Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Moravska

Indeks Moravska

Moravska (češki i slovački: Morava, mađ. Morvaország; polj. Morawy; njem. Mähren) povijesna je pokrajina, a ime je dobila po rijeci Moravi, koja izvire u sjeverozapadnom dijelu ove pokrajine.

106 odnosi: Albert II. Habsburgovac, Arnulf Karantanski, Austrija, Austro-Ugarska, Šleska, Šveđani, Češka, Češka (povijesna pokrajina), Češka Šleska, Češko državno pravo, Čehoslovačka, Česi, Bijeli Karpati, Boleslav I. Hrabri, Brno, Donja Austrija, Drugi svjetski rat, Ekskomunikacija, Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva, Fridrik I. Barbarossa, Germani, Habsburg, Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom, Husiti, Husitski ratovi, Industrija, Južna Češka, Južna Moravska, Karpati, Kelti, Krš, Kvadi, Lignit, Lužica, Ludovik II., Mađari, Mađarska, Mađarski jezik, Matija Korvin, Mohačka bitka, Morava (Češka), Moravski jezik, Moravsko-šleski kraj, Nafta, Nijemci, Njemački jezik, Odra, Olomoučki kraj, Olomouc, Ostrava, ..., Oton I. Veliki, Papa, Pardubički kraj, Pavao II., Poljska, Poljski jezik, Primogenitura, Prvi svjetski rat, Slaveni, Slovačka, Slovački jezik, Ugljen, Vazal, Velikomoravska Kneževina, Vinarstvo, Vinogradarstvo, Visla, Vladislav II. Jagelović, Vysočina, Zlínski kraj, Znojmo, 1019., 1054., 1182., 1197., 1306., 1310., 1437., 1458., 1469., 1471., 1490., 1526., 1641., 18. stoljeće, 19. stoljeće, 1905., 1918., 1991., 1993., 1995., 1996., 1999., 2001., 2006., 6. stoljeće, 60. pr. Kr., 830., 833., 846., 890., 895., 906., 907., 955., 999.. Proširite indeks (56 više) »

Albert II. Habsburgovac

Albert II. Habsburgovac (anonimna slika iz 16. stoljeća) Albert II.

Novi!!: Moravska i Albert II. Habsburgovac · Vidi više »

Arnulf Karantanski

'''Arnulf Karantanski''', portret iz jedne knjige iz 19. stoljeća Arnulf Karantanski ili Arnulf Koruški (njemački Arnulf von Kärnten)) (850.

Novi!!: Moravska i Arnulf Karantanski · Vidi više »

Austrija

Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih nacija od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Moravska i Austrija · Vidi više »

Austro-Ugarska

Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz kuće Habsburg.

Novi!!: Moravska i Austro-Ugarska · Vidi više »

Šleska

Šlezija Šleska ili Šlezija (poljski: Śląsk, njemački Schlesien, češki: Slezsko, šleski: Ślůnsk) je povijesna regija u srednjoj Europi koja se danas većim dijelom nalazi u Poljskoj, a manjim dijelom u Češkoj Republici i Njemačkoj.

Novi!!: Moravska i Šleska · Vidi više »

Šveđani

Šveđani (švedski: Svenskar), sjevernogermanski narod, oko 14 000 000 pripadnika naseljenih u Švedskoj, i znatnoj manjini u SAD-u, te u Finskoj, Kanadi, Norveškoj i Danskoj.

Novi!!: Moravska i Šveđani · Vidi više »

Češka

Češka Republika (Česká republika), ili samo Češka (češki: Česko) je država u Srednjoj Europi koja graniči s Poljskom na sjeveroistoku, Slovačkom na jugoistoku, Austrijom na jugu i Njemačkom na zapadu i sjeverozapadu.

Novi!!: Moravska i Češka · Vidi više »

Češka (povijesna pokrajina)

Češka, ponekad i Bohemija (češki: Čechy; njem. Böhmen) povijesna je pokrajina koja, zajedno s Moravskom i dijelom Šleske čini najveći dio današnje Češke Republike.

Novi!!: Moravska i Češka (povijesna pokrajina) · Vidi više »

Češka Šleska

Češka Šleska, nekoć Moravska Šleska i Austrijska Šleska (češki: České Slezsko, Moravské Slezsko, Rakouské Slezsko), a od 1918. do 1945. i Sudetska Šleska, povijesna je pokrajina koja zajedno s Češkom i Moravskom čini današnju Češku Republiku.

Novi!!: Moravska i Češka Šleska · Vidi više »

Češko državno pravo

Češko državno pravo pojam je koji označava skup povijesnih i državno-pravnih činjenica na kojima je utemeljena težnja češkoga naroda za očuvanjem nacionalne samostalnosti i postizanjem teritorijalnoga jedinstva zemalja Češke krune, najprije u okviru Habsburške Monarhije, a potom i u ostalim državno-pravnim okolnostima.

Novi!!: Moravska i Češko državno pravo · Vidi više »

Čehoslovačka

Čehoslovačka je bila srednjoeuropska država nastala kao državna zajednica Češke i Slovačke, a postojala je od 1918. do 1939. te od 1945. do 1992. godine.

Novi!!: Moravska i Čehoslovačka · Vidi više »

Česi

Česi su zapadnoslavenski narod nastanjen u Češkoj (9.524.000).

Novi!!: Moravska i Česi · Vidi više »

Bijeli Karpati

Bijeli Karpati (slovački: Biele Karpaty, češki: Bílé Karpaty) su najzapadniji planinski lanac iz Karpatske skupine koji se prostire na granici Slovačke i Češke.

Novi!!: Moravska i Bijeli Karpati · Vidi više »

Boleslav I. Hrabri

Boleslav I. Hrabri Boleslav I. Hrabri (pol. Bolesław I Chrobry) (967. - 17. lipnja 1025.), sin Mješka I. i njegove prve supruge Dubravke, je poljski knez i prvi poljski kralj.

Novi!!: Moravska i Boleslav I. Hrabri · Vidi više »

Brno

Špilberk Katedrala Brno (češki: Brno; njem. Brünn) je drugi najveći grad u Češkoj.

Novi!!: Moravska i Brno · Vidi više »

Donja Austrija

Donja Austrija (njemački: Niederösterreich; stari naziv: Erzherzogtum Österreich unter der Enns, Krunsko vojvodstvo Austrija niže od (rijeke) Ens)) je austrijska savezna država. Površina države je 19.177,78 km² a u njoj živi 1.608.045 stanovnika. Glavni grad je Sveti Hipolit. Donja Austrija graniči sa Češkom i Slovačkom i austrijskim saveznim državama Gornja Austrija (njem. Oberösterreich), Štajerska (njem. Steiermark) i Gradišće (njem. Burgenland), i okružuje grad Beč. Kategorija:Austrijske savezne države.

Novi!!: Moravska i Donja Austrija · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. - 2. rujna 1945.) međunarodni je sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvog svjetskog rata.

Novi!!: Moravska i Drugi svjetski rat · Vidi više »

Ekskomunikacija

Ekskomunikacija ili izopćenje je mjera kojom se neku osobu izopćuje iz članstva neke vjerske organizacije.

Novi!!: Moravska i Ekskomunikacija · Vidi više »

Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva

Ferdinand I. (dvorac Alcalá de Henares kod Madrida, 10. ožujka 1503. - Beč, 25. srpnja 1564.), austrijski nadvojvoda (1521.- 1564.), češki kralj (1527.-1564.), ugarsko-hrvatski kralj (1526/1527.-1564.), rimsko-njemački car (1556.-1564) iz dinastije Habsburg.

Novi!!: Moravska i Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Fridrik I. Barbarossa

Fridrik I., zvan Barbarossa (Waiblingen ili Weingarten u (Altdorf) kod Ravensburga, oko 1122. - na rijeci Saleph, u današnoj Turskoj, 10. lipnja 1190.), rimsko-njemački kralj od 1152., rimsko-njemački car (1155.-1190.), švapski vojvoda od 1147. godine kao Fridrik III. iz dinastije Hohenstaufen.

Novi!!: Moravska i Fridrik I. Barbarossa · Vidi više »

Germani

Germani (latinski: germani) obuhvaćaju veliku, jezično i plemenski srodnu skupinu indoeuropskih naroda, čija je pradomovina bila južna Švedska, Danska, Schleswig-Holstein i Sjevernonjemačka nizina (između rijeke Wesera i Odre).

Novi!!: Moravska i Germani · Vidi više »

Habsburg

Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: Habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac") bila je jedna od vladarskih kuća (dinastija) Europe: Habsburgovci su vladali Austrijom (kao vojvode 1282–1453., nadvojvode 1453–1804. i carevi 1804–1918.), bili su kraljevi Španjolske (1516–1700.) i carevi Svetog Rimskog Carstva više stoljeća do 1806.

Novi!!: Moravska i Habsburg · Vidi više »

Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom

Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Mađarskom od 1102. do 1527. godine.

Novi!!: Moravska i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom · Vidi više »

Husiti

Spaljivanje Jana Husa prikaz na Jenskom kodeksu Husiti (češki: Husité ili Kališníci) su bili pripadnici radikalnog reformističkog pokreta pod vodstvom Jan Husa, koji je bio pod utjecajem engleskog protestanskog reformatora Johna Wycliffea.

Novi!!: Moravska i Husiti · Vidi više »

Husitski ratovi

Tijekom svoje vladavine car Karlo IV. se oslanjao na njemačke koloniste, što je izazvalo nezadovoljstvo domaćeg stanovništva.

Novi!!: Moravska i Husitski ratovi · Vidi više »

Industrija

Industrija je skup ljudskih djelatnosti koje su okrenute proizvodnji robe i usluga.

Novi!!: Moravska i Industrija · Vidi više »

Južna Češka

Južna Češka je pokrajina na jugu Češke.

Novi!!: Moravska i Južna Češka · Vidi više »

Južna Moravska

Južna Moravska je pokrajina Češke Republike uz granicu sa Slovačkom i Austrijom.

Novi!!: Moravska i Južna Moravska · Vidi više »

Karpati

Karpati su planinski lanac u srednjoj Europi.

Novi!!: Moravska i Karpati · Vidi više »

Kelti

Kelti, skupni naziv za plemena i narode koji su živjeli na sadašnjim područjima Velike Britanije, Irske, Belgije, Francuske, Švicarske pa sve do Ukrajine, a miješajući se s ostalim narodima stigli su potom i do Panonije.

Novi!!: Moravska i Kelti · Vidi više »

Krš

Nacionalnom parku Paklenica Suhozid u velebitskim kršu Krš (koriste se još i termini: kras i karst) je tip reljefa koji se razvija na tlu sastavljenom od topljivih stijena (najčešće kalcijevog karbonata (CaCO3) ili magnezijevog karbonata (MgCO3)).

Novi!!: Moravska i Krš · Vidi više »

Kvadi

Rasprostiranje germanskih plemena u 1. stoljeću. Kvadi se nalaze u lijevom donjem kutu mape (narančasto). Kvadi (latinski: Quadi, njemački: Quaden) je manje germansko pleme o kojemu se malo zna, i to samo iz zabilješki njihovih neprijatelja – Rimljana.

Novi!!: Moravska i Kvadi · Vidi više »

Lignit

Lignit poznat i kao smeđi ugljen je ugljen srednje kalorične vrijednosti pogodan za primjenu kao energetsko gorivo.

Novi!!: Moravska i Lignit · Vidi više »

Lužica

Lužica (gornjolužičkosrpski: Łužica, donjolužičkosrpski: Łužyca, njemački: Lausitz, poljski: Łużyce, češki: Lužice) povijesna je regija u središnjoj Europi.

Novi!!: Moravska i Lužica · Vidi više »

Ludovik II.

Ludovik II.

Novi!!: Moravska i Ludovik II. · Vidi više »

Mađari

Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.

Novi!!: Moravska i Mađari · Vidi više »

Mađarska

Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) je država u Srednjoj Europi.

Novi!!: Moravska i Mađarska · Vidi više »

Mađarski jezik

Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.

Novi!!: Moravska i Mađarski jezik · Vidi više »

Matija Korvin

Grb Matije Korvina Matija Korvin, poznat i kao Matijaš (Kolozsvár, 23. veljače 1443. - Beč, 6. travnja 1490.), hrvatsko-ugarski kralj (1458. - 1490.), protukralj Češke (1469. - 1490.). Osvojio dio habsburških nasljednih zemalja, kojima je vladao od 1485.

Novi!!: Moravska i Matija Korvin · Vidi više »

Mohačka bitka

Mohačka bitka (mađarski: mohácsi csata ili mohácsi vész; turski: Mohaç Savaşı ili Mohaç Meydan Savaşı) bitka je koja se 29. kolovoza 1526.

Novi!!: Moravska i Mohačka bitka · Vidi više »

Morava (Češka)

Morava (njem. March) je rijeka u Češkoj i najvažnija rijeka regije Moravske koja je po njoj dobila ime.

Novi!!: Moravska i Morava (Češka) · Vidi više »

Moravski jezik

Moravski jezik (moravščina, češki moravština, moravský jazyk) je osporavan jezik, kojim govori stanovništvo u Moravskoj.

Novi!!: Moravska i Moravski jezik · Vidi više »

Moravsko-šleski kraj

Moravsko-šleski kraj češka je pokrajina na sjeveroistoku zemlje.

Novi!!: Moravska i Moravsko-šleski kraj · Vidi više »

Nafta

Naftna platforma Nafta (lat. petroleum; grč. petra (stijena) i lat. oleum (ulje)), kameno je ili sirovo zemno ulje, smeđezelena do smeđecrna obojena tekuća ili polučvrsta tvar specifične težine 0,82-0,94, koju većinom nalazimo u sedimentnim slojevima Zemlje, a rijetko i u metamorfnim i magmatske stijenama.

Novi!!: Moravska i Nafta · Vidi više »

Nijemci

Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.

Novi!!: Moravska i Nijemci · Vidi više »

Njemački jezik

Njemački jezik pripada grupi zapadnogermanskih jezika, spada među svjetske jezike.

Novi!!: Moravska i Njemački jezik · Vidi više »

Odra

Odra (češ./polj. Odra, njem. Oder) je rijeka duga 854 km koja izvire u Češkoj Republici, protječe kroz zapadnu Poljsku i čini granicu između Njemačke i Poljske u dužini između 187 km.

Novi!!: Moravska i Odra · Vidi više »

Olomoučki kraj

Olomoučki kraj je češka pokrajina na sjeveru povijesne regije Moravske.

Novi!!: Moravska i Olomoučki kraj · Vidi više »

Olomouc

Olomouc (njem.: Olmütz; moravski (i Haná dijalekt): Olomóc ili Holomóc) grad je u Češkoj Republici, u Moravskoj regiji.

Novi!!: Moravska i Olomouc · Vidi više »

Ostrava

Ostrava (prije Moravská Ostrava, njem. Mährisch Ostrau) treći je po veličini grad u Češkoj Republici.

Novi!!: Moravska i Ostrava · Vidi više »

Oton I. Veliki

Magdeburgu Oton I. (njemački Otto I.) (* 23. studenog 912. u Wallhausenu; † 7. svibnja 973. u Memlebenu), saski vojvoda i rimsko-njemački kralj (936. - 962.), rimsko-njemački car (962. - 973.). Česti naziv Oton Veliki potječe od srednjovjekovnog povjesničara Otta von Freisinga i nije suvremen.

Novi!!: Moravska i Oton I. Veliki · Vidi više »

Papa

Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).

Novi!!: Moravska i Papa · Vidi više »

Pardubički kraj

Pardubički kraj pokrajina je u središnjoj Češkoj.

Novi!!: Moravska i Pardubički kraj · Vidi više »

Pavao II.

Pavao II., papa od 30. kolovoza 1464. do 26. srpnja 1471. godine.

Novi!!: Moravska i Pavao II. · Vidi više »

Poljska

Poljska (polj. Polska), službeno Republika Poljska (polj. Rzeczpospolita Polska), je država u srednjoj Europi. Geopolitički pripada istočnoj Europi. Graniči s Njemačkom na zapadu, Češkom na jugozapadu, Slovačkom na jugu, Ukrajinom na jugoistoku, Bjelorusijom na istoku, Litvom na sjeveroistoku, te Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem na sjeveru. Poljska je članica Europske unije i NATO saveza. Ukupna površina Poljske je 312.679 km², što je čini 69. na spisku najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez sa Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritoriju Poljske su podijelile Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvog svjetskog rata, a ponovo je izgubila početkom Drugog svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u značajno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnog bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.

Novi!!: Moravska i Poljska · Vidi više »

Poljski jezik

Poljski jezik (polj. język polski; ISO 639-3) je službeni jezik Republike Poljske.

Novi!!: Moravska i Poljski jezik · Vidi više »

Primogenitura

Primogenitura je ustaljena tradicija nasljedstva gdje prvorođenče ima prednost.

Novi!!: Moravska i Primogenitura · Vidi više »

Prvi svjetski rat

Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Središnje sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenog 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40 milijuna žrtava, uključujući približno 20 milijuna mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti) i značajna razaranja država i gospodarstava, te se smatra prvim ratom globalnih, svjetskih razmjera.

Novi!!: Moravska i Prvi svjetski rat · Vidi više »

Slaveni

Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.

Novi!!: Moravska i Slaveni · Vidi više »

Slovačka

Slovačka Republika (slovački: Slovenská republika ili Slovensko) država je Srednje Europe, koja graniči sa Češkom na sjeverozapadu, Poljskom na sjeveru, Ukrajinom na istoku, Mađarskom na jugu i Austrijom na jugozapadu.

Novi!!: Moravska i Slovačka · Vidi više »

Slovački jezik

Slovački jezik (sl. slovenský jazyk ili slovenčina; ISO 639-3: slk) službeni je jezik Republike Slovačke, koji ima oko 5.019.950 govornika, poglavito u Slovačkoj (4.610.000; popis 2001.); 193.000 u Češkoj (popis 2001.); 11.800 u Mađarskoj (popis 2001.); 80.000 u Srbiji (Vojvodina; W. Brown, 1996.). Slovački se, kao skupina dijalekata, izdvojio iz kasnoga praslavenskoga još u 10. stoljeće.

Novi!!: Moravska i Slovački jezik · Vidi više »

Ugljen

'''Ugljen''' Ugljen, kao vrsta fosilnog goriva, je crna ili crno-smeđa, sedimentna stijena, sa sadržajem ugljika od 30% (lignit) do 98% (antracit), pomiješanog s malim količinama sumpornih i dušikovih spojeva.

Novi!!: Moravska i Ugljen · Vidi više »

Vazal

'''Vazal priseže na odanost svom gospodaru''' Vazal ili lenski gospodar bio je srednjovjekovni plemić i feudalac koji se nalazio u dvostrano obvezujućem odnosu sa svojim nadređenim lenskim gospodarem i feudalcem.

Novi!!: Moravska i Vazal · Vidi više »

Velikomoravska Kneževina

Velikomoravska kneževina bila je najsnažnija država Zapadnih Slavena.

Novi!!: Moravska i Velikomoravska Kneževina · Vidi više »

Vinarstvo

Grožđe Vinarstvo ili vinifikacija je djelatnost koja se bavi proizvodnjom vina i proizvoda od grožđa i vina, vinarstvo (pristupljeno 3. listopada 2016.) od odabira grožđa do punjenja gotovog vina u boce.

Novi!!: Moravska i Vinarstvo · Vidi više »

Vinogradarstvo

Riesling Cabernet Sauvignon Vinogradarstvo je poljoprivredna grana koja se bavi uzgojem europske (domaće, plemenite) vinove loze (Vitis vinifera) i proizvodnjom grožđa.

Novi!!: Moravska i Vinogradarstvo · Vidi više »

Visla

Visla, polj. Wisła, je najduža poljska rijeka i jedna od najvećih u istočnoj Europi.

Novi!!: Moravska i Visla · Vidi više »

Vladislav II. Jagelović

Vladislav II.

Novi!!: Moravska i Vladislav II. Jagelović · Vidi više »

Vysočina

Vysočina je pokrajina u Češkoj Republici.

Novi!!: Moravska i Vysočina · Vidi više »

Zlínski kraj

Zlínski kraj pokrajina je Češke Republike na istoku povijesne regije Moravske uz granicu sa Slovačkom.

Novi!!: Moravska i Zlínski kraj · Vidi više »

Znojmo

mini Znojmo je grad u Češkoj Republici.

Novi!!: Moravska i Znojmo · Vidi više »

1019.

Bez opisa.

Novi!!: Moravska i 1019. · Vidi više »

1054.

Bez opisa.

Novi!!: Moravska i 1054. · Vidi više »

1182.

Bez opisa.

Novi!!: Moravska i 1182. · Vidi više »

1197.

Bez opisa.

Novi!!: Moravska i 1197. · Vidi više »

1306.

Bez opisa.

Novi!!: Moravska i 1306. · Vidi više »

1310.

Bez opisa.

Novi!!: Moravska i 1310. · Vidi više »

1437.

Bez opisa.

Novi!!: Moravska i 1437. · Vidi više »

1458.

Bez opisa.

Novi!!: Moravska i 1458. · Vidi više »

1469.

Bez opisa.

Novi!!: Moravska i 1469. · Vidi više »

1471.

Bez opisa.

Novi!!: Moravska i 1471. · Vidi više »

1490.

Bez opisa.

Novi!!: Moravska i 1490. · Vidi više »

1526.

Bez opisa.

Novi!!: Moravska i 1526. · Vidi više »

1641.

Bez opisa.

Novi!!: Moravska i 1641. · Vidi više »

18. stoljeće

18.

Novi!!: Moravska i 18. stoljeće · Vidi više »

19. stoljeće

19.

Novi!!: Moravska i 19. stoljeće · Vidi više »

1905.

Bez opisa.

Novi!!: Moravska i 1905. · Vidi više »

1918.

Bez opisa.

Novi!!: Moravska i 1918. · Vidi više »

1991.

Bez opisa.

Novi!!: Moravska i 1991. · Vidi više »

1993.

Bez opisa.

Novi!!: Moravska i 1993. · Vidi više »

1995.

Bez opisa.

Novi!!: Moravska i 1995. · Vidi više »

1996.

Bez opisa.

Novi!!: Moravska i 1996. · Vidi više »

1999.

1999. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u petak.

Novi!!: Moravska i 1999. · Vidi više »

2001.

2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Moravska i 2001. · Vidi više »

2006.

2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.

Novi!!: Moravska i 2006. · Vidi više »

6. stoljeće

6.

Novi!!: Moravska i 6. stoljeće · Vidi više »

60. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Moravska i 60. pr. Kr. · Vidi više »

830.

Bez opisa.

Novi!!: Moravska i 830. · Vidi više »

833.

Bez opisa.

Novi!!: Moravska i 833. · Vidi više »

846.

Bez opisa.

Novi!!: Moravska i 846. · Vidi više »

890.

Bez opisa.

Novi!!: Moravska i 890. · Vidi više »

895.

Bez opisa.

Novi!!: Moravska i 895. · Vidi više »

906.

Bez opisa.

Novi!!: Moravska i 906. · Vidi više »

907.

Bez opisa.

Novi!!: Moravska i 907. · Vidi više »

955.

Bez opisa.

Novi!!: Moravska i 955. · Vidi više »

999.

Bez opisa.

Novi!!: Moravska i 999. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »