Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Muzej grada Rijeke

Indeks Muzej grada Rijeke

Muzej grada Rijeke je opći kulturno-povijesni, gradski muzej u Rijeci.

44 odnosi: Arhitektura, Domovinski rat, Drugi svjetski rat, Fašizam, Filatelija, Film, Fotografija, Glazbala, Grafika, Gramofon, Guvernerova palača u Rijeci, Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca u Rijeci, Igor Emili, Industrija, Keramika, Kiparstvo, Kostimografija, Laval Nugent, Muzej, Neven Šegvić, Novac, Novine, Numizmatika, Odjeća, Oružje, Park, Partizani, Povijest, Rijeka, Rječina, Scenografija, Slikarstvo, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Sušak, Zatvor, 11. travnja, 19., 1918., 1924., 1961., 1976., 1994., 20. stoljeće, 30. svibnja.

Arhitektura

Partenon u Ateni je primjer drevne arhitekture. Arhitektura (Latinski „architectura“, od starogrčke složenice „arkitekton“, ὰρχιτεκτονική, od ὰρχι glavni i Τεκτονική graditelj) u užem smislu je znanost i umjetnost projektiranja i oblikovanja zgrada i drugih građevina.

Novi!!: Muzej grada Rijeke i Arhitektura · Vidi više »

Domovinski rat

Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost hrvatske države protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista u Hrvatskoj, BiH (posebice Republike Srpske), JNA te Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila u kolovozu 1990. i uslijed koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996.-1998.). Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO_4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije za popis i procjenu ratne štete, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Prema drugim podatcima, uništeno je 180.000 domova, 25% hrvatskog gospodarstva te prouzročeno 27 milijarda USD materijalne štete. Broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica. Tragičnost hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest u tome što napadač nije imao namjeru samo fizički osvojiti ozemlje. Bît je bila i u potpunom uništenju identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome najbolje svjedoči granatiranje šibenske katedrale i zadarske prvostolnice. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište.

Novi!!: Muzej grada Rijeke i Domovinski rat · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. - 2. rujna 1945.) međunarodni je sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvog svjetskog rata.

Novi!!: Muzej grada Rijeke i Drugi svjetski rat · Vidi više »

Fašizam

Fašizam jest oblik radikalnog autoritarnog nacionalizma koji je nastao u ranom 20.

Novi!!: Muzej grada Rijeke i Fašizam · Vidi više »

Filatelija

Preokrenuta ''Jenny'' Filatelija (filos - prijatelj, atelia - oslobođeno plaćanja - jer se na frankirano pismo ne plaća nikakva druga pristojba) je naziv za ljubav prema poštanskim markama, njihovo sakupljanje i proučavanje također sakupljanje omotnica, žigova i drugog poštanskog materijala.

Novi!!: Muzej grada Rijeke i Filatelija · Vidi više »

Film

Film (eng. film - kožica, opna, tanki sloj) vizualna je projekcija u pokretu, najčešće ozvučena.

Novi!!: Muzej grada Rijeke i Film · Vidi više »

Fotografija

thumb Fotografija je tehnika digitalnog ili kemijskog zapisivanja prizora iz stvarnosti na sloju materijala koji je osjetljiv na svjetlost koja na njega pada.

Novi!!: Muzej grada Rijeke i Fotografija · Vidi više »

Glazbala

Glazbala ili glazbeni instrumenti su naprave ili predmeti čija je svrha proizvođenje zvukova (tj. promjenljivi zvučni tlak u zraku), bilo različitih frekvencija da bismo dobili melodiju, bilo uvijek istih frekvencija da bismo dobili ritam.

Novi!!: Muzej grada Rijeke i Glazbala · Vidi više »

Grafika

Albrecht Dürer, ''Četiri jahača Apokalipse'', drvorez, 1497.-98.Grafika (grči grafein.

Novi!!: Muzej grada Rijeke i Grafika · Vidi više »

Gramofon

Gramofon iz 1979. Gramofon je mehanička naprava za snimanje i reprodukciju zvuka.

Novi!!: Muzej grada Rijeke i Gramofon · Vidi više »

Guvernerova palača u Rijeci

Detalj dvorišta Guvernerova palača je bivša rezidencija guvernera, namjesnika Ugarske krune sv. Stjepana u Rijeci.

Novi!!: Muzej grada Rijeke i Guvernerova palača u Rijeci · Vidi više »

Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca u Rijeci

HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci HNK Ivana pl.

Novi!!: Muzej grada Rijeke i Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca u Rijeci · Vidi više »

Igor Emili

'''Igor Emili''' Igor Emili (Sušak, 9. kolovoza 1927. – Rijeka, 25. listopada 1987.), hrvatski arhitekt.

Novi!!: Muzej grada Rijeke i Igor Emili · Vidi više »

Industrija

Industrija je skup ljudskih djelatnosti koje su okrenute proizvodnji robe i usluga.

Novi!!: Muzej grada Rijeke i Industrija · Vidi više »

Keramika

Crijepovi iz Dubrovnika Keramika u stilu fajanse Tehnička keramika: klizni ležaj Keramika dolazi od starogrčke riječi keramikos (grčki: κεραμικός), a ona je označavala glinu za lončarske predmete.

Novi!!: Muzej grada Rijeke i Keramika · Vidi više »

Kiparstvo

Venera iz Willendorfa Abu Simbel Kouros Nika sa Samotrake Kiparstvo, također skulptura (lat. sculpere.

Novi!!: Muzej grada Rijeke i Kiparstvo · Vidi više »

Kostimografija

Kostimografija je disciplina crtanja i kreiranja kostima za potrebe filma, kazališne predstave i ostalih scenskih umjetnosti.

Novi!!: Muzej grada Rijeke i Kostimografija · Vidi više »

Laval Nugent

'''Grof Laval Nugent''' litografiji iz 1848. Grof Laval Nugent od Westmeatha (Ballynacor, 3. studenog 1777. - Bosiljevo, 22. kolovoza 1862.), feldmaršal, vitez reda Zlatnog Runa, komandant reda Marije Terezije i rimski princ.

Novi!!: Muzej grada Rijeke i Laval Nugent · Vidi više »

Muzej

Muzej Louvre u Parizu je jedan od najvećih na svijetu i sigurno jedan od najpoznatijih muzeja. Muzej (od starogrčkog. μουσείο, musío - sjedište Muza) je naziv za ustanovu i zgradu, u kojoj se čuvaju, proučavaju i izlažu - kronološki ili tematski - zbirke starina i umjetnina, te prirodoslovnih, tehničkih i sl.

Novi!!: Muzej grada Rijeke i Muzej · Vidi više »

Neven Šegvić

Neven Šegvić (Split, 26. siječnja 1917. - Split, 13. listopada 1992.), hrvatski arhitekt.

Novi!!: Muzej grada Rijeke i Neven Šegvić · Vidi više »

Novac

10.000.000-Maraka (1923) 200-Eura Novac je svojevrsna roba za koju se može kupiti svaka druga roba.

Novi!!: Muzej grada Rijeke i Novac · Vidi više »

Novine

Hrvatske novine Novine su tiskani mediji koji objavljuju razne vijesti iz društvenog, političkog, kulturnog i športskog života, izvještavaju o dnevnim događajima, donose priče, romane u nastavcima i stripove, objavljuju oglase, reklame itd.

Novi!!: Muzej grada Rijeke i Novine · Vidi više »

Numizmatika

Numizmatika (grč. nomisma - kovanica) je znanost koja se, u užem smislu, bavi proučavanjem starog i suvremenog kovanog novca kao predmetima od povijesnog, kulturnog i umjetničkog značenja.

Novi!!: Muzej grada Rijeke i Numizmatika · Vidi više »

Odjeća

Narodna nošnja Odjeća, odjevni predmeti namijenjeni zaštiti čovjekovog tijela od klimatskih i drugih vanjskih utjecaja.

Novi!!: Muzej grada Rijeke i Odjeća · Vidi više »

Oružje

Pruski bajonet Oružje je alat namijenjen onesposobljavanju ili ubijanju živih bića, ili za uništavanje velikih razmjera.

Novi!!: Muzej grada Rijeke i Oružje · Vidi više »

Park

Parizu Sydneyu Vancouveru Čakovcu Park je dio grada ili naselja u kojem se nalazi održavano zelenilo.

Novi!!: Muzej grada Rijeke i Park · Vidi više »

Partizani

Riječ partizan ima dva osnovna značenja koja daju današnji rječnici (npr. Hrvatski enciklopedijski rječnik).

Novi!!: Muzej grada Rijeke i Partizani · Vidi više »

Povijest

Povijest i historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.

Novi!!: Muzej grada Rijeke i Povijest · Vidi više »

Rijeka

Rijeka (talijanski i mađarski: Fiume, njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka, čakavski: Rika, Reka) najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.

Novi!!: Muzej grada Rijeke i Rijeka · Vidi više »

Rječina

Rječina je rijeka koja se u gradu Rijeci ulijeva u Jadransko more.

Novi!!: Muzej grada Rijeke i Rječina · Vidi više »

Scenografija

Vicenzi (Andrea Palladio) koju je dizajnirao Vincenzo Scamozzi s izrazitom iluzijom dubine. Scenografija je složenica grčkog podrijetla od riječi scene (grčki: σκηνη, što znači pozornica), i riječi grafein (grčki: γραφειν, koja pak znači pisati ili opisati).

Novi!!: Muzej grada Rijeke i Scenografija · Vidi više »

Slikarstvo

Slikarstvo je likovna umjetnost oblikovanja plohe bojom (sve što nastaje umjetničkim slikanjem).

Novi!!: Muzej grada Rijeke i Slikarstvo · Vidi više »

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, je naziv za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine. Kroz cijelo vrijeme njezinog postojanja, cjelokupnu vlast u državi imao je komunistički režim, tj. Komunistička partija Jugoslavije (od 1952. Savez Komunista Jugoslavije) na čelu s Josipom Brozom Titom. Glavne značajke te države bile su progon neistomišljenika, titoizam i radničko samoupravljanje. Proglašena je godine 1943. na teritoriju Kraljevine Jugoslavije pod nazivom Demokratska Federativna Jugoslavija, te je međunarodno priznata kao pravni nasljednik Kraljevine. 1946. godine je dobila službeni naziv Federativna Narodna Republika Jugoslavija, a Ustavom 1963. dobila svoj posljednji naziv Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija. S obzirom da je najveći dio postojanja bila pod vlašću Komunističke partije Jugoslavije, odnosno kao službenu ideologiju i društveno-ekonomski sistem koristila socijalističko samoupravljanje, za SFRJ se koriste izrazi socijalistička ili komunistička Jugoslavija. Zbog dugogodišnje vlasti Josipa Broza Tita, također je i naziv "Titova Jugoslavija" u upotrebi. Od raspada do danas se, pak, najčešće kao alternativni naziv koristi izraz "bivša Jugoslavija", djelomično zato da bi je se razlikovalo od Savezne Republike Jugoslavije, koja je postojala od 1992. do 2003. godine. SFR Jugoslavija je zaslužila međunarodno priznanje zahvaljujući borbi protiv fašizma, otporu staljinizmu, politici nesvrstanoga pokreta u kojem se okupilo više od milijarde stanovnika planete. Diktatura je bila životno načelo jugoslavenske države. Dok se 1948. nije odvojila od Moskve, jugoslavenska komunistička partija, četvrt je stoljeća pohađala školu sovjetskog staljinizma. Ta komunistička, boljševička intelektualna i mentalna srodnost se održala, i titoistička vlast je upravo staljinističkim postupcima, čak i preventivno, eliminirala sve opozicije i neistomišljenike. Zemljom i režimom vladala je jedna jedina partija koja se nakon 1945. brutalno nametnula.

Novi!!: Muzej grada Rijeke i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »

Sušak

Dio Sušaka Sušak je mjesni odbor grada Rijeke, koji broji 1.812 stanovnika.

Novi!!: Muzej grada Rijeke i Sušak · Vidi više »

Zatvor

Županijski sud i zatvor u Rijeci Pogled u zatvorsku ćeliju Zatvor je ustanova u kojoj osuđenici izdržavaju zatvorsku kaznu.

Novi!!: Muzej grada Rijeke i Zatvor · Vidi više »

11. travnja

11.

Novi!!: Muzej grada Rijeke i 11. travnja · Vidi više »

19.

Bez opisa.

Novi!!: Muzej grada Rijeke i 19. · Vidi više »

1918.

Bez opisa.

Novi!!: Muzej grada Rijeke i 1918. · Vidi više »

1924.

Bez opisa.

Novi!!: Muzej grada Rijeke i 1924. · Vidi više »

1961.

Bez opisa.

Novi!!: Muzej grada Rijeke i 1961. · Vidi više »

1976.

Bez opisa.

Novi!!: Muzej grada Rijeke i 1976. · Vidi više »

1994.

Bez opisa.

Novi!!: Muzej grada Rijeke i 1994. · Vidi više »

20. stoljeće

20.

Novi!!: Muzej grada Rijeke i 20. stoljeće · Vidi više »

30. svibnja

30.

Novi!!: Muzej grada Rijeke i 30. svibnja · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »