Brže od pregledniku!
57 odnosi: Ana Katarina Zrinski, Šimon Knefac, Šimun Kožičić, Bogoslužje, Brevijar, Dabar (Otočac), Dabarski brevijar, Dubrovnik, Franjevci, Glagoljaši, Glagoljica, Gradišćanski Hrvati, Hrvati, Hrvatska, Hrvatski jezik, Ignac Kristijanović, Ispovijed, Ivan Belostenec, Jeremijaš Šoštarić, Kajkavsko narječje, Klanjanje, Knjiga, Kodeks, Kršćanstvo, Križni put, Ljubljana, Marija (majka Isusova), Matica hrvatska, Misa, Molitva, Nicejsko vjerovanje, Oče naš, Otočac, Ozalj, Pergament, Pisac, Pobožnost, Pomochnik betegujuchéh y vumirajuchéh, Psalmi, Putni tovaruš, Red svetog Pavla prvog pustinjaka, Rijeka, Srce Isusovo, Svećenik, Svetac, Vatikanski hrvatski molitvenik, Venecija, Zdravo Marijo, 1400., 1460., ..., 1536., 1660., 1687., 1715., 1832., 1848., 2005.. Proširite indeks (7 više) »
Ana Katarina Zrinski
Grofica Ana Katarina Zrinski, rođ.
Novi!!: Molitvenik i Ana Katarina Zrinski · Vidi više »
Šimon Knefac
Šimon Matijaš Knefac ili Šimeon Knefac, također Kniefac (Knéfacz, Kniefacz) (Novo Selo, 23. veljače, 1752. – Klimpuh, 3. kolovoza, 1819.) hrvatski (gradišćanski) pisac, redovnik samostana Sv.
Novi!!: Molitvenik i Šimon Knefac · Vidi više »
Šimun Kožičić
Šimun Kožičić Benja (Zadar, oko 1460. – Zadar, 1536.) bio je modruški biskup i osnivač glagoljske tiskare u Rijeci.
Novi!!: Molitvenik i Šimun Kožičić · Vidi više »
Bogoslužje
Benediktom XVI. Bogoslužje, također i liturgija, naziv je za bilo koji čin slavljenja božanstva kojim se obilježava neki važan trenutak u životu čovjeka.
Novi!!: Molitvenik i Bogoslužje · Vidi više »
Brevijar
Brevijar iz 1440. godine. Brevijar (lat. breviarum, od brevis: kratak ili koncizan), časoslov, služba časova ili liturgija časova (liturgia horarum), također i Časoslov naroda Božjega, službena je dnevna molitva Katoličke Crkve, crkvena knjiga s tekstovima koje u određene časove tj.
Novi!!: Molitvenik i Brevijar · Vidi više »
Dabar (Otočac)
Dabar je naselje u Hrvatskoj, u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Molitvenik i Dabar (Otočac) · Vidi više »
Dabarski brevijar
Dabarski brevijar ili Dabarski molitvenik je brevijar iz ličkoga mjesta Dabra kraj Otočca.
Novi!!: Molitvenik i Dabarski brevijar · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Molitvenik i Dubrovnik · Vidi više »
Franjevci
Franjevci ili Red Manje braće (ili Red male braće) crkveni je red ustanovljen po nadahnuću sv.
Novi!!: Molitvenik i Franjevci · Vidi više »
Glagoljaši
Glagoljaši su bili svećenici, koji su se u bogoslužju koristili glagoljicom i staroslavenskim jezikom.
Novi!!: Molitvenik i Glagoljaši · Vidi više »
Glagoljica
Glagoljica u Zagrebačkoj katedrali Glagoljica je vrsta alfabetskoga pisma koje je osmišljeno, tj.
Novi!!: Molitvenik i Glagoljica · Vidi više »
Gradišćanski Hrvati
Položaj Gradišća na karti Austrije Dvojezični natpis u Gradišću Gradišćanski Hrvati (njem. Burgenlandkroaten, mađ. Burgenlandi horvátok, slk. Burgendlandskí Chorváti) skupni je naziv za Hrvate nastanjene na području Burgenlanda (Gradišća) u istočnoj Austriji i susjednim predjelima Mađarske i Slovačke.
Novi!!: Molitvenik i Gradišćanski Hrvati · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Molitvenik i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Molitvenik i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Molitvenik i Hrvatski jezik · Vidi više »
Ignac Kristijanović
Ignac Kristijanović (Kriztianovich) (Zagreb, 31. srpnja 1796. – Zagreb, 16. svibnja 1884.) hrvatski književnik, rimokatolički svećenik, biskup i prevoditelj.
Novi!!: Molitvenik i Ignac Kristijanović · Vidi više »
Ispovijed
Giuseppe Molteni: Ispovijed, 1838. Ispovijed ili pomirenje jedan je od sedam svetih sakramenata kod katolika i pravoslavaca.
Novi!!: Molitvenik i Ispovijed · Vidi više »
Ivan Belostenec
Naslovnica Belostenčeva ''Gazofilacija'', objavljenog postumno 1740. godine Muzeju grada Zagreba Ivan Belostenec OSPPE (Varaždin?, 1593. ili 1594. ‒ Lepoglava, 10. veljače 1675.), hrvatski katolički svećenik, pavlin, propovjednik i leksikograf.
Novi!!: Molitvenik i Ivan Belostenec · Vidi više »
Jeremijaš Šoštarić
Jeremijaš (Jeremija) Šoštarić ili Šošterić, Šosterić Sosterich, Sosterits (Mali Borištof, 2. prosinca, 1714. – Marianka, 28. travnja, 1770.) hrvatski (gradišćanski) je pisac, franjevac i svećenik.
Novi!!: Molitvenik i Jeremijaš Šoštarić · Vidi više »
Kajkavsko narječje
Kajkavsko narječje (kajkavština, kajkavica) jedno je od triju narječja hrvatskoga jezika uz čakavsko i štokavsko.
Novi!!: Molitvenik i Kajkavsko narječje · Vidi više »
Klanjanje
Trgu sv. Petra u Rimu. Klanjanje ili naklon čin je savijanja tijela i glave kao gesta poštovanja nekoj osobi ili simbolu.
Novi!!: Molitvenik i Klanjanje · Vidi više »
Knjiga
Knjige. Knjiga je ukoričena tiskana omeđena publikacija od najmanje 49 stranica (UNESCO-ova definicija), odnosno, knjiga je tiskana kolekcija papira.
Novi!!: Molitvenik i Knjiga · Vidi više »
Kodeks
Kodeks je pravilnik, skup načela o profesionalnom ponašanju.
Novi!!: Molitvenik i Kodeks · Vidi više »
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Novi!!: Molitvenik i Kršćanstvo · Vidi više »
Križni put
Njemačkoj. Križni put je pobožnost na spomen Isusove muke, od trenutka kada Isusa osuđuju na smrt do polaganja Isusova tijela u grob.
Novi!!: Molitvenik i Križni put · Vidi više »
Ljubljana
Ljubljana (njemački: Laibach, talijanski: Lubiana) je glavni i najveći grad Slovenije.
Novi!!: Molitvenik i Ljubljana · Vidi više »
Marija (majka Isusova)
Marija (aram. מרים Maryām "gorka"; arap. مريم(Maryam); grč. Μαριαμ, Mariam, Μαρια, Maria) bila je majka Isusova.
Novi!!: Molitvenik i Marija (majka Isusova) · Vidi više »
Matica hrvatska
Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.
Novi!!: Molitvenik i Matica hrvatska · Vidi više »
Misa
Benediktom XVI. Misa je obred slavljenja Euharistije u nekim zapadnim Crkvama, primjerice zapadnom obredu Katoličke Crkve, Starokatoličkoj Crkvi, Anglo-katoličkoj tradiciji Anglikanskih Crkava i nekim Lutheranskim Crkvama.
Novi!!: Molitvenik i Misa · Vidi više »
Molitva
Isus moli na Maslinskoj gori, 1664. Molitva je religiozni čin izgovaranja određenog teksta, u kojem se vjernici obraćaju Bogu.
Novi!!: Molitvenik i Molitva · Vidi više »
Nicejsko vjerovanje
Nicejsko vjerovanje, također Nicejski simbol vjere, proglašeno je na Prvom nicejskom saboru Crkve 325., koji je bio i prvi ekumenski sabor uopće.
Novi!!: Molitvenik i Nicejsko vjerovanje · Vidi više »
Oče naš
Veneciji 1527. godine u svojoj tiskari tiskao Andrea Torresani. Oče naš (lat. Pater noster) kršćanska je molitva dana od samog Isusa Krista i zapisana u Bibliji.
Novi!!: Molitvenik i Oče naš · Vidi više »
Otočac
Otočac je grad u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Molitvenik i Otočac · Vidi više »
Ozalj
Ozalj je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Molitvenik i Ozalj · Vidi više »
Pergament
Izrada pergamenta oko godine 1568. glagoljicom ispisano je 17 stranica (nekoliko uvodnih redaka knjižnom glagoljicom), a ostale su stranice prazne. Rukopis sadrži nekoliko inicijala, crteža i kasnijih pripisa. Čuva se danas u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Pergament ili pergamena (lat. charta pergamena: pergamski papir, po antičkom gradu Pergamu) je pisaća podloga napravljena od kože sitne stoke (obično koze i ovce).
Novi!!: Molitvenik i Pergament · Vidi više »
Pisac
pisaćem stroju, 1939. godine Pisac je osoba koja se profesionalno ili amaterski bavi pisanjem.
Novi!!: Molitvenik i Pisac · Vidi više »
Pobožnost
Pobožnost Pobožnost je način života, kojeg odlikuju religioznost i vjerske vrline kao što su poniznost i mir - duboko osoban odnos s Bogom i iskustvo Boga.
Novi!!: Molitvenik i Pobožnost · Vidi više »
Pomochnik betegujuchéh y vumirajuchéh
Pomochnik betegujuchéh y vumirajuchéh. Pomochnik betegujuchéh y vumirajuchéh (Pomočnik betegujičeh i vumirajučeh; pomoćnik bolesnima i umirajućima) je molitvenik od Ignaca Kristijanovića, izdan (1832.) na kajkavskome narječju.
Novi!!: Molitvenik i Pomochnik betegujuchéh y vumirajuchéh · Vidi više »
Psalmi
Sadržaj prvog psalma na hebrejskom jeziku Psalmi (he. Tehilim, תהילים, ili "molitve") predstavljaju jednu od knjiga Biblije, odnosno Starog zavjeta.
Novi!!: Molitvenik i Psalmi · Vidi više »
Putni tovaruš
Izvorna naslovna stranica "Putnog tovaruša" tiskanog u Mlecima 1661. godine Putni tovaruš (Suputnik) je molitvenik iz 1660. godine koji je Ana Katarina Zrinski priredila u Ozlju i objavila u Veneciji.
Novi!!: Molitvenik i Putni tovaruš · Vidi više »
Red svetog Pavla prvog pustinjaka
Red svetoga Pavla Prvoga Pustinjaka (lat. Ordo Fratrum Sancti Pauli Primi Eremitae, OSPPE) je katolički crkveni red koji je utemeljio Euzebije Ostrogonski po uzoru na život sv.
Novi!!: Molitvenik i Red svetog Pavla prvog pustinjaka · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Molitvenik i Rijeka · Vidi više »
Srce Isusovo
Srce Isusovo, često i Presveto Srce Isusovo (lat. Cor Jesu Sacratissimum), naziv je kršćanske pobožnosti prema Isusu i ujedno naziv blagdana.
Novi!!: Molitvenik i Srce Isusovo · Vidi više »
Svećenik
Katolički svećenici u Rimu Svećenik (staroslavenski: свештеникъ), posebno pripremljena osoba koja prinosi misne žrtve i obavlja druge vjerske obrede.
Novi!!: Molitvenik i Svećenik · Vidi više »
Svetac
sv. Antuna Padovanskoga na temelju njegovih relikvija Svetac je osoba koju je radi načina života sasvim posvećenog Kristu neka kršćanska Crkva proglasila ili od davnine štuje kao svetu.
Novi!!: Molitvenik i Svetac · Vidi više »
Vatikanski hrvatski molitvenik
Vatikanski molitvenik Vatikanski hrvatski molitvenik je najstariji poznati hrvatski molitvenik na narodnom jeziku.
Novi!!: Molitvenik i Vatikanski hrvatski molitvenik · Vidi više »
Venecija
Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).
Novi!!: Molitvenik i Venecija · Vidi više »
Zdravo Marijo
Zdravo, Marijo ili Ave Maria je katolička molitva majci Božjoj, čije najranije dokaze nalazimo u 1050. godini.
Novi!!: Molitvenik i Zdravo Marijo · Vidi više »
1400.
Bez opisa.
Novi!!: Molitvenik i 1400. · Vidi više »
1460.
Bez opisa.
Novi!!: Molitvenik i 1460. · Vidi više »
1536.
Bez opisa.
Novi!!: Molitvenik i 1536. · Vidi više »
1660.
Bez opisa.
Novi!!: Molitvenik i 1660. · Vidi više »
1687.
Bez opisa.
Novi!!: Molitvenik i 1687. · Vidi više »
1715.
Bez opisa.
Novi!!: Molitvenik i 1715. · Vidi više »
1832.
Bez opisa.
Novi!!: Molitvenik i 1832. · Vidi više »
1848.
Bez opisa.
Novi!!: Molitvenik i 1848. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Molitvenik i 2005. · Vidi više »
