Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Mladen Urem

Indeks Mladen Urem

Mladen Urem (Rijeka, 16. travnja 1964.) je hrvatski književni kritičar, publicist i urednik.

32 odnosi: Domovinski rat, Dora Maar, Igor Žic, Ivan Goran Kovačić, Ivo Andrić, Janko Polić Kamov, Književna kritika, Lovorka Ruck, Milan Zagorac, Miroslav Krleža, Nagrada Drago Gervais, Nobelova nagrada za književnost, Novi val, P.E.N., Pariz, Publicistika, Radiologija, Rijeka, Večernji list, Vidiadhar Surajprasad Naipaul, 16. travnja, 1964., 1987., 1989., 1994., 1996., 1997., 20. stoljeće, 2001., 2004., 2005., 2006..

Domovinski rat

Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost hrvatske države protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista u Hrvatskoj, BiH (posebice Republike Srpske), JNA te Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila u kolovozu 1990. i uslijed koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996.-1998.). Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO_4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije za popis i procjenu ratne štete, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Prema drugim podatcima, uništeno je 180.000 domova, 25% hrvatskog gospodarstva te prouzročeno 27 milijarda USD materijalne štete. Broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica. Tragičnost hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest u tome što napadač nije imao namjeru samo fizički osvojiti ozemlje. Bît je bila i u potpunom uništenju identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome najbolje svjedoči granatiranje šibenske katedrale i zadarske prvostolnice. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište.

Novi!!: Mladen Urem i Domovinski rat · Vidi više »

Dora Maar

Dora Maar pravim imenom Henriette Theodora Markovitch (* Tours, 22. studenoga 1907. – † Pariz, 16. srpnja 1997.) bila je francuska slikarica, fotograf i pjesnikinja, poznata Picassova muza, koju je portretirao na brojnim portretima tijekom njihove burne ljubavne veze tokom 1930-ih.

Novi!!: Mladen Urem i Dora Maar · Vidi više »

Igor Žic

Igor Žic (Rijeka, 25. veljače 1961.) hrvatski je prozaik, esejist i kritičar.

Novi!!: Mladen Urem i Igor Žic · Vidi više »

Ivan Goran Kovačić

Ivan Goran Kovačić (Lukovdol, Gorski kotar, 21. ožujka 1913. – okolica Foče, kod sela Vrbnice,Dragutin Rosandić, Miroslav Šicel, Književnost 3: čitanka s pregledom književnosti, uredio Zvonimir Diklić, I. (V., prerađeno) izd., Školska knjiga, Zagreb, u siječnju 1980., str. 142. 12. srpnja 1943.),, preuzeto 13.

Novi!!: Mladen Urem i Ivan Goran Kovačić · Vidi više »

Ivo Andrić

Ivo Andrić (Ivan Andrić;Ivo Andrić, Ex Ponto / Nemiri / Novele, priredio Dubravko Horvatić, Hrvatski klasici: knj. 2., Mosta, Zagreb, 1995., str. 5., (ISBN 953-6034-37-9), TravnikMilan Selaković, Ivo Vrančić, Šime Balen, ur., Priručni leksikon:, III. prerađeno i prošireno izdanje, Nakladni zavod Znanje, Zagreb, 1967., str. 50., 9. listopada 1892. − Beograd, 13. ožujka 1975.), srpski i hrvatski (u međumrežnoj pismohrani archive.org 10. ožujka 2005.), pristupljeno 14.

Novi!!: Mladen Urem i Ivo Andrić · Vidi više »

Janko Polić Kamov

Janko Polić Kamov (Rijeka, 17. studenoga 1886. - Barcelona, 8. kolovoza 1910.), bio je hrvatski pjesnik, pripovjedač i dramatičar.

Novi!!: Mladen Urem i Janko Polić Kamov · Vidi više »

Književna kritika

Književna kritika je dio znanosti o književnosti, koja osim kritike, obuhvaća i književnu teoriju i književnu povijest.

Novi!!: Mladen Urem i Književna kritika · Vidi više »

Lovorka Ruck

Lovorka Ruck (Rijeka, 5. prosinca 1966.) je hrvatska muzikologinja, glazbena pedagoginja i knjižničarka.

Novi!!: Mladen Urem i Lovorka Ruck · Vidi više »

Milan Zagorac

Milan Zagorac je hrvatski književnik rođen 4.

Novi!!: Mladen Urem i Milan Zagorac · Vidi više »

Miroslav Krleža

Miroslav Krleža (Zagreb, 7. srpnja 1893. – Zagreb, 29. prosinca 1981.), bio je hrvatski književnik i enciklopedist, po mnogima najveći hrvatski pisac 20. stoljeća.

Novi!!: Mladen Urem i Miroslav Krleža · Vidi više »

Nagrada Drago Gervais

Književna nagrada Drago Gervais dodjeljuje se u organizaciji Gradske knjižnice Rijeka i Grada Rijeke s ciljem poticanja na hrvatsko književno stvaralaštvo i vrednovanja djela na čakavštini.

Novi!!: Mladen Urem i Nagrada Drago Gervais · Vidi više »

Nobelova nagrada za književnost

Nobelova nagrada za književnost dodjeljuje se godišnje autoru iz bilo koje zemlje svijeta koji je napisao "najizvrsnije djelo s idealističkim stremljenjima".

Novi!!: Mladen Urem i Nobelova nagrada za književnost · Vidi više »

Novi val

Novi val (engl. new wave) naziv je za glazbeni žanr započet 1976.

Novi!!: Mladen Urem i Novi val · Vidi više »

P.E.N.

P.E.N. je kratica za međunarodno udruženje književnika: pjesnika, esejista i pisaca.

Novi!!: Mladen Urem i P.E.N. · Vidi više »

Pariz

Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.

Novi!!: Mladen Urem i Pariz · Vidi više »

Publicistika

Publicistika (lat. publice: javno) pisanje i objavljivanje je analitički detaljnijih tekstova (u odnosu na one koji se redovno objavljuju u novinama) u knjigama i periodici (novinama, časopisima, ali redovito u obliku podlistka (feljtona)) koji obrađuju teme iz javnoga i kulturnog života.

Novi!!: Mladen Urem i Publicistika · Vidi više »

Radiologija

Radiologija je u širem značenju znanost o zračenju.

Novi!!: Mladen Urem i Radiologija · Vidi više »

Rijeka

Rijeka (talijanski i mađarski: Fiume, njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka, čakavski: Rika, Reka) najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.

Novi!!: Mladen Urem i Rijeka · Vidi više »

Večernji list

Večernji list hrvatske su dnevne novine koje izlaze od 30. lipnja 1959. u Zagrebu, kao večernji informativno-politički dnevnik, a od 1990.

Novi!!: Mladen Urem i Večernji list · Vidi više »

Vidiadhar Surajprasad Naipaul

Sir Vidiadhar Surajprasad Naipaul, T.C. (Chaguanas, Trinidad i Tobago, 17. kolovoza 1932.), britanski književnik indijskog porijekla.

Novi!!: Mladen Urem i Vidiadhar Surajprasad Naipaul · Vidi više »

16. travnja

16.

Novi!!: Mladen Urem i 16. travnja · Vidi više »

1964.

Bez opisa.

Novi!!: Mladen Urem i 1964. · Vidi više »

1987.

Bez opisa.

Novi!!: Mladen Urem i 1987. · Vidi više »

1989.

Bez opisa.

Novi!!: Mladen Urem i 1989. · Vidi više »

1994.

Bez opisa.

Novi!!: Mladen Urem i 1994. · Vidi više »

1996.

Bez opisa.

Novi!!: Mladen Urem i 1996. · Vidi više »

1997.

Bez opisa.

Novi!!: Mladen Urem i 1997. · Vidi više »

20. stoljeće

20.

Novi!!: Mladen Urem i 20. stoljeće · Vidi više »

2001.

2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Mladen Urem i 2001. · Vidi više »

2004.

2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.

Novi!!: Mladen Urem i 2004. · Vidi više »

2005.

2005. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u subotu.

Novi!!: Mladen Urem i 2005. · Vidi više »

2006.

2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.

Novi!!: Mladen Urem i 2006. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »