Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Mletačka Republika

Indeks Mletačka Republika

Mletačka Republika (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblica de Venèsia, kasnije Repùblica Vèneta), službeno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblica Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.

96 odnosi: Admiral, Akvileja, Albanija, Aleksandrija, Austrijsko Carstvo, Autokracija, Špijunaža, Bizant, Carigrad, Cipar, Cisalpinska Republika, Crna Gora, Dalmacija, Dužd, Egejsko more, Enrico Dandolo, Firenca, Giorgione, Grad-država, Grčka, Hrvatska, Huni, Ilirske pokrajine, Indija, Istanbul, Istra, Italija, Ivan Đakon, Jadransko more, Jeruzalem, Katoličanstvo, Kolonija, Križari, Križarski ratovi, Kvarnerić, Kvarnerski zaljev, Langobardi, Latinski jezik, Latinsko Carstvo, Levant, Lisabon, Monopol, Napoleon Bonaparte, Niccolò Machiavelli, Padova, Paolo Veronese, Papar (biljna vrsta), Patricij, Piri Reis, Pomorstvo, ..., Popis mletačkih duždeva, Portugal, Prvo Francusko Carstvo, Relikvija, Rijeka, Slovemija, Srednji vijek, Sredozemlje, Sredozemno more, Stepa, Sveti Marko, Talijanski jezik, Tintoretto, Tizian, Turska, Venecija, Venecijanska laguna, Venetski jezik, Zadarski mir, Zapadno Rimsko Carstvo, 10. stoljeće, 1175., 1179., 12. stoljeće, 12. svibnja, 1204., 1223., 1229., 1335., 1358., 1420., 1454., 15. stoljeće, 1556., 16. stoljeće, 1600., 17. travnja, 1789., 1797., 18. stoljeće, 18. veljače, 5. stoljeće, 697., 717., 8. stoljeće, 9. stoljeće. Proširite indeks (46 više) »

Admiral

Oznaka čina admirala u HRM Admiral je u većini modernih vojski najviši čin u ratnoj mornarici.

Novi!!: Mletačka Republika i Admiral · Vidi više »

Akvileja

Akvileja (lat. Aquileia, tal. Aquileia, sloven. Oglej) je naselje na rijeci Natisone, 10 kilometara od Jadranskog mora, osnovano 181. pr. Kr. kao rimska vojna kolonija s ciljem osiguranja sjeverne Italije od Kelta.

Novi!!: Mletačka Republika i Akvileja · Vidi više »

Albanija

Albanija (albanski: Shqipëria, znači Zemlja orlova) sredozemna je država južne Europe. Graniči s Crnom Gorom na sjeveru, Kosovom na sjeveroistoku, Makedonijom na istoku, Grčkom na jugu, Jadranskim morem na zapadu te Jonskim morem na jugozapadu. Službeno ime glasi Republika Albanija (albanski: Republika e Shqipërisë), a ona je također i kandidat za ulazak u EU.

Novi!!: Mletačka Republika i Albanija · Vidi više »

Aleksandrija

Aleksandrija (grčki: Αλεξάνδρεια, koptski: Ⲣⲁⲕⲟⲧⲉ Rakotə, arapski: الإسكندرية Al-ʼIskandariya, egipatski arapski: Iskindireyya) je najveća egipatska luka i drugi po veličini grad u Egiptu, sa stanovništvom od 3.5 do 5 milijuna.

Novi!!: Mletačka Republika i Aleksandrija · Vidi više »

Austrijsko Carstvo

Za povijest zemalja Austrijskog Carstva prije 1804.

Novi!!: Mletačka Republika i Austrijsko Carstvo · Vidi više »

Autokracija

Autokracija (iz starogrčkog αυτοκρατία autos.

Novi!!: Mletačka Republika i Autokracija · Vidi više »

Špijunaža

Špijunaža kao pojam označava obavještajne djelatnosti koje se sastoje od odavanja ili saopćavanja drugoj osobi (ili ratnoj strani, državi ili organizaciji) sakupljene podatke ili činjenice što predstavljaju tajnu (vojnu, službenu, ekonomsku, industrijsku...). Međunarodno pravo regulira špijunažu isključivo u oblasti ratnog prava dok špijunaža u mirnodopskim uvjetima spada pod kazneno pravo pojedine države.

Novi!!: Mletačka Republika i Špijunaža · Vidi više »

Bizant

Bizantsko Carstvo (grč. Βασιλεία τῶν Ῥωμαίων /Basileía tōn Rhōmaíōn/, lat. Imperium Romanorum – doslovno: „Carstvo Rimljana”; u grčkim izvorima i Βυζαντινή Αυτοκρατορία) – ili, skraćeno, često nazivano još i Bizant – povijesni je naziv za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330.

Novi!!: Mletačka Republika i Bizant · Vidi više »

Carigrad

Carigrad (stsl. Цѣсарьградъ, crsl. Царьгра̀дъ, rus. Царьгра́д, ukr. Царгород, svk. Carihrad) je slavensko ime za Konstantinopolj, glavni grad Bizantskog Carstva, grad koji se danas nalazi u Turskoj i zove se Istanbul.

Novi!!: Mletačka Republika i Carigrad · Vidi više »

Cipar

Cipar je otočna država u istočnom Sredozemlju. Cipar je dugo bio raskrižje Europe, Azije i Afrike, i još uvijek su prisutni mnogi tragovi drevnih civilizacija – rimske, bizantinske i venecijanske. Glavne gospodarske aktivnosti otoka su turizam, trgovačka mornarica, izvoz odjeće i farmaceutskih proizvoda, te poslovne usluge. Od turske invazije 1974. zemlja je de facto podijeljena na veći međunarodno priznati južni dio nastanjen uglavnom Grcima i manji sjeverni dio – samoproglašenu Tursku Republiku Sjeverni Cipar.

Novi!!: Mletačka Republika i Cipar · Vidi više »

Cisalpinska Republika

Cisalpinska Republika je bivša država na Apeninskom poluotoku koju je utemeljio Napoleon Bonaparte 1797.

Novi!!: Mletačka Republika i Cisalpinska Republika · Vidi više »

Crna Gora

Crna Gora je sredozemna i balkanska država na jugoistoku Europe. Crna Gora je parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku sa Republikom Kosovo (79 km), na jugu sa Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu sa Italijom. Kopnena površina iznosi 13.812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2.440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje.. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen u 22. listopada 2007. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Turske joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom sa ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007, 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.

Novi!!: Mletačka Republika i Crna Gora · Vidi više »

Dalmacija

Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski Dalmocija, Delmoacija, Durmacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.

Novi!!: Mletačka Republika i Dalmacija · Vidi više »

Dužd

Venecijski dužd, 16. stoljeće Riječ dužd (dijalektalni talijanski: doge, standardni talijanski: duce) označava vođu, a dolazi od latinskog dux.

Novi!!: Mletačka Republika i Dužd · Vidi više »

Egejsko more

Karta Egejskog mora Egejsko more (grč. Aigaion, tur. Ege, mak. Belo more ("Бело море")) je dio Sredozemlja, a leži između Grčke i Turske.

Novi!!: Mletačka Republika i Egejsko more · Vidi više »

Enrico Dandolo

Enrico Dandolo Enrico Dandolo (1107. - 21. srpnja 1205.), mletački dužd.

Novi!!: Mletačka Republika i Enrico Dandolo · Vidi više »

Firenca

Firenca (talijanski: Firenze, latinski: Florentia) je glavni grad pokrajine Toskana u Italiji.

Novi!!: Mletačka Republika i Firenca · Vidi više »

Giorgione

Giorgione, pravog imena Giorgio da Castelfranco (Castelfranco, 1477./1478. g. – Venecija, 25. listopada 1510.), bio je izuzetan talijanski slikar venecijanskog slikarstva visoke renesanse.

Novi!!: Mletačka Republika i Giorgione · Vidi više »

Grad-država

Grad-država je pojam kojim se označuje grad koji je ujedno i samostalnu državu.

Novi!!: Mletačka Republika i Grad-država · Vidi više »

Grčka

Grčka (grčki Ελλάδα Helada) službeni naziv Helenska Republika, je država u jugoistočnoj Europi. Nalazi se na obali Egejskog mora, Jonskog mora i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1.288 km, a dužina obale joj je 13.676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.

Novi!!: Mletačka Republika i Grčka · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) je europska država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država, a zemljopisno smještena u južnom dijelu Srednje Europe te u sjevernom dijelu Sredozemlja. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, dok na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.578 km², a površina obalnog mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni grad je Zagreb, koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranog srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine, Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom, pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 876. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira po prvi puta i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevina. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska stupa u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznatog kao Pacta conventa sklopljenog 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., uslijed Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Kroz cijelo vrijeme Habsburške vladavine, Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda kroz Pragmatičku sankciju iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarsku nagodbu iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, godine 1918. Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom te sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim, Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija), iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Nakon Drugoga svjetskog rata, godine 1945. režim srpskog kralja zamijenio je komunistički režim. U tom vremenu, Hrvatska je bila socijalistička republika i kao federalna jedinica tvorila SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkog sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabrani višestranački državni sabor u Hrvatskoj. Dana 25. lipnja 1991. godine, Republika Hrvatska je ustavnom odlukom državnog sabora postala samostalna i nezavisna država. U Hrvatskoj se službeno koristi hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika. Hrvati čine 90,42% stanovništva, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva. Najveći dio stanovništva (91,36%) je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti (86,28%). Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnom gospodarstvom. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora i Europske unije.

Novi!!: Mletačka Republika i Hrvatska · Vidi više »

Huni

Upad Huna u Europu Huni su bili nomadski narod koji su živjeli u Istočnoj Europi, Kavkazu i Središnjoj Aziji između 4.

Novi!!: Mletačka Republika i Huni · Vidi više »

Ilirske pokrajine

Ilirske pokrajine (francuski: Les Provinces Illyriennes) naziv je za hrvatske i slovenske zemlje pod francuskom vlašću u doba Napoleona, a dobile su ime po starosjediocima Ilirima.

Novi!!: Mletačka Republika i Ilirske pokrajine · Vidi više »

Indija

Države Indije Republika Indija, koja je smještena u Južnoj Aziji i pokriva veći dio Indijskog potkontinenta, je druga najmnogoljudnija država na svijetu, s više od milijardu stanovnika, koji govore više od sto različitih jezika.

Novi!!: Mletačka Republika i Indija · Vidi više »

Istanbul

left Istanbul (turski: İstanbul), na hrvatskom se još naziva ili nazivao Carigrad, Stambol ili Stambul,, grad smješten na Bosporskom tjesnacu, nekadašnja je prijestolnica triju velikih carstava - rimskog (330.-395.), bizantskog (395.-1453.) i otomanskog (1453.-1923.). Nakon osnivanja moderne Republike Turske, Ankara je proglašena njezinim glavnim gradom.

Novi!!: Mletačka Republika i Istanbul · Vidi više »

Istra

grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski (a ujedno i jadranski) poluotok.

Novi!!: Mletačka Republika i Istra · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje EU.

Novi!!: Mletačka Republika i Italija · Vidi više »

Ivan Đakon

Ivan Đakon († nakon 1018.), mletački ljetopisac te kapelan i tajnik mletačkog dužda Petra II. Orseola (991.-1009.). Autor je najstarije mletačkog ljetopisa "Venetska kronika" (lat. Chronicum Venetum) u kojem se služio starijim spisima.

Novi!!: Mletačka Republika i Ivan Đakon · Vidi više »

Jadransko more

Jadransko more je ogranak Sredozemnog mora koje odvaja Apeninski poluotok od Balkanskog poluotoka te Apenine od Dinarskog gorja.

Novi!!: Mletačka Republika i Jadransko more · Vidi više »

Jeruzalem

Jeruzalem (heb. ירושלימ jerušalajm; arap. القُدس al-Kuds.

Novi!!: Mletačka Republika i Jeruzalem · Vidi više »

Katoličanstvo

Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.

Novi!!: Mletačka Republika i Katoličanstvo · Vidi više »

Kolonija

Kolonijalne sile i njihove kolonije Pod kolonijom se u novom vijeku podrazumijeva osvojeni teritorij izvan područja matične države koji se najčešće nalazi na drugom kontinentu i koji nema vlastitu političku, vojnu ili gospodarsku vlast.

Novi!!: Mletačka Republika i Kolonija · Vidi više »

Križari

Gustave Doré'''''Križari''''' Križari je naziv prvenstveno srednjevjekovnih kršćanskih vojnika koji su sudjelovali u križarskim ratovima od 11. do 13. stoljeća.

Novi!!: Mletačka Republika i Križari · Vidi više »

Križarski ratovi

Prvoga križarskoga rata (srednjovjekovna slika) Križarski ratovi bili su srednjovjekovni sveti ratovi u kojima su pretežito sudjelovali kršćanski vitezovi iz Francuske i Svetoga Rimskog Carstva.

Novi!!: Mletačka Republika i Križarski ratovi · Vidi više »

Kvarnerić

Karta Kvarnera s označenim Kvarnerićem. Srednja vrata prema Kvarneriću. Kvarnerić je morsko područje u Jadranskom moru, dio Kvarnerskog zaljeva.

Novi!!: Mletačka Republika i Kvarnerić · Vidi više »

Kvarnerski zaljev

Karta Kvarnera. Srednja vrata prema Kvarneriću. Riječkom zaljevu. Kanal Krušija između Cresa i Plavnika. Kvarnerski zaljev je zaljev u sjeveroistočnom dijelu Jadranskog mora između Istre i Hrvatskog primorja.

Novi!!: Mletačka Republika i Kvarnerski zaljev · Vidi više »

Langobardi

Henrik IV. i Fridrik I. Barbarossa. Langobardi (također Longobardi ili Lombardi) su germanski narod, podrijetlom iz Skandinavije.

Novi!!: Mletačka Republika i Langobardi · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana latinskim pismom Latinski jezik (ISO 639-3) je izumrli jezik koji spada u skupinu italskih jezika, a javlja se kao predak svih današnjih romanskih jezika.

Novi!!: Mletačka Republika i Latinski jezik · Vidi više »

Latinsko Carstvo

Latinsko Carstvo (latinsko ime: Imperium Romaniae) je naziv za kratkotrajnu feudalnu tvorevinu koju su osnovali vođe Četvrtog križarskog rata na teritoriju osvojenom od Bizantskog Carstva.

Novi!!: Mletačka Republika i Latinsko Carstvo · Vidi više »

Levant

Levant Levant (Levanat; franc. levant, tal. levante istok), u općem značenju Istok, istočne zemlje.

Novi!!: Mletačka Republika i Levant · Vidi više »

Lisabon

Lisabon (portugalski Lisboa; IPA) je glavni i s 556 797 stanovnika na svojem administrativnom području površine 84,8 km², najveći grad Portugala.

Novi!!: Mletačka Republika i Lisabon · Vidi više »

Monopol

Monopol (grč. monos, jedan + polein, prodavati) u ekonomiji se definira kao trajna tržišna situacija gdje postoji samo jedan davatelj određene vrste proizvoda ili usluga.

Novi!!: Mletačka Republika i Monopol · Vidi više »

Napoleon Bonaparte

Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, državnik i car.

Novi!!: Mletačka Republika i Napoleon Bonaparte · Vidi više »

Niccolò Machiavelli

'''Niccolò Machiavelli''' Niccolò Machiavelli (Firenca, 3. svibnja 1469. - Firenca 21. ili 22. lipnja 1527.), talijanski književnik i političar.

Novi!!: Mletačka Republika i Niccolò Machiavelli · Vidi više »

Padova

Padova (venecijanski Pàdoa, latinski: Patavium) je grad i istoimena općina u regiji Veneto, na sjeveru Italije.

Novi!!: Mletačka Republika i Padova · Vidi više »

Paolo Veronese

Paolo Veronese (Verona, 1528. - Venecija, 19. travnja 1588.), talijanski slikar visoke renesanse i ranog manirizma, rođen je kao Paolo Caliari u Veroni, zbog čega je prozvan Veronese.

Novi!!: Mletačka Republika i Paolo Veronese · Vidi više »

Papar (biljna vrsta)

Papar (crni papar, lat. Piper nigrum) (regionalno biber) je višegodišnja drvenasta zimzelena biljka penjačica iz razreda Magnoliopsida, porodice paparovki Piperaceae.

Novi!!: Mletačka Republika i Papar (biljna vrsta) · Vidi više »

Patricij

Patriciji (lat. pater - otac) su uživali povlastice i zauzimali sve položaje u državnoj upravi.

Novi!!: Mletačka Republika i Patricij · Vidi više »

Piri Reis

Zemljovid Piri Reisa Usporedba zemljovida Piri Reis (Hadži Muhjuddin Piri) (Gelibol, oko 1465. – 1554.), gusar, pomorac, admiral i kartograf.

Novi!!: Mletačka Republika i Piri Reis · Vidi više »

Pomorstvo

Pomorstvo obuhvaća sve što se tiče odnosa između čovjeka i mora.

Novi!!: Mletačka Republika i Pomorstvo · Vidi više »

Popis mletačkih duždeva

desno Popis mletačkih duždeva.

Novi!!: Mletačka Republika i Popis mletačkih duždeva · Vidi više »

Portugal

Portugal je država na zapadu Europe, na istoku i sjeveru graniči sa Španjolskom, a na zapadu i jugu izlazi na Atlantski ocean.

Novi!!: Mletačka Republika i Portugal · Vidi više »

Prvo Francusko Carstvo

Prvo Francusko Carstvo, obično poznato kao Francusko Carstvo ili Napoleonovo Carstvo, bio je režim Napoleona I. u Francuskoj, kojim je vladao većinom kontinentalne Europe.

Novi!!: Mletačka Republika i Prvo Francusko Carstvo · Vidi više »

Relikvija

Relikvija svete Munditije u Münchenu Relikvije (iz latinskog: reliquiae.

Novi!!: Mletačka Republika i Relikvija · Vidi više »

Rijeka

Rijeka (talijanski i mađarski: Fiume, njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka, čakavski: Rika, Reka) najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.

Novi!!: Mletačka Republika i Rijeka · Vidi više »

Slovemija

Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog rimskog carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske Unije i saveza NATO.

Novi!!: Mletačka Republika i Slovemija · Vidi više »

Srednji vijek

Karta Europe oko 1000. godine. Srednji vijek označava središnje razdoblje u tradicionalnoj shemi razdoblja europske povijesti.

Novi!!: Mletačka Republika i Srednji vijek · Vidi više »

Sredozemlje

Satelitska slika Sredozemlje (naziv latinskog porijekla: Mediteran.

Novi!!: Mletačka Republika i Sredozemlje · Vidi više »

Sredozemno more

Sredozemno more ili Mediteransko more je more Atlantskog oceana površine oko 2.5 milijuna km² koje je povezano s matičnim Atlantskim oceanom kroz Gibraltarski tjesnac (širine 14 km).

Novi!!: Mletačka Republika i Sredozemno more · Vidi više »

Stepa

Stepa u Kirgistanu. Stepa predstavlja uglavnom nizinsku zemljinu površinu za koju je često karakterističan niz međusobno ovisnih biljno-životinjskih zajednica koje stepsku površinu često odlikuju vrlo kvalitetnom zemljom pogodnom za poljoprivrednu obradu, posebno u istočnoj Europi.

Novi!!: Mletačka Republika i Stepa · Vidi više »

Sveti Marko

Sveti Marko, evanđelist, kršćanski svetac, autor Evanđelja po Marku, aleksandrijski biskup, utemeljitelj kršćanske zajednice u sjevernoj Africi, zaštitnik Venecije.

Novi!!: Mletačka Republika i Sveti Marko · Vidi više »

Talijanski jezik

Talijanski jezik (ISO 639-3:; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.

Novi!!: Mletačka Republika i Talijanski jezik · Vidi više »

Tintoretto

Tintoretto, pravog imena Jacopo Robusti, (29. rujna, 1518., Venecija – 31. svibnja, 1594., Venecija), u mladosti poznat i kao Jacopo Comin, on-line izdanje Hrvatske enciklopedije Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža; Pristupljeno 20.

Novi!!: Mletačka Republika i Tintoretto · Vidi više »

Tizian

Tiziano Vecelli ili Tiziano Vecellio (Pieve di Cadore, kraj Belluna (Veneto), 1490. - Venecija, 27. kolovoza, 1576.), bio je vođa škole venecijanske renesanse u 16.

Novi!!: Mletačka Republika i Tizian · Vidi više »

Turska

Bez opisa.

Novi!!: Mletačka Republika i Turska · Vidi više »

Venecija

Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).

Novi!!: Mletačka Republika i Venecija · Vidi više »

Venecijanska laguna

Venecijanska laguna (talijanski: Laguna Veneta) je zatvoreni zaljev u venecijanskom zaljevu u Jadranskom moru u kojem se nalazi grad Venecija.

Novi!!: Mletačka Republika i Venecijanska laguna · Vidi više »

Venetski jezik

Romanski jezici u Europi u 20. stoljeću. Venetski je pod brojem 14. Venetski jezik (talian, venet, veneto, vèneto; ISO 639-3), jezik Venecijanaca, jedan od pet galoitalskih jezika iz sjeveroistočne Italije (u regijama Veneto, Trident, Furlanija-Julijska krajina) i susjednim krajevima Slovenije i poluotoku Istri u Hrvatskoj i Brazilu.

Novi!!: Mletačka Republika i Venetski jezik · Vidi više »

Zadarski mir

Škrinja sv. Šimuna: Ludovik I. Anžuvinac ulazi u Zadar (''prizor'') crkvi sv. Franje Zadarski mir naziv je za mirovni ugovor koji je sklopljen 18. veljače 1358. godine između Mletačke Republike i ugarsko-hrvatskog kralja Ludovika I. Anžuvinca, kojim se Mletačka Republika morala odreći svojih posjeda u Dalmaciji.

Novi!!: Mletačka Republika i Zadarski mir · Vidi više »

Zapadno Rimsko Carstvo

Zapadno Rimsko Carstvo (naziv je novijeg podrijetla; prema ondašnjem stajalištu, postojalo je samo jedno carstvo s dva vladara) nastalo je podjelom Rimskog Carstva 395.

Novi!!: Mletačka Republika i Zapadno Rimsko Carstvo · Vidi više »

10. stoljeće

10.

Novi!!: Mletačka Republika i 10. stoljeće · Vidi više »

1175.

Bez opisa.

Novi!!: Mletačka Republika i 1175. · Vidi više »

1179.

Bez opisa.

Novi!!: Mletačka Republika i 1179. · Vidi više »

12. stoljeće

12.

Novi!!: Mletačka Republika i 12. stoljeće · Vidi više »

12. svibnja

12.

Novi!!: Mletačka Republika i 12. svibnja · Vidi više »

1204.

Bez opisa.

Novi!!: Mletačka Republika i 1204. · Vidi više »

1223.

Bez opisa.

Novi!!: Mletačka Republika i 1223. · Vidi više »

1229.

Bez opisa.

Novi!!: Mletačka Republika i 1229. · Vidi više »

1335.

Bez opisa.

Novi!!: Mletačka Republika i 1335. · Vidi više »

1358.

Bez opisa.

Novi!!: Mletačka Republika i 1358. · Vidi više »

1420.

Bez opisa.

Novi!!: Mletačka Republika i 1420. · Vidi više »

1454.

Bez opisa.

Novi!!: Mletačka Republika i 1454. · Vidi više »

15. stoljeće

15.

Novi!!: Mletačka Republika i 15. stoljeće · Vidi više »

1556.

Bez opisa.

Novi!!: Mletačka Republika i 1556. · Vidi više »

16. stoljeće

16.

Novi!!: Mletačka Republika i 16. stoljeće · Vidi više »

1600.

Bez opisa.

Novi!!: Mletačka Republika i 1600. · Vidi više »

17. travnja

17.

Novi!!: Mletačka Republika i 17. travnja · Vidi više »

1789.

Bez opisa.

Novi!!: Mletačka Republika i 1789. · Vidi više »

1797.

Bez opisa.

Novi!!: Mletačka Republika i 1797. · Vidi više »

18. stoljeće

18.

Novi!!: Mletačka Republika i 18. stoljeće · Vidi više »

18. veljače

18.

Novi!!: Mletačka Republika i 18. veljače · Vidi više »

5. stoljeće

5.

Novi!!: Mletačka Republika i 5. stoljeće · Vidi više »

697.

Bez opisa.

Novi!!: Mletačka Republika i 697. · Vidi više »

717.

Bez opisa.

Novi!!: Mletačka Republika i 717. · Vidi više »

8. stoljeće

8.

Novi!!: Mletačka Republika i 8. stoljeće · Vidi više »

9. stoljeće

9.

Novi!!: Mletačka Republika i 9. stoljeće · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Mletačka republika, Mlečani, Republika Venecija, Venecijanska Republika, Venecijanska republika.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »