Brže od pregledniku!
37 odnosi: Anita Đipanov, Ante Sekulić, Šokci, Bačka, Bodrog (grad), Bosna, Dunav, Festival marijanskog pučkog pjevanja, FK Dunav Monoštor, Hrvati, Hrvatska matica iseljenika, Hrvatska seljačka stranka, Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije, Ivan Keravin, Josip Pašić, Jugoslaveni, Kraljevina Ugarska, KUDH Bodrog, Monoštor, Mađari, Marija Šeremešić, Matiša Zvekanović, Okruzi Srbije, Romi, Rumunji, Slavonija, Sombor (općina), Srbija, Stjepan Jozić, Stjepan Radić, Tihomir Šeremešić, Urbani Šokci, Vojvodina, Zapadnobački okrug, 13. listopada, 1752., 1944., 2006..
Anita Đipanov
Anita Đipanov (Sombor, 29. lipnja 1987.), OBJAVIO: Šokački Portal, Prvi nosač zvuka »Kraljica Bodroga« »Alaj piva Šokica«, 13.
Novi!!: Monoštor i Anita Đipanov · Vidi više »
Ante Sekulić
Ante Sekulić (Tavankut, 16. studenog 1920. – Zagreb, 18. ožujka 2016.ij:, narod.hr, 19. ožujka 2016. Pristupljeno 20. ožujka 2016.) hrvatski književnik, jezikoslovac, kulturni povjesničar, doktor znanosti, dopisni član HAZU, Razreda za filološke znanosti (od 30. siječnja 1997.), kulturni uglednik.
Novi!!: Monoštor i Ante Sekulić · Vidi više »
Šokci
Vojvodini Etnografskom muzeju u Zagrebu Etnografskom muzeju u Zagrebu Etnografskom muzeju u Zagrebu Šokci su hrvatska etnička skupina naseljena na području Slavonije, kamo su se doselili u 17. stoljeću, te Vojvodine, Bosne i Mađarske.
Novi!!: Monoštor i Šokci · Vidi više »
Bačka
Bačka (srp. ćir.: Бачка, mađarski: Bácska, slovački: Báčka, rusinski: Бачка, njemački: Batschka) je zemljopisna pokrajina u Srbiji (Vojvodina), Mađarskoj, a uzmemo li kao Bačku i komadiće ozemlja koje Republika Hrvatska ima s istočne strane sadašnjeg toka Dunava (granica prati stari tok), onda je dio Bačke i u Hrvatskoj.
Novi!!: Monoštor i Bačka · Vidi više »
Bodrog (grad)
Bodrog je bio grad u Bačkoj.
Novi!!: Monoštor i Bodrog (grad) · Vidi više »
Bosna
Hercegovine Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države ''Bosna i Hercegovina''.
Novi!!: Monoštor i Bosna · Vidi više »
Dunav
Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.
Novi!!: Monoštor i Dunav · Vidi više »
Festival marijanskog pučkog pjevanja
Festival marijanskog pučkog pjevanja je festival duhovne glazbe koji se održava se bačkom mjestu Monoštoru.
Novi!!: Monoštor i Festival marijanskog pučkog pjevanja · Vidi više »
FK Dunav Monoštor
Fudbalski klub Dunav, skraćeno Dunav (Dunav Monoštor, Dunav Bački Monoštor) je nogometni klub iz Monoštora, općina Sombor, Zapadnobački okrug, Vojvodina, Republika Srbija.
Novi!!: Monoštor i FK Dunav Monoštor · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Monoštor i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska matica iseljenika
Hrvatska matica iseljenika (HMI) je hrvatska ustanova utemeljena 1951. godine.
Novi!!: Monoštor i Hrvatska matica iseljenika · Vidi više »
Hrvatska seljačka stranka
Hrvatska seljačka stranka je hrvatska politička stranka osnovana 1904. godine pod imenom Hrvatska pučka seljačka stranka.
Novi!!: Monoštor i Hrvatska seljačka stranka · Vidi više »
Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije
Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije je prema svom statutu: "Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV) je najviše zastupničko tijelo Hrvata u Republici Srbiji, izabrano radi ostvarivanja prava na manjinsku samoupravu.
Novi!!: Monoštor i Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije · Vidi više »
Ivan Keravin
O.
Novi!!: Monoštor i Ivan Keravin · Vidi više »
Josip Pašić
Josip (Joza) Pašić (Monoštor, 29. prosinca 1913. – Zagreb, 22. svibnja 2010.) je hrvatski književnik iz Bačke u Vojvodini.
Novi!!: Monoštor i Josip Pašić · Vidi više »
Jugoslaveni
Jugoslaveni je službeni naziv koji se na području SFR Jugoslavije koristio za pripadnike raznih etničkih skupina koji su se na službenim popisima stanovništva izjašnjavali pod ovim imenom.
Novi!!: Monoštor i Jugoslaveni · Vidi više »
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Novi!!: Monoštor i Kraljevina Ugarska · Vidi više »
KUDH Bodrog, Monoštor
Kulturno-umjetničko društvo Hrvata Bodrog je kulturno-umjetničko društvo Hrvata iz Monoštora.
Novi!!: Monoštor i KUDH Bodrog, Monoštor · Vidi više »
Mađari
Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.
Novi!!: Monoštor i Mađari · Vidi više »
Marija Šeremešić
Prof.
Novi!!: Monoštor i Marija Šeremešić · Vidi više »
Matiša Zvekanović
Matiša (Matija) Zvekanović (Subotica, Matiša Zvekanović 17. veljače 1913. – 24. travnja 1991.) je bio istaknuti duhovnik iz zajednice bačkih Hrvata.
Novi!!: Monoštor i Matiša Zvekanović · Vidi više »
Okruzi Srbije
Upravni okruzi Republike Srbije - Republika Srbija je uređena Zakonom o teritorijalnoj organizaciji, usvojenim u Narodnoj Skupštini 29. prosinca 2007. godine.
Novi!!: Monoštor i Okruzi Srbije · Vidi više »
Romi
Romi (ro. रोमानी, Rom, Rrom, ili Rroma), često i Cigani, što neki smatraju pogrdnim, tradicijski su nomadski narod podrijetlom iz sjeverozapadne Indije koji se svrstava indoiranskoj jezičnoj porodici.
Novi!!: Monoštor i Romi · Vidi više »
Rumunji
Rumunji romanski narod srodan Moldavcima i Vlasima naseljen poglavito u Rumunjskoj i Moldaviji.
Novi!!: Monoštor i Rumunji · Vidi više »
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Monoštor i Slavonija · Vidi više »
Sombor (općina)
Mapa općine Sombor Općina Sombor je jedna od općina u Republici Srbiji.
Novi!!: Monoštor i Sombor (općina) · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Monoštor i Srbija · Vidi više »
Stjepan Jozić
Stjepan Jozić (Monoštor, 1951. – Zagreb, 21. srpnja 2011.), bio je akademski slikar i ravnatelj Gradskog muzeja u Vinkovcima.
Novi!!: Monoštor i Stjepan Jozić · Vidi više »
Stjepan Radić
Stjepan Radić (Desno Trebarjevo pokraj Siska, 11. lipnja 1871. − Zagreb, 8. kolovoza 1928.), bio je hrvatski političar, književnik, prevoditelj i publicist.
Novi!!: Monoštor i Stjepan Radić · Vidi više »
Tihomir Šeremešić
Tihomir Šeremešić, hrvatski književnik iz Vojvodine.
Novi!!: Monoštor i Tihomir Šeremešić · Vidi više »
Urbani Šokci
* Udruženje građana Urbani Šokci – Sombor.
Novi!!: Monoštor i Urbani Šokci · Vidi više »
Vojvodina
Tradicionalna zastava Vojvodine Vojvodina, službenim nazivom Autonomna Pokrajina Vojvodina (srp. Аутономна Покрајина Војводина, mađ. Vajdaság Autonóm Tartomány, slvč. Autonómna pokrajina Vojvodina, rum. Provincia Autonomă Voivodina, rusin. Автономна Покраїна Войводина) autonomna je pokrajina na sjeveru Republike Srbije.
Novi!!: Monoštor i Vojvodina · Vidi više »
Zapadnobački okrug
Zapadnobački okrug (srpski: Западнобачки округ, Zapadnobački okrug; mađarski: Nyugat Bácskai Körzet; slovački: Západnobáčsky okres; rusinski: Заходнобачки окрух; rumunjski: Districtul Backa de Vest) je okrug na sjeveru Republike Srbije.
Novi!!: Monoštor i Zapadnobački okrug · Vidi više »
13. listopada
13.
Novi!!: Monoštor i 13. listopada · Vidi više »
1752.
Bez opisa.
Novi!!: Monoštor i 1752. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: Monoštor i 1944. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Monoštor i 2006. · Vidi više »
