Brže od pregledniku!
73 odnosi: Alberghettijev zemljišnik, Austrija, Šargovac, Šujica (Tomislavgrad, BiH), Banja Luka, Bosanska Posavina, Bosna, Bosna i Hercegovina, Brotnjo, Damir Mršić, Dicmo, Donji Proložac, Gazi Husrev-beg, Glavina Donja, Gorica, Gradišće, Hercegovina, Hrvatska, Imotska krajina, Imotski, Jablanac, Jajce, Jozo Mršić, Kiseg, Kruševo (Mostar), Krunoslav Draganović, Livno, Ludovik II. Jagelović, Marko Vego, Miroslav Džaja, Mostar, Nekropola, NK Zadar, Ozalj, Plemstvo, Prezime, Proložac, Prolog, Rijeka, Serdar, Slavonija, Slovenija, Split, Splitsko-dalmatinska županija, Stanko Mršić, Stećak, Sveti Juraj, Tomislavgrad, Tribić, Urbari, ..., Velebit, Veljko Mršić, Vionica, Vir (Posušje, BiH), Vrgorac, Zadarska županija, Zagreb, Zdravko Mršić, Zvonimir Mršić, 14. stoljeće, 15. stoljeće, 1523., 1524., 1525., 1642., 1690., 17. stoljeće, 1709., 1725., 1743., 18. stoljeće, 1833., 19. stoljeće. Proširite indeks (23 više) »
Alberghettijev zemljišnik
Alberghettijev zemljišnik, zemljišni katastar za Mletačku Dalmaciju koji je izradio mjernik Alessandro Alberghetti u razdoblju od 1725. do 1729. godine za područje Sinja i okolice (Territorio di Sign).
Novi!!: Mršić i Alberghettijev zemljišnik · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Mršić i Austrija · Vidi više »
Šargovac
Šargovac je gradsko naselje i naseljeno mjesto u sastavu Grada Banje Luke, Republika Srpska, BiH.
Novi!!: Mršić i Šargovac · Vidi više »
Šujica (Tomislavgrad, BiH)
Šujica (rabi se i naziv Šuica) je naseljeno mjesto u općini Tomislavgrad, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Mršić i Šujica (Tomislavgrad, BiH) · Vidi više »
Banja Luka
Banja Luka (na ćirilici: Бања Лука, do 15. st. Vrbaski/Vrbaški Grad) je drugi po veličini grad u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Mršić i Banja Luka · Vidi više »
Bosanska Posavina
Položaj Bosanske Posavine u BiH Bosanska Posavina regija je u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine te najveća nizina koja se na sjeveru proteže uz Savu.
Novi!!: Mršić i Bosanska Posavina · Vidi više »
Bosna
Hercegovine Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države ''Bosna i Hercegovina''.
Novi!!: Mršić i Bosna · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Mršić i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Brotnjo
Visoravan Brotnjo Područje današnje općine Čitluk, odnosno Brotnja, prvi put u povijesti spominje se 1306./07.
Novi!!: Mršić i Brotnjo · Vidi više »
Damir Mršić
Damir Mršić (Tuzla, 25. listopada 1970.) je bivši bosanskohercegovački profesionalni košarkaš.
Novi!!: Mršić i Damir Mršić · Vidi više »
Dicmo
Dicmo je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Mršić i Dicmo · Vidi više »
Donji Proložac
Donji Proložac je naselje u općini Proložac, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Mršić i Donji Proložac · Vidi više »
Gazi Husrev-beg
Gazi Husrev-beg (Ser, Grčka, 1480. – Kuči, Crna Gora, 1541.), bosanski beg u Osmanskom Carstvu u prvoj polovini 16. stoljeća.
Novi!!: Mršić i Gazi Husrev-beg · Vidi više »
Glavina Donja
Glavina Donja je naselje u sastavu Grada Imotskog, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Mršić i Glavina Donja · Vidi više »
Gorica
Zemljopis Hrvatska.
Novi!!: Mršić i Gorica · Vidi više »
Gradišće
Gradišće (njemački: Burgenland, bavarski: Burgnlånd, mađarski: Őrvidék, slovenski: Gradiščanska, prekomurski: Gradišče) je najistočna i najmlađa savezna zemlja (njem. Bundesland) Republike Austrije.
Novi!!: Mršić i Gradišće · Vidi više »
Hercegovina
86-393-0255-3, zadnje korice Hercegovina je regija na jugu Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Mršić i Hercegovina · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Mršić i Hrvatska · Vidi više »
Imotska krajina
Imotska krajina zemljopisno je područje u današnjoj Dalmatinskoj zagori, istočno od Sinjske krajine i Omiške krajine, zapadno od Vrgorske krajine.
Novi!!: Mršić i Imotska krajina · Vidi više »
Imotski
Imotski je grad u južnoj Hrvatskoj, nedaleko granice s Bosnom i Hercegovinom.
Novi!!: Mršić i Imotski · Vidi više »
Jablanac
Jablanac je naselje u Hrvatskoj, u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Mršić i Jablanac · Vidi više »
Jajce
Jajce je grad i središte istoimene općine u županiji Središnja Bosna, Bosna i Hercegovina.
Novi!!: Mršić i Jajce · Vidi više »
Jozo Mršić
Jozo Mršić (Imotski, 10. ožujka 1943.) Jozo Mršić je hrvatski književnik.
Novi!!: Mršić i Jozo Mršić · Vidi više »
Kiseg
Kiseg (mađarski: Kőszeg, njemački: Güns) je grad na sjeverozapadu Mađarske od 12,055 stanovnika, koji administrativno pripada u Željeznu županiju.
Novi!!: Mršić i Kiseg · Vidi više »
Kruševo (Mostar)
Kruševo je zemljopisno područje jugozapadno od Mostara, na južnom dijelu Mostarskog blata, kojeg sačinjava pet sela Podgorje, Selište, Čule, Sretnice i Krivodol.
Novi!!: Mršić i Kruševo (Mostar) · Vidi više »
Krunoslav Draganović
Krunoslav Stjepan Draganović (Matići kod Orašja, 30. listopada 1903. - Sarajevo, 3. srpnja 1983.), bio je hrvatski povjesničar, svećenik, politički emigrant.
Novi!!: Mršić i Krunoslav Draganović · Vidi više »
Livno
Livno (stariji nazivi: Hlivno,John Van Antwerp Fine, When Ethnicity Did Not Matter in the Balkans, University of Michigan Press, 2006.Marko Vego, Naselja bosanske srednjovjekovne države, Svetlost, 1957.Vjekoslav Klaić, Bribirski knezovi od plemena Šubič do god. 1347, Naklada "Matice hrvatske", 1897. HlijevnoNada Klaić, Ivo Goldstein; Srednjovjekovna Bosna: politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe, 1377. g; Grafički zavod Hrvatske, 1989.Zemaljski muzej u Bosni i Hercegovini, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, University of Michigan Press, 2006.) je grad u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Mršić i Livno · Vidi više »
Ludovik II. Jagelović
Ludovik II.
Novi!!: Mršić i Ludovik II. Jagelović · Vidi više »
Marko Vego
Marko Vego (Čapljina, 8. siječnja 1907. – Sarajevo, 27. veljače 1985.) bio je hrvatski i bosanskohercegovački povjesničar i arheolog.
Novi!!: Mršić i Marko Vego · Vidi više »
Miroslav Džaja
Miroslav Džaja (Koprivnica, Kupres, 8. siječnja 1885. – Gorica, Livno 14. prosinca 1972.) bio je hrvatski i bosanskohercegovački pisac.
Novi!!: Mršić i Miroslav Džaja · Vidi više »
Mostar
Mostar je grad u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Mršić i Mostar · Vidi više »
Nekropola
Alanska nekropola u Dargavsu (Sjeverna Osetija-Alanija) Nekropola (od starogrčkog nekrós, "mrtvac" i polis, "grad" ili "grad mrtvih") je groblje ili mjesto gdje se u prošlosti sahranjivalo mrtve.
Novi!!: Mršić i Nekropola · Vidi više »
NK Zadar
NK Zadar bivši je hrvatski nogometni klub iz grada Zadra.
Novi!!: Mršić i NK Zadar · Vidi više »
Ozalj
Ozalj je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Mršić i Ozalj · Vidi više »
Plemstvo
Dvorac Trakošćan, rezidencija hrvatske plemićke obitelji Drašković Viteški oklopi, Dvorac Trakošćan Plemstvo označava poseban društveni sloj.
Novi!!: Mršić i Plemstvo · Vidi više »
Prezime
Prezime je obiteljsko ime i sastavni dio svakog osobnog imena.
Novi!!: Mršić i Prezime · Vidi više »
Proložac
Proložac je općina u Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Mršić i Proložac · Vidi više »
Prolog
* Prolog (programski jezik).
Novi!!: Mršić i Prolog · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Mršić i Rijeka · Vidi više »
Serdar
Serdar, djelatni je vojni i počasni naslov.
Novi!!: Mršić i Serdar · Vidi više »
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Mršić i Slavonija · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: Mršić i Slovenija · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Mršić i Split · Vidi više »
Splitsko-dalmatinska županija
Splitsko-dalmatinska županija je upravno-teritorijalna jedinica u srednjoj Dalmaciji sa sjedištem u Splitu.
Novi!!: Mršić i Splitsko-dalmatinska županija · Vidi više »
Stanko Mršić
Stanko Mršić (Imotski, 12. rujna 1955.), hrvatski nogometni trener.
Novi!!: Mršić i Stanko Mršić · Vidi više »
Stećak
Stoca, 13. – 15. st. Stećak (sinonimi: bilig, kâm, mramor, zlamen, kuća, poznati i kao mramorje, mašeti, grčko groblje, kaursko groblje i divovsko kamenje) je vrsta kamenog srednjovjekovnog nadgrobnog spomenika.
Novi!!: Mršić i Stećak · Vidi više »
Sveti Juraj
Sveti Juraj (od grč. Γεώργιος, Geó̱rgios; lat. Georgius; Kapadocija, 280. – Lydda (Lod), Palestina, ili Nikomedija, 23. travnja 303.), kršćanski svetac i jedan od najslavnijih kršćanskih mučenika Istočne i Zapadne Crkve.
Novi!!: Mršić i Sveti Juraj · Vidi više »
Tomislavgrad
Tomislavgrad je općina u jugozapadnoj Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Mršić i Tomislavgrad · Vidi više »
Tribić
Tribić je naseljeno mjesto u gradu Livnu, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Mršić i Tribić · Vidi više »
Urbari
Državnom arhivu u Rijeci Urbari su popisi prihoda i prava zemljišnih vlastelinstava te podaničkih podavanja, obveza i službi, odnosno zbirke propisa kojima su se od ranoga srednjeg vijeka uređivali odnosi između vlastelina i kmetova.
Novi!!: Mršić i Urbari · Vidi više »
Velebit
ličke strane. Nacionalni park Paklenica. Udolina Došen Dabar na srednjem Velebitu u općini Karlobag. Velebit ili Velebitski masiv najduža je (145 km), a po nadmorskoj visini četvrta planina u Hrvatskoj.
Novi!!: Mršić i Velebit · Vidi više »
Veljko Mršić
Veljko Mršić (Split, 13. travnja 1971.), bivši hrvatski košarkaš, reprezentativac i trener.
Novi!!: Mršić i Veljko Mršić · Vidi više »
Vionica
Vionica je naseljeno mjesto u općini Čitluk, Federacija BiH, BiH.
Novi!!: Mršić i Vionica · Vidi više »
Vir (Posušje, BiH)
Vir je naseljeno mjesto u općini Posušje, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Mršić i Vir (Posušje, BiH) · Vidi više »
Vrgorac
Vrgorac, ulica Tina Ujevića Kula Dizdarevića (kula Tina Ujevića) Vrgorac je grad u Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Mršić i Vrgorac · Vidi više »
Zadarska županija
Zadarska županija smještena je u središnjem dijelu Jadranske Hrvatske, na sjeveru Dalmacije.
Novi!!: Mršić i Zadarska županija · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Mršić i Zagreb · Vidi više »
Zdravko Mršić
Zdravko Mršić (Mostar, BiH, 11. svibnja 1936.) je hrvatski političar, ministar vanjskih poslova u prvoj i drugoj vladi RH.
Novi!!: Mršić i Zdravko Mršić · Vidi više »
Zvonimir Mršić
Zvonimir Mršić (Koprivnica, 9. siječnja 1966.), hrvatski menadžer, gospodarstvenik, političar, bivši predsjednik Uprave Podravke.
Novi!!: Mršić i Zvonimir Mršić · Vidi više »
14. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Mršić i 14. stoljeće · Vidi više »
15. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Mršić i 15. stoljeće · Vidi više »
1523.
Bez opisa.
Novi!!: Mršić i 1523. · Vidi više »
1524.
Bez opisa.
Novi!!: Mršić i 1524. · Vidi više »
1525.
Zapadna Europa 1525. godine.
Novi!!: Mršić i 1525. · Vidi više »
1642.
Bez opisa.
Novi!!: Mršić i 1642. · Vidi više »
1690.
Bez opisa.
Novi!!: Mršić i 1690. · Vidi više »
17. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Mršić i 17. stoljeće · Vidi više »
1709.
Bez opisa.
Novi!!: Mršić i 1709. · Vidi više »
1725.
Bez opisa.
Novi!!: Mršić i 1725. · Vidi više »
1743.
Bez opisa.
Novi!!: Mršić i 1743. · Vidi više »
18. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Mršić i 18. stoljeće · Vidi više »
1833.
Bez opisa.
Novi!!: Mršić i 1833. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Mršić i 19. stoljeće · Vidi više »
