Brže od pregledniku!
89 odnosi: Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu, Animirani film, Aristofan, Živi bili pa vidjeli (1979.), Čarobnjakov šešir (1990.), Čudesna šuma (1986.), Čudesni park, Budimpešta, Cvrčak i mravica (2023.), Družba Pere Kvržice (1970.), Dubrovačke ljetne igre, Engleski jezik, Film, Francuska, Francuski jezik, Gimnazija, Glumac, Gradsko dramsko kazalište Gavella, Gradsko kazalište Trešnja, Helsinki, Horvatov izbor (1985.), Hrvatska, Hrvatska enciklopedija (LZMK), Hrvatska kinematografija, Hrvatski audiovizualni centar, Istočna Europa, Izbavitelji, Jugoslavenske tajne službe (serijal), Kazalište, Kazalište Ulysses, Koreografija, Krunoslav Draganović, Lea i Darija (2011.), Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Lendava, Los Angeles, Mali šef, Miguel de Cervantes, Molière, Nagrada hrvatskog glumišta, Nepokoreni grad (televizijska serija), Pantomima, Pariz, Pedagog, Petar Pan (roman), Pinokio (1940.), Princeza Ema, Putovanje u Vučjak, Sarajevo, Seljačka buna (1975.), ..., Slovenija, Splitsko ljeto, Sveučilište u Kaliforniji, Los Angeles, Teatar &TD, Televizija, Tuzla, Vrlo zapetljana priča, William Shakespeare, Zagreb, Zagrebačko gradsko kazalište Komedija, Zapadna Europa, 1954., 1970., 1975., 1977., 1979., 1980., 1982., 1983., 1985., 1986., 1990., 1991., 2003., 2004., 2007., 2009., 2010., 2011., 2012., 2013., 2016., 2017., 2019., 2021., 2022., 2023., 21. studenoga, 9. svibnja. Proširite indeks (39 više) »
Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu
Akademija dramske umjetnosti Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu dio je Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Mladen Vasary i Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu · Vidi više »
Animirani film
Bambi'' (1942.) Animirani konj Crtani (animirani) film je vid filmske umjetnosti; film koji je proizveden različitim tehnikama animacije.
Novi!!: Mladen Vasary i Animirani film · Vidi više »
Aristofan
Ἀριστοφάνης''' Aristofan (448. pr. Kr. - 385. pr. Kr.) bio je starogrčki pisac komedija.
Novi!!: Mladen Vasary i Aristofan · Vidi više »
Živi bili pa vidjeli (1979.)
Živi bili pa vidjeli, hrvatski dugometražni film iz 1979. godine.
Novi!!: Mladen Vasary i Živi bili pa vidjeli (1979.) · Vidi više »
Čarobnjakov šešir (1990.)
Čarobnjakov šešir (eng. The Magician's Hat) je dugometražni crtani film iz 1990. godine snimljen u suradnji između hrvatske produkcijske kuće Croatia Film i američke Fantasy Forest.
Novi!!: Mladen Vasary i Čarobnjakov šešir (1990.) · Vidi više »
Čudesna šuma (1986.)
Čudesna šuma (ponegdje i Čarobna šuma) (eng. The Elm-Chanted Forest) je dugometražni crtani film iz 1986. godine snimljen u suradnji između hrvatske (onda kao dijelom SFRJ) produkcijske kuće Croatia Film i američke Fantasy Forest.
Novi!!: Mladen Vasary i Čudesna šuma (1986.) · Vidi više »
Čudesni park
Čudesni park (engl. Wonder Park) je računalno animirana avanturistička komedija iz 2019. godine koju su proizveli Paramount Animation i Nickelodeon Movies, a animacija se bavi Ilion Animation Studios.
Novi!!: Mladen Vasary i Čudesni park · Vidi više »
Budimpešta
Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni političko, industrijsko, trgovačko i prometno središte zemlje.
Novi!!: Mladen Vasary i Budimpešta · Vidi više »
Cvrčak i mravica (2023.)
Cvrčak i mravica (engl. Cricket & Antoinette) prvi je hrvatski 3D animirani film.
Novi!!: Mladen Vasary i Cvrčak i mravica (2023.) · Vidi više »
Družba Pere Kvržice (1970.)
Družba Pere Kvržice je hrvatski dugometražni film iz 1970. godine.
Novi!!: Mladen Vasary i Družba Pere Kvržice (1970.) · Vidi više »
Dubrovačke ljetne igre
Novela od Stanca u izdanju Male biblioteke Dubrovačkih ljetnih igara Dubrovačke ljetne igre su festival utemeljen 1950. godine.
Novi!!: Mladen Vasary i Dubrovačke ljetne igre · Vidi više »
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Novi!!: Mladen Vasary i Engleski jezik · Vidi više »
Film
Film (eng. film - kožica, opna, tanki sloj) vizualna je projekcija u pokretu, najčešće ozvučena.
Novi!!: Mladen Vasary i Film · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Mladen Vasary i Francuska · Vidi više »
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Novi!!: Mladen Vasary i Francuski jezik · Vidi više »
Gimnazija
Gimnazija Bjelovar Gimnazija je općeobrazovna srednja škola koja traje četiri godine, u koju se može upisati nakon završetka osnovne škole.
Novi!!: Mladen Vasary i Gimnazija · Vidi više »
Glumac
Glumac ili glumica je osoba koja glumi ili igra ulogu u nekoj umjetničkoj izvedbi.
Novi!!: Mladen Vasary i Glumac · Vidi više »
Gradsko dramsko kazalište Gavella
GDK Gavella u Frankopanskoj, Zagreb Gradsko dramsko kazalište Gavella (GDK Gavella) osnovano je 29. svibnja 1953. godine i osnovna mu je djelatnost izvođenje dramskih predstava.
Novi!!: Mladen Vasary i Gradsko dramsko kazalište Gavella · Vidi više »
Gradsko kazalište Trešnja
Gradsko kazalište Trešnja osnovano je 1969. godine.
Novi!!: Mladen Vasary i Gradsko kazalište Trešnja · Vidi više »
Helsinki
Helsinki (punim finskim nazivom: Helsingin kaupunki (Grad Helsinki), švedski), još zvan i "stadi" na lokalnom narječju, glavni je i najveći grad Finske.
Novi!!: Mladen Vasary i Helsinki · Vidi više »
Horvatov izbor (1985.)
Horvatov izbor, hrvatski dugometražni film iz 1985. godine.
Novi!!: Mladen Vasary i Horvatov izbor (1985.) · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Mladen Vasary i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska enciklopedija (LZMK)
Hrvatska enciklopedija, na ovitcima potpisivana i kao Hrvatska opća enciklopedija, u izdanju Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže središnje je hrvatsko enciklopedičko i leksikografsko izdanje.
Novi!!: Mladen Vasary i Hrvatska enciklopedija (LZMK) · Vidi više »
Hrvatska kinematografija
Ivo Gregurević Ena Begović Hrvatska kinematografija seže u same početke filmske umjetnosti i tehnologije.
Novi!!: Mladen Vasary i Hrvatska kinematografija · Vidi više »
Hrvatski audiovizualni centar
Hrvatski audiovizualni centar je javna ustanova u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Mladen Vasary i Hrvatski audiovizualni centar · Vidi više »
Istočna Europa
Istočna Europa Istočna Europa europska je regija koju čine države.
Novi!!: Mladen Vasary i Istočna Europa · Vidi više »
Izbavitelji
Izbavitelji je američka animirana akcijska komedija o superherojskoj obitelji Incredible.
Novi!!: Mladen Vasary i Izbavitelji · Vidi više »
Jugoslavenske tajne službe (serijal)
Jugoslavenske tajne službe naziv je dokumentarno igranog serijala autora Miljenka Manjkasa u kojem je kroz 10 epizoda obrađen nastanak, stvaranje i djelovanje Jugoslavenskih tajnih službi, OZNE, UDBE i KOS-a.
Novi!!: Mladen Vasary i Jugoslavenske tajne službe (serijal) · Vidi više »
Kazalište
Kazalište Boljšoj u Moskvi Kazalište je kulturno umjetnička ustanova, namijenjena održavanju priredbi scenske umjetnosti.
Novi!!: Mladen Vasary i Kazalište · Vidi više »
Kazalište Ulysses
Kazalište Ulysses (Brijuni) osnovano je 2001. godine i osnovna mu je djelatnost izvođenje dramskih predstava.
Novi!!: Mladen Vasary i Kazalište Ulysses · Vidi više »
Koreografija
Koreografija je umjetnost ili praksa dizajniranja niza pokreta fizičkih tijela (ili njihovih prikaza) u kojoj su gibanje, forma ili oboje određeni.
Novi!!: Mladen Vasary i Koreografija · Vidi više »
Krunoslav Draganović
Krunoslav Stjepan Draganović (Matići kod Orašja, 30. listopada 1903. - Sarajevo, 3. srpnja 1983.), bio je hrvatski povjesničar, svećenik, politički emigrant.
Novi!!: Mladen Vasary i Krunoslav Draganović · Vidi više »
Lea i Darija (2011.)
Lea i Darija je hrvatski biografski dramski film iz 2011. godine o životu mlade zagrebačke glumice Leje Deutsch i njezinom prijateljstvu s Darijom Gasteiger.
Novi!!: Mladen Vasary i Lea i Darija (2011.) · Vidi više »
Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Zgrada Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu Leksikografski zavod Miroslav Krleža (od 1950. do 1962. Leksikografski zavod FNRJ, a od 1962. do 1991. Jugoslavenski leksikografski zavod) u Zagrebu središnja je i jedina nacionalna leksikografska ustanova koja se sustavno bavi leksikografijom.
Novi!!: Mladen Vasary i Leksikografski zavod Miroslav Krleža · Vidi više »
Lendava
Lendava (mađarski Lendva, nekada Alsólendva, prekomurski Dolenja Lendava, njemački Unter-Limbach) je grad i središte istoimene općine u Republici Sloveniji, Lendava je smještena uz samu tromeđu s Republikom Mađarskom i Republikom Hrvatskom.
Novi!!: Mladen Vasary i Lendava · Vidi više »
Los Angeles
Los Angeles (engleski izgovor IPA: /lɒs ˈændʒələs/ los-AN-jə-ləs; španjolski izgovor), poznat i pod skraćenicom L.A., grad je smješten uz obalu Tihog oceana na jugu američke savezne države Kalifornije.
Novi!!: Mladen Vasary i Los Angeles · Vidi više »
Mali šef
Mali šef (engleski: The Boss Baby) američka je 3D računalno animirana komedija iz 2017. godine.
Novi!!: Mladen Vasary i Mali šef · Vidi više »
Miguel de Cervantes
'''Miguel de Cervantes''', (''Retratos de Españoles Ilustres'', 1791). Miguel de Cervantes Saavedra (Alcalá de Henares, 29. rujna 1547. – Madrid, 23. travnja 1616.) najveći je španjolski pripovjedač i jedan od najvećih pisaca svjetske književnosti.
Novi!!: Mladen Vasary i Miguel de Cervantes · Vidi više »
Molière
Jean-Baptiste Poquelin, poznatiji kao Molière (Pariz, 15. siječnja 1622. – Pariz, 17. veljače 1673.), francuski komediograf, scenarist i književnik, jedan od velikana humoristične satire; te jedan od najcjenjenijih književnih autora u zapadnoj kulturi uopće.
Novi!!: Mladen Vasary i Molière · Vidi više »
Nagrada hrvatskog glumišta
Nagrada hrvatskoga glumišta utemeljena je 1992. godine.
Novi!!: Mladen Vasary i Nagrada hrvatskog glumišta · Vidi više »
Nepokoreni grad (televizijska serija)
Nepokoreni grad je hrvatska dramska serija iz 1981. godine, u 14 epizoda.
Novi!!: Mladen Vasary i Nepokoreni grad (televizijska serija) · Vidi više »
Pantomima
Pantomimičar Damir Dantes Pantomimičar Pablo Zibes Pantomima je naziv za predstave u kojima glumac misli i osjećaje lika koji tumači prenosi samo pokretima tijela i mimikom, a bez uporabe riječi.
Novi!!: Mladen Vasary i Pantomima · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Mladen Vasary i Pariz · Vidi više »
Pedagog
Pedagog ili pedagoginja (grč. παιδαγωγός, doslovno: onaj koji vodi dijete; odgojitelj) naziv je za stručnjake koji se bave odgojem.
Novi!!: Mladen Vasary i Pedagog · Vidi više »
Petar Pan (roman)
Izmišljeni otok Snokraj (Maštokraj ili Nigdjezemska) iz romana ''Petar Pan'' Petar Pan (engleski Peter Pan; or, the Boy Who Wouldn't Grow Up ili Peter and Wendy) je dječji roman u kojem je glavni lik Petar Pan.
Novi!!: Mladen Vasary i Petar Pan (roman) · Vidi više »
Pinokio (1940.)
Pinokio (engl.: Pinocchio) američki je animirani film iz 1940. redatelja Bena Sharpsteena i Hamiltona Luskea, u produkciji animacijskog studija Walt Disney Productions i temeljen na istoimenom romanu Carla Collodija Pinokijeve avanture.
Novi!!: Mladen Vasary i Pinokio (1940.) · Vidi više »
Princeza Ema
Princeza Ema (engl. Princess Emmy) je njemačko-belgijo-američki računalno-animirani film iz 2019. godine u produkciji Studio 100 Film.
Novi!!: Mladen Vasary i Princeza Ema · Vidi više »
Putovanje u Vučjak
Putovanje u Vučjak je hrvatska televizijska serija snimljena 1986. godine.
Novi!!: Mladen Vasary i Putovanje u Vučjak · Vidi više »
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Mladen Vasary i Sarajevo · Vidi više »
Seljačka buna (1975.)
Seljačka buna, hrvatski dugometražni film iz 1975. godine redatelja i scenarista Vatroslava Mimice, sa sudjelovanjem niza renomiranih glumaca.
Novi!!: Mladen Vasary i Seljačka buna (1975.) · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: Mladen Vasary i Slovenija · Vidi više »
Splitsko ljeto
Splitsko ljeto je festival, međunarodna glazbeno-scenska manifestacija u Splitu koja obuhvaća dramski, operni, baletni i koncertni program.
Novi!!: Mladen Vasary i Splitsko ljeto · Vidi više »
Sveučilište u Kaliforniji, Los Angeles
right Jedna od četiri originalne zgrade Sveučilišta Sveučilište u Kaliforniji, Los Angeles (engl. University of California, Los Angeles, kratica: UCLA) je američko sveučilište u Los Angelesu u saveznoj državi Kaliforniji čije glavno sjedište se nalazi u naseljenom području četvrti Westwood.
Novi!!: Mladen Vasary i Sveučilište u Kaliforniji, Los Angeles · Vidi više »
Teatar &TD
Teatar &TD hrvatska je kazališna kuća iz Zagreba.
Novi!!: Mladen Vasary i Teatar &TD · Vidi više »
Televizija
Televizijski prijamnik iz 1958. Televizijski prijamnici iz 2008. kamere. Radiodifuzijska antena u Stuttgartu. fotokatodom. brzinom putem 1-1, zatim preskoči na suprotnu stranu, te ide putem 3-3, opet preskoči pa ide putem 5-5, zatim putem 7-7 i tako dalje uzduž neparnih redova. Presjek kroz plazma TV. fluorescentnog premaza na unutrašnjem dijelu zaslona. Niskofrekventni signal (na vrhu) može biti prenesen s AM (amplitudna modulacija) ili FM (frekvencijska modulacija) radio valovima. Aditivno miješanje boja: postoje tri primarne boje: crvena, zelena i plava, kombiniranjem kojih se u oku stvara dojam svih ostalih boja. fotodiode, koje su vidljive u sredini. Sustavi NTSC-PAL-SECAM u svijetu. Stup s antenama (radio, televizijska UHF i VHF, te satelitska antena). Usporedba rezolucija za televizije visoke kvalitete ili HDTV. Satelitska antena se obično smješta na krov kuće. putanji. koaksijalnog kabela RG-59: A: vanjska zaštitna izolacijaB: bakreni opletC: unutarnja dielektrična izolacijaD: pobakrena čelična žica. Televizija (engl. television, od grč. tele: daleko + lat. visio: gledanje, pojava, predstava; hrv. dalekovidnica), skraćeno TV, općeniti je naziv za skup tehnologija koje omogućuju snimanje, emitiranje i prijam pokretnih slika, bilo u crno-bijeloj tehnici ili u boji, popraćenih zvukom.
Novi!!: Mladen Vasary i Televizija · Vidi više »
Tuzla
Tuzla (stari hrvatski naziv: Soli) treći je najveći grad u Bosni i Hercegovini i središte istoimene općine na sjeveroistoku zemlje.
Novi!!: Mladen Vasary i Tuzla · Vidi više »
Vrlo zapetljana priča
Vrlo zapetljana priča (engl.: Tangled) američki je animirani film animacijskog studija Walt Disney iz 2010. godine te ukupno 50.
Novi!!: Mladen Vasary i Vrlo zapetljana priča · Vidi više »
William Shakespeare
William Shakespeare (Stratford na Avonu, Engleska, 26. travnja 1564. (kršten) – Stratford na Avonu, 23. travnja[jul.] / 3. svibnja[greg.] 1616.), engleski književnik, kazališni glumac i redatelj, općenito smatran za najvećeg pisca engleskog jezika i najslavnijeg i najizvođenijeg svjetskog dramatičara.
Novi!!: Mladen Vasary i William Shakespeare · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Mladen Vasary i Zagreb · Vidi više »
Zagrebačko gradsko kazalište Komedija
Zagrebačko gradsko kazalište Komedija Zagrebačko gradsko kazalište Komedija osnovano je 1. studenoga 1950. godine i osnovna mu je djelatnost izvođenje glazbenih i dramskih predstava.
Novi!!: Mladen Vasary i Zagrebačko gradsko kazalište Komedija · Vidi više »
Zapadna Europa
tko kaže? Zapadna Europa Srednja i istočna Europa Zapadna Europa je najrazvijenija regija Europe.
Novi!!: Mladen Vasary i Zapadna Europa · Vidi više »
1954.
Bez opisa.
Novi!!: Mladen Vasary i 1954. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: Mladen Vasary i 1970. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: Mladen Vasary i 1975. · Vidi više »
1977.
Bez opisa.
Novi!!: Mladen Vasary i 1977. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: Mladen Vasary i 1979. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: Mladen Vasary i 1980. · Vidi više »
1982.
Bez opisa.
Novi!!: Mladen Vasary i 1982. · Vidi više »
1983.
Bez opisa.
Novi!!: Mladen Vasary i 1983. · Vidi više »
1985.
Bez opisa.
Novi!!: Mladen Vasary i 1985. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: Mladen Vasary i 1986. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Mladen Vasary i 1990. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Mladen Vasary i 1991. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Mladen Vasary i 2003. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Mladen Vasary i 2004. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Mladen Vasary i 2007. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Mladen Vasary i 2009. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: Mladen Vasary i 2010. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Mladen Vasary i 2011. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Mladen Vasary i 2012. · Vidi više »
2013.
Bez opisa.
Novi!!: Mladen Vasary i 2013. · Vidi više »
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Novi!!: Mladen Vasary i 2016. · Vidi više »
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Mladen Vasary i 2017. · Vidi više »
2019.
2019. (MMXIX.), deveta je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: Mladen Vasary i 2019. · Vidi više »
2021.
2021. (MMXXI) je druga godina desetljeća 2020-ih i dvadeset prva godina trećega tisućuljeća.
Novi!!: Mladen Vasary i 2021. · Vidi više »
2022.
200px 2022. (rimski: MMXXII), dvadeset i prva je godina 21. stoljeća.
Novi!!: Mladen Vasary i 2022. · Vidi više »
2023.
200px 2023. (rimski: MMXXIII), dvadeset i druga je godina 21. stoljeća.
Novi!!: Mladen Vasary i 2023. · Vidi više »
21. studenoga
21.
Novi!!: Mladen Vasary i 21. studenoga · Vidi više »
9. svibnja
9.
Novi!!: Mladen Vasary i 9. svibnja · Vidi više »
