Brže od pregledniku!
24 odnosi: Alpe, Životinje, Carl Linné, Europa, Francuska, Glodavci, Grab, Grm, Hektar, Kućni ljubimac, Mala Azija, Miocen, Nadmorska visina, Obična lijeska, Pesticidi, Pirenejski poluotok, Populacija, Puh orašar, Sisavci, Stanište, Svitkovci, Trnina, Viši sisavci, Vjevericoliki glodavci.
Alpe
Alpe (njem. Alpen; tal. Alpi; fra. Alpes; fur. Alps; okc. Aups/Alps; romanš: Alps; slo. Alpe) su planinski sustav između Srednje i Južne Europe dug 1200 km i širok oko 150 km.
Novi!!: Puh orašar i Alpe · Vidi više »
Životinje
Životinje (lat. Animalia) su jedno od carstava u domeni eukariota.
Novi!!: Puh orašar i Životinje · Vidi više »
Carl Linné
Potpis Carla von Linnéa Carl von Linné (Råshult/Småland, 23. svibnja 1707. – Uppsala, 10. siječnja 1778.) švedski je botaničar i liječnik.
Novi!!: Puh orašar i Carl Linné · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Puh orašar i Europa · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Puh orašar i Francuska · Vidi više »
Glodavci
Glodavci (Rodentia) su najveći red sisavaca.
Novi!!: Puh orašar i Glodavci · Vidi više »
Grab
Grab (lat. Carpinus), rod korisnog, uresnog drveća iz porodice Betulaceae.
Novi!!: Puh orašar i Grab · Vidi više »
Grm
Šipkov grm. Grm označava jedan od oblika rasta drvenastih biljaka.
Novi!!: Puh orašar i Grm · Vidi više »
Hektar
Ilustacija 1 hektara Hektar (ha) je mjerna jedinica za površinu.
Novi!!: Puh orašar i Hektar · Vidi više »
Kućni ljubimac
Labrador retriver Kućni ljubimac je pripitomljena životinja koja živi s ljudima, ali ne služi za rad.
Novi!!: Puh orašar i Kućni ljubimac · Vidi više »
Mala Azija
Mala Azija je veliki poluotok u Aziji (Turska), koji pripada Prednjoj Aziji.
Novi!!: Puh orašar i Mala Azija · Vidi više »
Miocen
Miocen (simbol MI) bilo je geološko razdoblje unutar neogena i proteže se od oko 23,03 do 5,332 milijuna godina prije Krista.
Novi!!: Puh orašar i Miocen · Vidi više »
Nadmorska visina
HA, HB - apsolutna visina ili nadmorska visinaHC, HD - relativna visina u odnosu na točku A Nadmorska visina ili apsolutna visina je okomita udaljenost neke točke na Zemlji u odnosu na srednju razinu mora.
Novi!!: Puh orašar i Nadmorska visina · Vidi više »
Obična lijeska
Muški cvijet obične lijeske Obična lijeska (sivosmeđa lijeska, šumska lijeska, lat. Corylus avellana) je vrsta lijeske koja raste na područjima Europe i Azije.
Novi!!: Puh orašar i Obična lijeska · Vidi više »
Pesticidi
Priprema zrakoplova koji će prskati pesticide na usjevima Pesticidi (iz engl. pest.
Novi!!: Puh orašar i Pesticidi · Vidi više »
Pirenejski poluotok
Satelitska snimka Pirenejskog poluotoka Pirenejski poluotok ili Iberijski poluotok (špa. i port. Península Ibérica) poluotok je na krajnjem jugozapadu Europe, odjeljen od Francuske planinskim lancem Pireneja po kojem je dobio ime.
Novi!!: Puh orašar i Pirenejski poluotok · Vidi više »
Populacija
* populacija (biologija), u biologiji, ukupnost jedinki određene vrste (životinje i biljke) u više uzastopnih generacija koje žive na određenom, ograničenom životnom prostoru.
Novi!!: Puh orašar i Populacija · Vidi više »
Puh orašar
Puh orašar (Muscardinus avellanarius) je vrsta glodavca iz porodice Gliridae.
Novi!!: Puh orašar i Puh orašar · Vidi više »
Sisavci
Sisavci (lat. Mammalia) su jedan od razreda unutar velike skupine životinja s kralježnicom, a u tradicionalnoj sistematici su razvrstani u razred.
Novi!!: Puh orašar i Sisavci · Vidi više »
Stanište
Stanište Stanište, habitat ili biotop (stojbina, životni okoliš) je jedinstvena funkcionalna jedinica ekološkog sustava, određena zemljopisnim, biotičkim i abiotičkim svojstvima; sva staništa iste vrste čine jedan stanišni tip.
Novi!!: Puh orašar i Stanište · Vidi više »
Svitkovci
Svitkovci (Chordata) jesu koljeno višestaničnih životinja čija je glavna osobina unutrašnji osovinski kostur, horda ili svitak po čemu su dobili ime.
Novi!!: Puh orašar i Svitkovci · Vidi više »
Trnina
Trnina (crni trn, trnula, lat. Prunus spinosa) ponekad nazivana i trnjina, trnula, trnavka, trn, crni trn, divlja šljiva mačja šljiva) je vrsta roda Prunus (Maloideae, Rosaceae). Raste uglavnom po pašnjacima ili rubovima šuma ili ponekad kao gusto razgranat grm s trnovitim ograncima. Raste u gotovo cijeloj Europi i dijelovima sjeverne Afrike. Stablo ima vijek do oko 40 godina. Visine je između jednog do pet metara, a u rijetkim slučajevima, i do 6 m visine. Razmjerno maleni listovi veličine su od 2 do 4 centimetra. Sitni bijeli cvjetovi cvatu u travnju i svibnju. Trnina posjeduje tamnu koru, koja se cijepa u poodmakloj dobi u uskim trakama. Kore grana su crvenkasto smeđe boje. Plodovi trnine počinju dozrijevati u kolovozu te su okrugli i plavkastocrne boje, promjera između 1 do 1,5 centimetara. Divlje šljive su vrlo kisele i gorke - sve dok ih ne "opari" prvi mraz. Nakon mraza postaju ukusnije. U prosincu su najukusnije. Trn se smatra pretkom šljiva. Pripisuju joj se brojna ljekovita svojstva.
Novi!!: Puh orašar i Trnina · Vidi više »
Viši sisavci
Viši sisavci (Eutheria; još se nazivaju plodvaši ("plodva" - posteljica) ili placentalni sisavci) su podrazred sisavaca.
Novi!!: Puh orašar i Viši sisavci · Vidi više »
Vjevericoliki glodavci
Vjevericoliki glodavci (lat. Sciuromorpha), podred glodavaca koji ubuhvaća vjeverice (Sciuridae) i srodne vrste koje pripadaju porodicama Aplodontiidae (američki brdski dabrovi) i Gliridae (puhovi), dok se porodice Castoridae i Heteromyidae više ne pripisuju ovom podredu.
Novi!!: Puh orašar i Vjevericoliki glodavci · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Muscardinus, Muscardinus avellanarius.
