Brže od pregledniku!
125 odnosi: Albanija, Španjolska, Balkan, Bar (grad), BBC, Belgija, Benzin, Bill Clinton, Bjelorusija, Boris Jeljcin, Budva, Cardiff (Wales), Cinizam, CNN, Danilovgrad, Danska, Defetizam, Dragoljub Ojdanić, Engleski jezik, Europska unija, Francuska, General Dynamics F-16 Fighting Falcon, Grocka, Hrvatska radiotelevizija, Human Rights Watch, Infrastruktura, Istok (Kosovo), Italija, Japan, Jastrebac, Javier Solana, Kačanik, Kanada, KFOR, Kina, Kosovo, Kosovska Mitrovica, Kotlina, Kovine, Lockheed F-117 Nighthawk, Madeleine Albright, Masakr u zatvoru Dubrava, McDonnell Douglas F-15 Eagle, Međunarodno priznanje Kosova, MiG-29, Milo Đukanović, Moskva, NATO, NATO-ovo bombardiranje SRJ, Niš, ..., Nizozemska, Njemačka, Norveška, Novi Beograd, Novi Sad, Operacija Namjerna sila, Operacija Potkova, Organizacija za europsku sigurnost i suradnju, Pančevo, Peking, Pentagon, Podgorica, Podujevo, Pokolj u Izbici, Pokolj u Meji, Pokolj u Račku, Pokolj u Suvoj Reci, Pokolj u Velikoj Kruši, Policija, Portugal, Radiotelevizija Srbije, Rat na Kosovu, Republika Srpska, Reuters, Richard Holbrooke, Rusija, Sankcija, Savezna Republika Jugoslavija, Slobodan Milošević, Telegrafska agencija nove Jugoslavije, Telekomunikacija, Tenk, The New York Times, Tivat, Tony Blair, Trnava, Ujedinjeni narodi, Ujedinjeno Kraljevstvo, Ulcinj, Uloga srpskih medija u ratovima za Veliku Srbiju, Uroševac, Veleposlanstvo, Vjesnik, Voždovac, Vojarna, Vojska, Vojska Jugoslavije, Washington, Wesley Clark, 1. lipnja, 10. lipnja, 11. lipnja, 12. travnja, 13. travnja, 15. lipnja, 15. ožujka, 1995., 1998., 1999., 2. travnja, 20. ožujka, 2010., 22. ožujka, 22. svibnja, 22. travnja, 23. travnja, 24. ožujka, 25. ožujka, 26. ožujka, 27. travnja, 28. ožujka, 28. svibnja, 7. svibnja, 7. veljače, 8. listopada. Proširite indeks (75 više) »
Albanija
Albanija (albanski: Shqipëria, znači Zemlja orlova) sredozemna je država južne Europe.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i Albanija · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i Španjolska · Vidi više »
Balkan
Balkan (iz turskog balkan.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i Balkan · Vidi više »
Bar (grad)
Bar (na crnogor. ćiril. Бар, talijanski: Antivari; albanski: Tivari; grčki: Thivarion) je najveći grad, općina i luka na Crnogorskom primorju, u Crnoj Gori.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i Bar (grad) · Vidi više »
BBC
BBC (British Broadcasting Corporation) je najveća korporacija za emitiranje radijskog i televizijskog programa u svijetu.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i BBC · Vidi više »
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i Belgija · Vidi više »
Benzin
Postrojenja Rafinerije nafte u Sisku Benzin (njem. benzin, prema benzoe: benzojeva smola) je kapljevita (tekuća) zapaljiva smjesa lakohlapljivih tekućih ugljikovodika, vrelišta 40-200 °C, gustoće 0,72-0,80 g/cm3 (znatno lakši od vode) i različita sastava.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i Benzin · Vidi više »
Bill Clinton
Bill Clinton (Hope, Arkansas, 19. kolovoza 1946.), 42.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i Bill Clinton · Vidi više »
Bjelorusija
Bjelorusija (bjeloruski: Беларусь, Belarús'; ruski: Беларусь, Belarus'), službeno Republika Bjelarus (bjeloruski: Рэспубліка Беларусь, Rèspublika Belarús),Božidar Bakotić (prir.), Službena skraćena i puna imena država na hrvatskom i engleskom jeziku, Peto izmijenjeno izdanje, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, listopad, 2012., str.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i Bjelorusija · Vidi više »
Boris Jeljcin
Boris Nikolajevič Jeljcin (rus. Борис Николаевич Ельцин, Jekaterinburg, 1. veljače 1931. – Moskva, 23. travnja 2007.), ruski političar i predsjednik.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i Boris Jeljcin · Vidi više »
Budva
Budva (crnogor. ćiril. Будва, tal. Budua) je grad i općina na Crnogorskom primorju, Crna Gora.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i Budva · Vidi više »
Cardiff (Wales)
Normanska utvrda u Cardiffu Cardiff na karti Walesa Cardiff (velški: Caerdydd) je glavni i najveći grad Walesa.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i Cardiff (Wales) · Vidi više »
Cinizam
Cinizam (iz starogrčkog κυνισμός, kynismós, oponašanje psa) je u kolokvijalnoj upotrebi, bezočna drskost, gruba otvorenost, bestidnost.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i Cinizam · Vidi više »
CNN
Sjedište CNN-a u Atlanti CNN, što je skraćenica za Cable News Network, međunarodna je 24-satna informativna televizijska postaja.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i CNN · Vidi više »
Danilovgrad
Danilovgrad je grad i općina u Crnoj Gori.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i Danilovgrad · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i Danska · Vidi više »
Defetizam
Defetizam (iz francuskog défaitisme, od défaite, „poraz“) označava prihvaćanje poraza bez borbe.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i Defetizam · Vidi više »
Dragoljub Ojdanić
Dragoljub Ojdanić (Ravni, 1. lipnja 1941. - Beograd, 6. rujna 2020.), general Vojske Jugoslavije.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i Dragoljub Ojdanić · Vidi više »
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i Engleski jezik · Vidi više »
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i Europska unija · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i Francuska · Vidi više »
General Dynamics F-16 Fighting Falcon
F-16 Fighting Falcon je američki višenamjenski borbeni zrakoplov četvrte generacije.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i General Dynamics F-16 Fighting Falcon · Vidi više »
Grocka
Grocka (ćirilično Гроцка) je naselje i središte istoimene općine u Republici Srbiji.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i Grocka · Vidi više »
Hrvatska radiotelevizija
Zgrada HRT-a na Prisavlju, čija je izgradnja počela 1975. Hrvatska radiotelevizija (skraćeno HRT) hrvatska je javna radijska i televizijska ustanova, kojoj je taj status dodijeljen 2001. Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji: tim Zakonom i propisima donesenim na temelju toga Zakona uređeni su djelatnost, funkcija i sadržaj javnih usluga, financiranje, upravljanje, nadzor i način rada Hrvatske radiotelevizije.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i Hrvatska radiotelevizija · Vidi više »
Human Rights Watch
Logotip HRW-a Human Rights Watch (skr. HRW) je nevladina organizacija koja se zauzima za zaštitu i promicanje ljudskih prava.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i Human Rights Watch · Vidi više »
Infrastruktura
Infrastruktura se tipično odnosi na tehničke strukture i sustave koji podržavaju društvo, kao npr.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i Infrastruktura · Vidi više »
Istok (Kosovo)
Položaj općine Istok u okviru Kosova Istok (alb. Istogu) je gradić u sjeverozapadnom dijelu Kosova.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i Istok (Kosovo) · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i Italija · Vidi više »
Japan
Japan (日本, Nippon ili Nihon, službeno, 日本国 Nippon-koku ili Nihon-koku) je otočna država u istočnoj Aziji smještena na lancu otoka istočno od Azijskog kontinenta, na zapadnom rubu Pacifičkog oceana sjeverno od Istočnokineskog mora.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i Japan · Vidi više »
Jastrebac
Jastrebac je naseljeno mjesto u gradu Zenici, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i Jastrebac · Vidi više »
Javier Solana
Javier Solana de Madariaga, (Madrid, 14. srpnja 1942.), španjolski je političar član španjolske socijalističke stranke, i profesor fizike.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i Javier Solana · Vidi više »
Kačanik
Pogled iz Kačanika (2016) Položaj općine Kačanik u okviru Kosova Kačanik (alb. Kaçaniku) je gradić u jugoistočnom dijelu Kosova.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i Kačanik · Vidi više »
Kanada
Kanada je, s površinom od 9.984.670 km², druga najveća država na svijetu po površini.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i Kanada · Vidi više »
KFOR
KFOR-Logotip Karta sa sektorima KFOR -a (2002) KFOR (eng. Kosovo Force) ili snage na Kosovu su međunarodne mirovne snage pod vodstvom NATO saveza.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i KFOR · Vidi više »
Kina
Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i Kina · Vidi više »
Kosovo
Kosovo (alb. Kosova, Kosovë, Republika e Kosovës; srp. Република Косово; tur. Kosova Cumhuriyeti) je djelomično priznata država u jugoistočnoj Europi. U veljači 2008. Skupština Kosova proglasila je Republiku Kosovo, koju je do 19. veljače 2022. priznalo 97 od 193 država članica UN-a, te četiri ne-članice UN-a: Suvereni malteški vojni red, Republika Kina (Tajvan) (iako Kosovo nije priznalo Republiku Kinu (Tajvan)), Cookovo Otočje i Niue. Kosovo se nalazi pod upravom EULEX-a od 2008. godine, a izvan nadzora Republike Srbije. Od kolovoza 2006., Kosovo je bilo „entitet pod privremenom međunarodnom upravom“ kojemu je glavni grad Priština (alb. Prishtinë). 17. veljače 2008. kosovska Skupština proglasila je neovisnost, uz jamčenje prava srpskog i ostalih manjinskih naroda koji ondje žive. Tu odluku Srbija nije priznala, Vlada Republike Srbije -, 14. veljače 2008. dok su neovisnost Kosova uskoro priznale SAD, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, većina država Arapskoga poluotoka, Njemačka i druge zemlje, uključujući Hrvatsku. Zbog svoje apsolutne većine, Albanci imaju potpunu vlast na Kosovu, uz iznimku dijelova nekoliko općina na sjeveru Kosova. Dio Srba (Kosovci) ne žele sudjelovati ni u kakvoj vladi koja nije vođena iz Beograda. Prema rezultatima službenog popisa iz 2011. na Kosovu je živjelo 1 739 825 stanovnika, od čega 92,93 posto čine Albanci, a 1,47 posto Srbi. Popis nije proveden na Sjevernome Kosovu, u trima općinama s većinskim srpskim stanovništvom: Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću. Kosovo je formirano kao zasebna država povodom Rata na Kosovu krajem 1990.-ih godina, kada je Srbija albansku oružanu pobunu pokušala slomiti protjerivanjem većinskoga albanskog stanovništva Kosova. Međunarodna zajednica na to je odgovorila vojnom intervencijom koja se u prvom redu sastojala od NATO-ova zračna bombardiranja Srbije i Crne Gore velikih razmjera, koja je dovela do sloma režima Slobodana Miloševića i prestanka srbijanske vlasti nad Kosovom.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i Kosovo · Vidi više »
Kosovska Mitrovica
Kosovska Mitrovica (albanski: Mitrovicë ili Mitrovica, odnosno Mitrovicë ë Kosovës, tur. Mitrovice) je grad smješten na sjeveru Kosova.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i Kosovska Mitrovica · Vidi više »
Kotlina
Ljubljanska kotlina u Sloveniji Kotlina je duboka prostrana dolina strmih strana između brijegova ili planina, zatvorena sa svih strana ili u slučaju dreniranja rijeke, otvorena na dva dijela.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i Kotlina · Vidi više »
Kovine
Užareni metal u kovačnici Kovine (latinizirano: metali) su kemijski elementi koji zbog načina kojim se njihovi atomi povezuju (metalna veza) dobro provode električnu struju.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i Kovine · Vidi više »
Lockheed F-117 Nighthawk
Lockheed F-117 Nighthawk je borbeni zrakoplov za napade na zemaljske ciljeve kojega isključivo koristi Ratno zrakoplovstvo SAD-a. Prvi let avion je imao 1981. godine a prvi probni, operativni letovi počeli su listopadu 1983. Prvi je zrakoplov u svijetu izrađen od materijala koji ga čini gotovo nevidljivim za radar (takozvanom "Stealth" tehnologijom) a svjetsku slavu stekao je tijekom Zaljevskog rata.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i Lockheed F-117 Nighthawk · Vidi više »
Madeleine Albright
'''Madeleine Albright''' Madeleine Jana Korbel Albright, rođena kao Marie Jana Korbelová (Prag, 15. svibnja 1937. - Washington, 23. ožujka 2022.), bila je američka političarka i diplomatkinja.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i Madeleine Albright · Vidi više »
Masakr u zatvoru Dubrava
Masakr u zatvoru Dubrava je naziv za incident koji se dogodio u zatvoru Dubrava, koji se nalazi nekoliko kilometara istočno od gradića Istok na Kosovu za vrijeme NATO bombardiranja SRJ, odnosno Rata na Kosovu između 19.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i Masakr u zatvoru Dubrava · Vidi više »
McDonnell Douglas F-15 Eagle
F-15 Eagle je taktički borbeni avion (lovac - presretač) dizajniran za zračne borbe u svim vremenskim uvjetima, s ciljem postizanja i održavanja superiornosti u zraku pred neprijateljskim avionima.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i McDonnell Douglas F-15 Eagle · Vidi više »
Međunarodno priznanje Kosova
Republike Kosovo Kosovo je proglasilo 17. veljače 2008. neovisnost od Srbije.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i Međunarodno priznanje Kosova · Vidi više »
MiG-29
Mikojan Gurjevič MiG-29 (Ruski: МиГ-29, NATO-va oznaka: Fulcrum) je višenamjenski lovački avion dizajniran za preuzimanje nadmoći u zračnom prostoru tadašnjeg SSSR-a. Razvijan je tijekom 1970-ih u zavodu Mikojan, a u uporabu ulazi 1983. godine.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i MiG-29 · Vidi više »
Milo Đukanović
Milo Đukanović (Nikšić, Crna Gora, 15. veljače 1962.), crnogorski političar.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i Milo Đukanović · Vidi više »
Moskva
Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i Moskva · Vidi više »
NATO
Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora, naziva se još i Sjevernoatlantski savez, poznatiji po kratici NATO (od engleskog naziva North Atlantic Treaty Organisation, francuski Organisation du traité de l'Atlantique nord – OTAN), međunarodna je organizacija vojno-političke prirode, osnovana je 1949. godine potpisivanjem Sjevernoatlantskog ugovora (Washingtonski ugovor) između dvanaest država tadašnjeg zapadnog bloka.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i NATO · Vidi više »
NATO-ovo bombardiranje SRJ
Operacija Saveznička sila, Operacija Allied Force ili NATO-vo bombardiranje Savezne Republike Jugoslavije (engleski: Operation Allied Force) trajalo je od 24. ožujka do 1. lipnja 1999. godine i dio je Rata na Kosovu 1996. – 1999.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i NATO-ovo bombardiranje SRJ · Vidi više »
Niš
Niš je grad u Srbiji, treći najmnogoljudniji nakon Beograda i Novog Sada.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i Niš · Vidi više »
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i Nizozemska · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i Njemačka · Vidi više »
Norveška
Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i Norveška · Vidi više »
Novi Beograd
Novi Beograd je beogradska općina s najvećim brojem stanovnika.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i Novi Beograd · Vidi više »
Novi Sad
Novi Sad (sr. Нови Сад/Novi Sad, mađ. Újvidék, sl. Nový Sad, rum. Novi Sad, rusn. Нови Сад, njem. Neusatz (an der Donau), lat. Neoplanta, grč. Neofite), grad na lijevoj obali Dunava u Srbiji, upravno sjedište Autonomne pokrajine Vojvodine.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i Novi Sad · Vidi više »
Operacija Namjerna sila
Operacija Namjerna sila (eng. Operation Deliberate Force) bila je zračna kampanja NATO saveza s ciljem onesposobljavanja vojnog arsenala bosanskih Srba u ratu u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i Operacija Namjerna sila · Vidi više »
Operacija Potkova
Oštećena albanska naselja na Kosovu i Metohiji 1998-1999. Operacija Potkova (srpski: Операција Потковица) je naziv za navodnu masovnu kampanju etničkog čišćenja koju su srpske snage provodile na Kosovu tijekom sukoba 1998. i 1999. godine.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i Operacija Potkova · Vidi više »
Organizacija za europsku sigurnost i suradnju
Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) (engleski: Organization for Security and Co-operation in Europe (OSCE) je najveća međunarodna organizacija fokusirana na sigurnost. Nadležnosti organizacije uključuju kontrolu oružja, promoviranje ljudskih prava kao i slobode tiska. Sjedište organizacije je u Beču, Austriji. Osnovana je 1973. godine i do 1994. godine djelovala je pod nazivom Konferencija za europsku sigurnost i suradnju (KESS) (engleski: Conference on Security and Co-operation in Europe (CSCE). OESS osnovana je na temelju Povelje Ujedinjenih naroda, kao regionalni aranžman u smislu djelovanja prema Poglavlju VIII. iste. Danas organizacija ima 57 država članica iz Europe, Azije i Sjeverne Amerike. OESS je promatrač opće skupštine Ujedinjenih naroda.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i Organizacija za europsku sigurnost i suradnju · Vidi više »
Pančevo
Pančevo (srp. ćir. Панчево, mađ. Pancsova, njem. Banstadt i Pantschowa, tur. Pançova, rum. Panciova, slovač. Pánčevo, rusin. Панчево) je grad u Banatu (Vojvodina, Republika Srbija), na rijeci Tamišu.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i Pančevo · Vidi više »
Peking
Peking (kineski: 北京, pinyin: Běijīng; "sjeverna prijestolnica") je glavni grad Narodne Republike Kine (NRK) i jedna od četiri gradske oblasti pod direktnom kontrolom vlade.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i Peking · Vidi više »
Pentagon
*Pentagon (zgrada) - sjedište Ministarstva obrane SAD-a.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i Pentagon · Vidi više »
Podgorica
Podgorica (na crnogorskoj ćiril. Подгорица, prijašnja imena Ribnica i Titograd) glavni je i najveći grad Crne Gore.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i Podgorica · Vidi više »
Podujevo
Podujevo 2009. Položaj općine Podujevo u okviru Kosova Podujevo (alb. Podujevë) je grad u sjeveroistočnom dijelu Kosova.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i Podujevo · Vidi više »
Pokolj u Izbici
Dvije satelitske snimke otkrivaju tri reda grobova u Izbici nakon incidenta Satelitske snimke pokazuju kako su grobovi otkopani i tijela uklonjena prije dolaska KFOR-a u Izbicu Masakr u Izbici (albanski Masakra e Izbicës) je bio jedan od najvećih pokolja tijekom Rata na Kosovu.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i Pokolj u Izbici · Vidi više »
Pokolj u Meji
Pokolj u Meji (albanski Masakra e Mejës) je bilo masovno strijeljanje u kojem je ubijeno između 200 i 300 albanskih civila koje su srpske snage izvršile kao čin odmazde za petoricu srpskih policajaca koje je ubila Oslobodilačka vojska Kosova.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i Pokolj u Meji · Vidi više »
Pokolj u Račku
Pokolj u Račku (albanski Masakra e Reçakut) ili Incident u Račku je bio incident koji je naknadno doveo do NATOve intervencije tijekom Rata na Kosovu.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i Pokolj u Račku · Vidi više »
Pokolj u Suvoj Reci
Pokolj u Suvoj Reci (albanski: Masakra e Suharekës) je masovno ubojstvo albanskih civila koje je počinila srpska policija 26. ožujka 1999. u Suvoj Reci, na Kosovu, tijekom NATO bombardiranja.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i Pokolj u Suvoj Reci · Vidi više »
Pokolj u Velikoj Kruši
Masakr u Velikoj Kruši (albanski: Masakra e Krushës së Madhe) u blizini Orahovca na Kosovu, se dogodio tijekom rata na Kosovu 25. ožujka 1999. godine, dva dana nakon što je počelo NATO-ovo bombardiranje SRJ.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i Pokolj u Velikoj Kruši · Vidi više »
Policija
Policija je služba javne uprave kojoj je povjereno čuvanje javnog reda i poretka.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i Policija · Vidi više »
Portugal
Portugal je država na zapadu Europe, na istoku i sjeveru graniči sa Španjolskom, a na zapadu i jugu izlazi na Atlantski ocean.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i Portugal · Vidi više »
Radiotelevizija Srbije
Sjedište RTS-a u Beogradu Radiotelevizija Srbije (skrać. RTS) je nacionalna medijska kuća u Srbiji, osnovana 1. siječnja 1992. godine.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i Radiotelevizija Srbije · Vidi više »
Rat na Kosovu
Rat na Kosovu ili Rat na Kosovu i Metohiji (albanski: Lufta e Kosovës) označava oružani sukob između Srba i Albanaca od 1996. do 1999. Cilj Srba bio je zadržavanje Kosova u Srbiji, dok su Albanci željeli neovisnost za Kosovo.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i Rat na Kosovu · Vidi više »
Republika Srpska
Republika Srpska, jedan je od dvaju entiteta Bosne i Hercegovine, uz Federaciju Bosne i Hercegovine.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i Republika Srpska · Vidi više »
Reuters
Reuters je međunarodna novinska agencija sa sjedištem u Londonu.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i Reuters · Vidi više »
Richard Holbrooke
Richard Holbrooke Richard Charles Albert Holbrooke (New York City, 24. travnja 1941. – Washington, 13. prosinca 2010.) američki bio je diplomat, novinski urednik, publicist i profesor.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i Richard Holbrooke · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i Rusija · Vidi više »
Sankcija
Sankcija je onaj dio pravne norme kojim se utvrđuje pravna posljedica nekog ponašanja koje je kvalificirano kao delikt, odnosno pravna posljedica koju će državna tijela provesti prema adresatima koji ne postupe kako nalaže dispozicija pravne norme.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i Sankcija · Vidi više »
Savezna Republika Jugoslavija
Savezna Republika Jugoslavija (skraćeno SRJ) stvorena je 27. travnja 1992. odlukom Saveznog vijeća SFRJ, kao zajednička država Srbije i Crne Gore.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i Savezna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Slobodan Milošević
Slobodan Milošević (Požarevac, Srbija, 20. kolovoza 1941. – Haag, Nizozemska, 11. ožujka 2006.), društveno-politički radnik SFRJ, srbijanski političar, bivši predsjednik Srbije, Savezne Republike Jugoslavije i vođa Socijalističke partije Srbije te haški optuženik za ratne zločine i genocid.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i Slobodan Milošević · Vidi više »
Telegrafska agencija nove Jugoslavije
Telegrafska agencija nove Jugoslavije (krat. TANJUG) je novinska agencija osnovana 5. studenoga 1943.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i Telegrafska agencija nove Jugoslavije · Vidi više »
Telekomunikacija
Antena za satelitsku komunikaciju u najvećem postrojenju za satelitske komunikacije, Raisting, Bavarska, Njemačka Telekomunikacija se javlja kada nastane razmjena informacija između izvora informacije i odredišta informacije s pomoću tehnologije.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i Telekomunikacija · Vidi više »
Tenk
Tenk M-84A4 Tenk je oklopno vojno vozilo na gusjenicama koje služi za potporu pješaštvu ili djeluje samostalno.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i Tenk · Vidi više »
The New York Times
The New York Times su američke dnevne novine, koje od osnutka 1851. izlaze u New Yorku.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i The New York Times · Vidi više »
Tivat
Tivat (crnogor. ćiril. Тиват, tal. Teodo) je gradić i središte općine u Crnogorskom primorju - Boki kotorskoj, Crna Gora.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i Tivat · Vidi više »
Tony Blair
Anthony "Tony" Charles Lynton Blair (Edinburgh, 6. svibnja 1953.), britanski političar.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i Tony Blair · Vidi više »
Trnava
Trnava može značiti: Hrvatska.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i Trnava · Vidi više »
Ujedinjeni narodi
Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i Ujedinjeni narodi · Vidi više »
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »
Ulcinj
Ulcinj (na crnogor. ćiril. Улцињ, albanski: Ulqini, talijanski: Dulcigno) u Crnoj Gori, najjužniji grad i općina na crnogorskom primorju.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i Ulcinj · Vidi više »
Uloga srpskih medija u ratovima za Veliku Srbiju
Uloga srpskih medija u ratovima za Veliku Srbiju predmet je rasprava u srpskoj i međunarodnoj javnosti.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i Uloga srpskih medija u ratovima za Veliku Srbiju · Vidi više »
Uroševac
Uroševac (alb. Ferizaj) je grad u jugoističnom dijelu Kosova.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i Uroševac · Vidi više »
Veleposlanstvo
Ottawi, Kanada Veleposlanstvo ili ambasada (franc. ambassade, engl. embassy, španj. embajada, port. embaixada, njem. Botschaft), diplomatsko predstavništvo najvišeg ranga zemlje šiljateljice u zemlji primateljici.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i Veleposlanstvo · Vidi više »
Vjesnik
Vjesnik, politički dnevni list, izlazio je u Zagrebu, od god.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i Vjesnik · Vidi više »
Voždovac
Voždovac (srpski: Вождовац) je gradsko naselje i središte beogradske istoimene općine u Republici Srbiji.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i Voždovac · Vidi više »
Vojarna
Vojarna je vojni ili policijski sustav zgrada ili pojedinačna zgrada, u kojem su smješteni vojnici ili vojni policajci.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i Vojarna · Vidi više »
Vojska
Vojska je izraz koji se u najširem smislu koristi za stalne oružane snage neke države sastavljene od profesionalnih vojnika.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i Vojska · Vidi više »
Vojska Jugoslavije
Grb vojske Srbije i Crne Gore Vojska Jugoslavije je bila jedna od oružanih snaga nastalih iz Jugoslavenske narodne armije, te je preuzela onaj dio postrojbi i naoružanja JNA koji se u svibnju 1992.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i Vojska Jugoslavije · Vidi više »
Washington
Washington, D.C. je glavni grad Sjedinjenih Američkih Država.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i Washington · Vidi više »
Wesley Clark
Wesley Kanne Clark (Chicago, 23. prosinca 1944.) je umirovljeni general vojske Sjedinjenih Američkih Država.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i Wesley Clark · Vidi više »
1. lipnja
1.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i 1. lipnja · Vidi više »
10. lipnja
10.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i 10. lipnja · Vidi više »
11. lipnja
11.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i 11. lipnja · Vidi više »
12. travnja
12.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i 12. travnja · Vidi više »
13. travnja
13.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i 13. travnja · Vidi više »
15. lipnja
15.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i 15. lipnja · Vidi više »
15. ožujka
15.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i 15. ožujka · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i 1995. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i 1998. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i 1999. · Vidi više »
2. travnja
2.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i 2. travnja · Vidi više »
20. ožujka
20.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i 20. ožujka · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i 2010. · Vidi više »
22. ožujka
22.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i 22. ožujka · Vidi više »
22. svibnja
22.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i 22. svibnja · Vidi više »
22. travnja
22.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i 22. travnja · Vidi više »
23. travnja
23.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i 23. travnja · Vidi više »
24. ožujka
24.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i 24. ožujka · Vidi više »
25. ožujka
25.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i 25. ožujka · Vidi više »
26. ožujka
26.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i 26. ožujka · Vidi više »
27. travnja
27.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i 27. travnja · Vidi više »
28. ožujka
28.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i 28. ožujka · Vidi više »
28. svibnja
28.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i 28. svibnja · Vidi više »
7. svibnja
7.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i 7. svibnja · Vidi više »
7. veljače
7.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i 7. veljače · Vidi više »
8. listopada
8.
Novi!!: NATO-ovo bombardiranje SRJ i 8. listopada · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Bombardiranje SRJ, Bombardiranje SRJ 1999., Bombardiranje Savezne Republike Jugoslavije, NATO bombardiranje SRJ, NATO-vo bombardiranje SRJ, Operacija Saveznička sila.
