Brže od pregledniku!
42 odnosi: Arhitektura, Dirigiranje, Drugi svjetski rat, Dubrovnik, Filozofski fakultet u Zagrebu, Glasovir, Glazbena akademija Sveučilišta u Ljubljani, Glazbena škola Vatroslava Lisinskog u Zagrebu, Gudačka glazbala, Harfa, Hrvatska, Ivo Josipović, Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu, Konzervatorij, Milan Bandić, Orgulje, Orguljski festival Anabasis, Osijek, Pjevanje, Puhačka glazbala, Rijeka, Skladba, Sorbonne Université, Split, Sveučilište u Zagrebu, 16. lipnja, 1829., 1916., 1921., 1922., 1923., 1940., 1967., 1968., 1970., 1974., 1977., 1979., 2009., 2011., 2014., 30. rujna.
Arhitektura
Partenon u Ateni je primjer drevne arhitekture. Arhitektura (Latinski „architectura“, od starogrčke složenice „arkitekton“, ὰρχιτεκτονική, od ὰρχι glavni i Τεκτονική graditelj) u užem smislu je znanost i umjetnost projektiranja i oblikovanja zgrada i drugih građevina.
Novi!!: Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu i Arhitektura · Vidi više »
Dirigiranje
Dirigent Lorin Maazel Dirigiranje je čin vođenja glazbenog izvođenja vidljivim gestama.
Novi!!: Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu i Dirigiranje · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu i Dubrovnik · Vidi više »
Filozofski fakultet u Zagrebu
Zgrada Filozofskog fakulteta u Zagrebu Filozofski fakultet u Zagrebu sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu koje je najstarije u Hrvatskoj, a ubraja se i među starija u Europi.
Novi!!: Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu i Filozofski fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Glasovir
Glasovir Frédérica Chopina Frédérica Chopina na suvremenom klaviru, glasna i bogata tonom. Primjer drugačije dinamičke razine klavira. Claude Debussy: ''Suite bergamasque, Clair de lune'' Glasovir ili klavir glazbeni je instrument s tipkama koji zvuk proizvodi udarom batića povezanog s tipkom u žicu ugođenu na odgovarajući ton.
Novi!!: Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu i Glasovir · Vidi više »
Glazbena akademija Sveučilišta u Ljubljani
Sjedište ljubljanske Glazbene akademije Glazbena akademija Sveučilišta u Ljubljani (slov. Univerza v Ljubljani – Akademija za glasbo) je visokoškolska glazbena ustanova i jedina glazbena akademija u Sloveniji.
Novi!!: Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu i Glazbena akademija Sveučilišta u Ljubljani · Vidi više »
Glazbena škola Vatroslava Lisinskog u Zagrebu
Glazbena škola Vatroslava Lisinskog u Zagrebu jedna je od pet glazbenih škola u hrvatskom glavnom gradu, koja svojim učenicima nudi predškolske, osnovnoškolske i srednjoškolske programe stručnoga glazbenog obrazovanja.
Novi!!: Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu i Glazbena škola Vatroslava Lisinskog u Zagrebu · Vidi više »
Gudačka glazbala
Viola profonda, viola i violina Pod pojmom gudačka glazbala podrazumijevamo sva glazbala koja pripadaju skupini glazbala sa žicama i kod kojih se zvuk proizvodi povlačenjem gudala preko žica.
Novi!!: Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu i Gudačka glazbala · Vidi više »
Harfa
Harfa je žičano glazbalo s tipično dvije do šest oktava, sa sedam žica po oktavi.
Novi!!: Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu i Harfa · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatska · Vidi više »
Ivo Josipović
Ivo Josipović (Zagreb, 28. kolovoza 1957.), treći predsjednik Republike Hrvatske u mandatu od 19. veljače 2010. do 18. veljače 2015. godine.
Novi!!: Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu i Ivo Josipović · Vidi više »
Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu
Zagrebački bogoslovni fakultet Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu slijedi razvitak filozofsko-teoloških studija koje je prije sedam i pol stoljeća u Zagrebu pokrenuo zagrebački biskup Stjepan II. Babonić (1227. – 1247).
Novi!!: Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu i Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Konzervatorij
Konzervatorij (tal.: conservatorio, iz lat.: conservare - zadržati) je ustanova za izobrazbu glazbenika.
Novi!!: Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu i Konzervatorij · Vidi više »
Milan Bandić
Milan Bandić (Grude, 22. studenoga 1955. – Zagreb, 28. veljače 2021.), bio je hrvatski političar, gradonačelnik Zagreba.
Novi!!: Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu i Milan Bandić · Vidi više »
Orgulje
Orgulje (njemački orgel iz starovisokonjemačkog orgela, organa za latinski organa, množina od organum za izv. grčki organon, ὄργανον, tj. „glazbalo”, Hrvatska enciklopedija HLZMK; Pristupljeno 4. kolovoza 2018.) su jedno od najsloženijih glazbala s tipkama, a svrstavamo ih i u puhačka glazbala.
Novi!!: Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu i Orgulje · Vidi više »
Orguljski festival Anabasis
Orguljski festival Anabasis je studentski orguljski festival na kojem studenti jednom mjesečno predstave repertoar određenog autora.
Novi!!: Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu i Orguljski festival Anabasis · Vidi više »
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu i Osijek · Vidi više »
Pjevanje
Harry Belafonte (1954.) Patti Smith ispred mikrofona (2007.) Pjevanje je naziv za poseban način uporabe ljudskoga glasa u glazbi: prilikom pjevanja, zvuk se proizvodi glasnicama.
Novi!!: Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu i Pjevanje · Vidi više »
Puhačka glazbala
njem. Althorn in Es), Courtois 166. Argentine Puhačka glazbala su glazbala koja proizvode zvuk pomoću vibracije zraka.
Novi!!: Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu i Puhačka glazbala · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu i Rijeka · Vidi više »
Skladba
Skladba ili kompozicija stvaranje je glazbenog djela, skladanje; glazbeno djelo.
Novi!!: Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu i Skladba · Vidi više »
Sorbonne Université
Sorbonne Université Sorbonne Université (Sorbonne) je javno istraživačko sveučilište sa sjedištem u Parizu, Francuska.
Novi!!: Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu i Sorbonne Université · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu i Split · Vidi više »
Sveučilište u Zagrebu
Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi.
Novi!!: Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilište u Zagrebu · Vidi više »
16. lipnja
16.
Novi!!: Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu i 16. lipnja · Vidi više »
1829.
Bez opisa.
Novi!!: Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu i 1829. · Vidi više »
1916.
Bez opisa.
Novi!!: Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu i 1916. · Vidi više »
1921.
Bez opisa.
Novi!!: Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu i 1921. · Vidi više »
1922.
Bez opisa.
Novi!!: Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu i 1922. · Vidi više »
1923.
Bez opisa.
Novi!!: Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu i 1923. · Vidi više »
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
Novi!!: Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu i 1940. · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu i 1967. · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu i 1968. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu i 1970. · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu i 1974. · Vidi više »
1977.
Bez opisa.
Novi!!: Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu i 1977. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu i 1979. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu i 2009. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu i 2011. · Vidi više »
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu i 2014. · Vidi više »
30. rujna
30.
Novi!!: Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu i 30. rujna · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Glazbena akademija u Zagrebu, Muzička akademija u Zagrebu.
