Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Mullutu-Suurlaht

Indeks Mullutu-Suurlaht

Mullutu-Suurlaht je jezero u Estoniji, smješteno u okrugu Saare na južnom dijelu otoka Saaremaa.

13 odnosi: Balavac, Bočata voda, Crvenperka, Estonija, Jegulja, Jezero, Kuressaare, Linjak, Okrug Saare, Riški zaljev, Ribe, Saaremaa, Smuđ.

Balavac

Balavac (Gymnocephalus cernua; sinonim: Acerina cernua), riba iz porodice grgeča koja živi širom Europe, naročito po ušćima velikih rijeka i bočatim jezerima.

Novi!!: Mullutu-Suurlaht i Balavac · Vidi više »

Bočata voda

Bočata voda je slana voda nižeg saliniteta od morske koja nastaje miješanjem mora s tekućom vodom ili kišnicom.

Novi!!: Mullutu-Suurlaht i Bočata voda · Vidi više »

Crvenperka

Crvenperka (Scardinius erythrophthalmus) — vrsta je slatkovodne ribe porodice šarana (lat. Cyprinidae), roda crvenperke (lat. Scardinius) — reda šaranki (lat. Cypriniformes).

Novi!!: Mullutu-Suurlaht i Crvenperka · Vidi više »

Estonija

Estonija (est. Eesti), službeno Republika Estonija (est. Eesti Vabariik) je država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora u Sjevernoj Europi. Estonija na kopnu graniči s Rusijom (338,6 km) na istoku i s Latvijom (343 km), dok na sjeveru ima morsku granicu s Finskom u Finskom zaljevu, a na zapadu sa Švedskom na Baltičkom moru. Teritorij Estonije čini kopno i ukupno 2222 otoka u Baltičkom moru, ukupne površine od 45 227 km, od čega 2839 km otpada na vodene površine. Klima u Estoniji je vlažna kontinentalna. Glavni grad Tallinn i grad Tartu najveća su urbana središta u zemlji. Ostali važniji gradovi su Narva, Pärnu, Kohtla-Järve i Viljandi. Službeni jezik u državi je estonski jezik. Teritorij moderne Estonije naseljen je barem od 9000 godine pr. Kr. Drevni Estonci bili su među posljednjim europskim poganskim narodima koji su prihvatili kršćanstvo nakon Livonskog križarskog rata u 13. stoljeću. Nakon stoljeća uzastopne vladavine Nijemaca, Danaca, Šveđana, Poljaka i Rusa, krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazi do formiranja i jačanja estonskog nacionalnog identiteta. To je kulminiralo neovisnošću od Rusije nakon kratkog rata za neovisnost vođenog nedugo nakon završetka Prvog svjetskog rata. Inicijalno demokratska republika do Velike depresije, Estonija je od 1934. godine bila pod diktaturom tijekom tzv. Doba šutnje. Tijekom Drugog svjetskog rata, Estonija je cijelo vrijeme bila metom ekspanzionističkih težnji Sovjetskog Saveza i Trećeg Reicha, da bi na koncu pripala Sovjetima. Nakon de facto gubitka neovisnosti, državni kontinuitet Estonije i ostalih Baltičkih država održavan je zahvaljujući diplomatima i vladi u izgnanstvu. Godine 1987. izbila je mirna Raspjevana revolucija protiv sovjetske uprave, što je kulminiralo obnovom neovisnosti 20. kolovoza 1991. Suverena država Estonija unitarna je parlamentarna republika podijeljena na 15 okruga. Sa stanovništvom od otprilike 1.3 milijuna ljudi, Estonija je jedna od najslabije naseljenih država Europske unije, Eurozone, OECD-a, Schengenskog prostora, NATO-a i, od 2020. godine, Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Estonija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom, koje je bilo jedno od najbrže rastućih gospodarstava Europske unije od estonskog pristupanja 2004. godine. Ima izrazito visok indeks ljudskog razvoja, a komparativno dobro stoji i po pitanju ekonomskih i građanskih sloboda, obrazovanja te slobode medija. Državljani Estonije imaju općedostupno javno zdravstvo, besplatno obrazovanje te najduži plaćeni porodiljni dopust među zemljama članicama OECD-a. Kao jedna od digitalno najnaprednijih zemalja svijeta, Estonija je 2005. postala prvom zemljom koja je održala izbore preko interneta te, od 2014., prva zemlja koja je uvela e-boravište.

Novi!!: Mullutu-Suurlaht i Estonija · Vidi više »

Jegulja

europski uzgajivači jegulja (crveno). Jegulja (narodni nazivi: jegulja, angula, bižot, uklica, pujoglavica; lat. Anguilla anguilla) riba je iz porodice riječnih jegulja (lat. Anguillidae).

Novi!!: Mullutu-Suurlaht i Jegulja · Vidi više »

Jezero

Plitvička jezera – svjetski poznata prirodna atrakcija Jezero je vodom ispunjena prirodna depresija na kopnu, koja nema neposredne veze s morem.

Novi!!: Mullutu-Suurlaht i Jezero · Vidi više »

Kuressaare

Dvorac Kuressaare Kuressaare (fin. Kuressaari, njem. Arensburg, u doba SSSR-a Kingissepa) je grad i općina na otoku Saaremaa u Estoniji.

Novi!!: Mullutu-Suurlaht i Kuressaare · Vidi više »

Linjak

Linjak (Tinca tinca) — vrsta je slatkovodne ribe porodice šarana (lat. Cyprinidae), roda linjaci (lat. Tinca) — reda šaranki (lat. Cypriniformes).

Novi!!: Mullutu-Suurlaht i Linjak · Vidi više »

Okrug Saare

Okrug Saare (ili Oesel) ili kraće Saare jedan je od 15 estonskih okruga.

Novi!!: Mullutu-Suurlaht i Okrug Saare · Vidi više »

Riški zaljev

Riški zaljev Riški zaljev je zaljev na istočnoj strani Baltičkog mora.

Novi!!: Mullutu-Suurlaht i Riški zaljev · Vidi više »

Ribe

Ribe (lat. Pisces) su hladnokrvne životinje iz skupine kralježnjaka koje žive gotovo isključivo u vodi i dišu uz pomoć škrga.

Novi!!: Mullutu-Suurlaht i Ribe · Vidi više »

Saaremaa

Saaremaa je najveći estonski otok površine 2673 km2, a čini oko 95% teritorija okruga Saare.

Novi!!: Mullutu-Suurlaht i Saaremaa · Vidi više »

Smuđ

Smuđ, Sander lucioperca. Smuđ (Sander lucioperca; sinonim: Stizostedion lucioperca) je riba iz porodice Percidae.

Novi!!: Mullutu-Suurlaht i Smuđ · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »