Brže od pregledniku!
18 odnosi: Euharistijsko klanjanje, Evangelizacija, Franjo Šeper, Hrvatska, Jure Bogdan, Kongregacija, Kupinec, Ljiljana Bunjevac Filipović, Ljudevit Montfortski, Miroslav Bustruc, Oružane snage Republike Hrvatske, Pastoral, Tridesetodnevnica za Hrvatsku i hrvatski narod, Vojni ordinarijat, Zabok, Zagreb, 1705., 2005..
Euharistijsko klanjanje
Euharistijsko klanjanje Meksiku Euharistijsko klanjanje je pobožnost u Katoličkoj, Anglo-katoličkoj Crkvi i luteranskoj tradiciji, u kojoj je Isus u obliku Presvetog Oltarskog Sakramenta (Tijelo Kristovo, posvećena hostija) izložen i obožavan od strane vjernika.
Novi!!: Monfortanci i Euharistijsko klanjanje · Vidi više »
Evangelizacija
Evangelizacijom se smatra naviještanje riječju i djelom poruke Isusa Krista nekršćanima, koja se naziva evanđelje ili radosna vijest, kao i stalno ponavljanje Kristove poruke spasenja u propovijedima, svjedočenjima, katehezi i liturgiji onima koji su već kršćani.
Novi!!: Monfortanci i Evangelizacija · Vidi više »
Franjo Šeper
Franjo Šeper (Osijek, 2. listopada 1905. – Rim, 30. prosinca 1981.), hrvatski nadbiskup i kardinal.
Novi!!: Monfortanci i Franjo Šeper · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Monfortanci i Hrvatska · Vidi više »
Jure Bogdan
Jure Bogdan (Donji Dolac, 9. studenog 1955.), biskup, vojni ordinarij u Republici Hrvatskoj, od 30. studenoga 2015. Do tada je bio rektor Papinskoga hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu.
Novi!!: Monfortanci i Jure Bogdan · Vidi više »
Kongregacija
Kongregacija (lat. congregatio), od latinskoga congregatio (con, s + grex, društvo, družina), može značiti.
Novi!!: Monfortanci i Kongregacija · Vidi više »
Kupinec
Kupinec je naseljeno mjesto u Republici Hrvatskoj u Zagrebačkoj županiji.
Novi!!: Monfortanci i Kupinec · Vidi više »
Ljiljana Bunjevac Filipović
Ljiljana Bunjevac Filipović (Virovitica, 7. prosinca 1958.), hrvatska televizijska novinarka i redateljica i scenaristica dokumentarnih filmova.
Novi!!: Monfortanci i Ljiljana Bunjevac Filipović · Vidi više »
Ljudevit Montfortski
Ljudevit Montfortski (Montfort-sur-Meu, 31. siječnja 1673. – Saint-Laurent-sur-Sèvres, 28. travnja 1716.), francuski katolički svetac, teolog, misionar, svećenik i pisac.
Novi!!: Monfortanci i Ljudevit Montfortski · Vidi više »
Miroslav Bustruc
Fra Miroslav Bustruc (Staševica, 1958.), hrvatski katolički svećenik, franjevac provincije Presvetog Otkupitelja čije je sjedište u Splitu.
Novi!!: Monfortanci i Miroslav Bustruc · Vidi više »
Oružane snage Republike Hrvatske
Oružane snage Republike Hrvatske (skr. OSRH) službeni je naziv za Hrvatsku vojsku.
Novi!!: Monfortanci i Oružane snage Republike Hrvatske · Vidi više »
Pastoral
Pastoral je prema novim definicijama, "mnogoliki rad crkvene zajednice potaknut Duhom Svetim, za ostvarenje Božjega nauma spasenja u vremenu, u odnosu prema čovjeku i njegovoj povijesti, u okviru stvarnih životnih okolnosti".
Novi!!: Monfortanci i Pastoral · Vidi više »
Tridesetodnevnica za Hrvatsku i hrvatski narod
Photo: obnovauduhu.com Nacionalnog svetišta sv. Josipa. Slika s letaka i plakata Tridesetodnevnice 2017. godine. Tridesetodnevnica za Hrvatsku i hrvatski narod je hrvatska katolička molitvena inicijativa koju je 2015. godine pokrenuo hrvatski pokret Obnove u Duhu Svetom.
Novi!!: Monfortanci i Tridesetodnevnica za Hrvatsku i hrvatski narod · Vidi više »
Vojni ordinarijat
Vojni ordinarijat je posebno crkveno područje izjednačeno s biskupijom, zaduženo za pastoralnu skrb pripadnika oružanih snaga (i redarstvenih službi u većem dijelu slučajeva) neke države.
Novi!!: Monfortanci i Vojni ordinarijat · Vidi više »
Zabok
Zabok je grad u Krapinsko-zagorskoj županiji u Hrvatskoj.
Novi!!: Monfortanci i Zabok · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Monfortanci i Zagreb · Vidi više »
1705.
Bez opisa.
Novi!!: Monfortanci i 1705. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Monfortanci i 2005. · Vidi više »
