Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Govori moliških Hrvata

Indeks Govori moliških Hrvata

Mundimitru. Govori moliških Hrvata ili moliškohrvatski govori arhaični su govori hrvatskog jezika moliških Hrvata koji se, unatoč okruženosti talijanskim govornim područjem, uspio sačuvati do današnjeg dana.

36 odnosi: Antonio Sammartino, Štokavsko narječje, Žarko Muljačić, Božidar Finka, Brač, Europa, Giacomo Scotti, Hrvatska, Hrvatski jezik, Hvar, Imperfekt, Italija, Jezikoslovlje, Josip Smodlaka, Južnočakavski dijalekt, Jugoslavija (razdvojba), Jugozapadni istarski dijalekt, Kolo (časopis), Korčula, Milan Rešetar, Mira Menac-Mihalić, Moliški Hrvati, Molise, Osmansko Carstvo, Osnovna škola, Palata, Pavao Rudan, Perfekt, Petar Šimunović, Račišće, Sućuraj, Sumartin, Talijanski jezik, Turcizam, Višejezičnost, Zapadni dijalekt.

Antonio Sammartino

Antonio Sammartino (Mundimitar, 15. lipnja 1961. – Mundimitar, 21. studenoga 2021.) bio je hrvatski pisac, kulturni djelatnik i istaknuti predstavnik zajednice moliških Hrvata, bivši počasni konzul Republike Hrvatske (od 2004. do 2010.) u talijanskoj pokrajini Molise.

Novi!!: Govori moliških Hrvata i Antonio Sammartino · Vidi više »

Štokavsko narječje

Štokavsko narječje (štokavština, štokavica), jedno od triju narječja hrvatskoga jezika, uz čakavsko i kajkavsko.

Novi!!: Govori moliških Hrvata i Štokavsko narječje · Vidi više »

Žarko Muljačić

Žarko Muljačić (Split, 2. listopada 1922. – Zagreb, 6. kolovoza 2009.) hrvatski filolog, hrvatski i njemački sveučilišni profesor te talijanski akademik.

Novi!!: Govori moliških Hrvata i Žarko Muljačić · Vidi više »

Božidar Finka

Božidar Finka (Sali, Dugi otok, 19. prosinca 1925. – 17. svibnja 1999.) hrvatski jezikoslovac i pjesnik.

Novi!!: Govori moliških Hrvata i Božidar Finka · Vidi više »

Brač

Brač (latinski: Bretia, Brattia; talijanski: Brazza, čakavski: Broč) je otok u Hrvatskoj u Jadranskom moru ispred Splita.

Novi!!: Govori moliških Hrvata i Brač · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.

Novi!!: Govori moliških Hrvata i Europa · Vidi više »

Giacomo Scotti

Giacomo Scotti (Saviano, Napulj, 1. prosinca 1928.), talijanski i hrvatski književnik, novinar, književni prevoditelj i javni djelatnik, član Društva hrvatskih književnika i Hrvatskog društva pisaca.

Novi!!: Govori moliških Hrvata i Giacomo Scotti · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Govori moliških Hrvata i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatski jezik

Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.

Novi!!: Govori moliških Hrvata i Hrvatski jezik · Vidi više »

Hvar

Hvar Starigradska riva Jelsa Sućuraj Starogrojsko polje, pogled s juga. U pozadini se vidi Vidova gora i otok Brač hvarske lavande u unutrašnjosti otoka Vinogradi na Hvaru. Glavni hvarski greben. Kapelica na najvišem vrhu Hvara, Sv. Nikoli (626 m). Crkva-tvrđava sv. Marije u Vrboskoj Hvar (čakavski Hvor, ili For, grčki: Φάρος, Faros) je otok u Hrvatskoj, ispred istočne obale Jadranskog mora.

Novi!!: Govori moliških Hrvata i Hvar · Vidi više »

Imperfekt

Imperfekt (lat. imperfectus.

Novi!!: Govori moliških Hrvata i Imperfekt · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Novi!!: Govori moliških Hrvata i Italija · Vidi više »

Jezikoslovlje

Jezikoslovlje je humanistička znanost kojoj su predmeti istraživanja jezik i govor.

Novi!!: Govori moliških Hrvata i Jezikoslovlje · Vidi više »

Josip Smodlaka

Josip Smodlaka (Imotski, 9. studenoga 1869. – Split, 31. svibnja 1956.), hrvatski pravnik i političar te gradonačelnik Splita u dva mandata (1918. i 1943.).

Novi!!: Govori moliških Hrvata i Josip Smodlaka · Vidi više »

Južnočakavski dijalekt

Južnočakavski ili ikavski čakavski dijalekt je jedan od dijalekata čakavskog narječja.

Novi!!: Govori moliških Hrvata i Južnočakavski dijalekt · Vidi više »

Jugoslavija (razdvojba)

Jugoslavija kroz povijest Države.

Novi!!: Govori moliških Hrvata i Jugoslavija (razdvojba) · Vidi više »

Jugozapadni istarski dijalekt

jugozapadni istarski Jugozapadni istarski dijalekt ili čakavsko-štokavski/štokavsko-čakavski/štakavsko-čakavski ikavski dijalekt je jedan od dijalekata čakavskog narječja.

Novi!!: Govori moliških Hrvata i Jugozapadni istarski dijalekt · Vidi više »

Kolo (časopis)

Kolo je književno umjetnički časopis u izdanju Matice hrvatske.

Novi!!: Govori moliških Hrvata i Kolo (časopis) · Vidi više »

Korčula

Rt Ražnjić-najistočniji dio Korčule Korčula (staronjemački: Kurzel, talijanski: Curzola, grčki: Κόρκυρα Μέλαινα, Korkyra Melaina, latinski: Corcyra Nigra) je hrvatski otok u Jadranskom moru pored dalmatinske obale.

Novi!!: Govori moliških Hrvata i Korčula · Vidi više »

Milan Rešetar

''Milan Rešetar'' 1904. Milan Rešetar (Dubrovnik, 1. veljače 1860. – Firenca, 14. siječnja 1942.), bio je hrvatski filolog, književni povjesničar, numizmatičar.

Novi!!: Govori moliških Hrvata i Milan Rešetar · Vidi više »

Mira Menac-Mihalić

Mira Menac-Mihalić (Zagreb, 1954.), hrvatska akademkinja, jezikoslovka, kroatistica i dijalektologinja.

Novi!!: Govori moliških Hrvata i Mira Menac-Mihalić · Vidi više »

Moliški Hrvati

Moliški Hrvati (Molizanski Hrvati) dio su hrvatskog naroda i žive u regiji Molise u Italiji u selima Acquaviva Collecroce (hrvatski Kruč), San Felice del Molise (hrvatski Štifilić), Montemitro (hrvatski Mundimitar).

Novi!!: Govori moliških Hrvata i Moliški Hrvati · Vidi više »

Molise

Molise je regija u južnoj Italiji koja je druga najmanja od svih talijanskih regija.

Novi!!: Govori moliških Hrvata i Molise · Vidi više »

Osmansko Carstvo

Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.

Novi!!: Govori moliških Hrvata i Osmansko Carstvo · Vidi više »

Osnovna škola

Osnovna škola je škola koju učenik pohađa kao prvu školu.

Novi!!: Govori moliških Hrvata i Osnovna škola · Vidi više »

Palata

Palata je mjesto u moliškoj pokrajini Campobasso.

Novi!!: Govori moliških Hrvata i Palata · Vidi više »

Pavao Rudan

Pavao Rudan (Zagreb, 15. prosinca 1942.), hrvatski akademik.

Novi!!: Govori moliških Hrvata i Pavao Rudan · Vidi više »

Perfekt

Perfekt (lat. perfectus.

Novi!!: Govori moliških Hrvata i Perfekt · Vidi više »

Petar Šimunović

Petar Šimunović (Dračevica na Braču, 19. veljače 1933. – Split, 5. kolovoza 2014.), hrvatski jezikoslovac, onomastičar i dijalektolog, član Razreda za filološke znanosti i član Predsjedništva Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Novi!!: Govori moliških Hrvata i Petar Šimunović · Vidi više »

Račišće

Račišće je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Korčule, Dubrovačko-neretvanska županija.

Novi!!: Govori moliških Hrvata i Račišće · Vidi više »

Sućuraj

Lokacija općine Sućuraj unutar županije Sućuraj (tal. San Giorgio) je općina u Hrvatskoj, na istočnom kraju otoka Hvara.

Novi!!: Govori moliških Hrvata i Sućuraj · Vidi više »

Sumartin

Sumartin je priobalno najmlađe mjesto na istoku otoka Braču, u općini Selca.

Novi!!: Govori moliških Hrvata i Sumartin · Vidi više »

Talijanski jezik

Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.

Novi!!: Govori moliških Hrvata i Talijanski jezik · Vidi više »

Turcizam

Turcizam je usvojenica u hrvatskom jeziku preuzete iz turskog jezika, koji je utjecao na sve jezike prostora na kojem se rasprostiralo Osmansko Carstvo u srednjem i novom vijeku.

Novi!!: Govori moliških Hrvata i Turcizam · Vidi više »

Višejezičnost

Višejezična ploča u Singapuru. Indiji. Višejezičnost označava sposobnost osobe da govori više od jednog jezika.

Novi!!: Govori moliških Hrvata i Višejezičnost · Vidi više »

Zapadni dijalekt

Povijesno rasprostiranje hrvatskih narječja Današnje rasprostiranje hrvatskih zapadnoštokavskih dijalekata Zapadni dijalektJosip Lisac: Hrvatska dijalektologija 1.

Novi!!: Govori moliških Hrvata i Zapadni dijalekt · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Moliški hrvatski dijalekt, Moliški hrvatski jezik, Moliškohrvatsko narječje.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »