica), skraćeno TV, općeniti je naziv za skup tehnologija koje omogućuju snimanje, emitiranje i prijam pokretnih slika, bilo u crno-bijeloj tehnici ili u boji, popraćenih zvukom.
Novi!!: Mladen Crnobrnja i Televizija · Vidi više »
Treća žena (1997.)
Treća žena, hrvatski dugometražni film iz 1997. godine.
Novi!!: Mladen Crnobrnja i Treća žena (1997.) · Vidi više »
Treći ključ (1983.)
Treći ključ, hrvatski dugometražni film iz 1983. godine.
Novi!!: Mladen Crnobrnja i Treći ključ (1983.) · Vidi više »
Tri muškarca Melite Žganjer (1998.)
Tri muškarca Melite Žganjer, hrvatski dugometražni film iz 1998. godine.
Novi!!: Mladen Crnobrnja i Tri muškarca Melite Žganjer (1998.) · Vidi više »
Tri sata za ljubav (1968.)
Tri sata za ljubav, hrvatski dugometražni film iz 1968. godine.
Novi!!: Mladen Crnobrnja i Tri sata za ljubav (1968.) · Vidi više »
U registraturi (televizijska serija)
U registraturi je hrvatska televizijska serija snimljena 1974.
Novi!!: Mladen Crnobrnja i U registraturi (televizijska serija) · Vidi više »
Vlakom prema jugu (1981.)
Vlakom prema jugu, hrvatski dugometražni film iz 1981. godine.
Novi!!: Mladen Crnobrnja i Vlakom prema jugu (1981.) · Vidi više »
Za sreću je potrebno troje (1985.)
Za sreću je potrebno troje, hrvatski dugometražni film iz 1985. godine.
Novi!!: Mladen Crnobrnja i Za sreću je potrebno troje (1985.) · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Mladen Crnobrnja i Zagreb · Vidi više »
1. svibnja
1.
Novi!!: Mladen Crnobrnja i 1. svibnja · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: Mladen Crnobrnja i 1939. · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: Mladen Crnobrnja i 1968. · Vidi više »
1969.
Bez opisa.
Novi!!: Mladen Crnobrnja i 1969. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: Mladen Crnobrnja i 1970. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Mladen Crnobrnja i 1971. · Vidi više »
1972.
Bez opisa.
Novi!!: Mladen Crnobrnja i 1972. · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: Mladen Crnobrnja i 1974. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: Mladen Crnobrnja i 1975. · Vidi više »
1977.
Bez opisa.
Novi!!: Mladen Crnobrnja i 1977. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: Mladen Crnobrnja i 1978. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: Mladen Crnobrnja i 1979. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: Mladen Crnobrnja i 1980. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Mladen Crnobrnja i 1981. · Vidi više »
1982.
Bez opisa.
Novi!!: Mladen Crnobrnja i 1982. · Vidi više »
1983.
Bez opisa.
Novi!!: Mladen Crnobrnja i 1983. · Vidi više »
1984.
Bez opisa.
Novi!!: Mladen Crnobrnja i 1984. · Vidi više »
1985.
Bez opisa.
Novi!!: Mladen Crnobrnja i 1985. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: Mladen Crnobrnja i 1986. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: Mladen Crnobrnja i 1989. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Mladen Crnobrnja i 1990. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Mladen Crnobrnja i 1994. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Mladen Crnobrnja i 1997. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Mladen Crnobrnja i 1998. · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Mladen Crnobrnja i 2000. · Vidi više »
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Mladen Crnobrnja i 2017. · Vidi više »
27. siječnja
27.
Novi!!: Mladen Crnobrnja i 27. siječnja · Vidi više »
