Brže od pregledniku!
46 odnosi: Austrijske savezne zemlje, Autonomne portugalske regije, Île-de-France, Španjolske autonomne zajednice, Španjolske pokrajine, Švedske županije, Švicarska, Švicarski kantoni, Belgijske pokrajine, Belgijske regije, Bremen (pokrajina), Budimpešta, Bukurešt, Europska unija, Francuska, Francuske regije, Francuski departmani, Francuski jezik, Gozo, Grčke periferije, Grčke prefekture, ISO 3166-1, Kontinentalni Portugal, Korzika, Luksemburg, Mađarske županije, Mađarske regije, Malta (otok), Njemačka, Njemačke savezne pokrajine, Poljska vojvodstva, Prekomorski departmani i regije Francuske, Regija glavnoga grada Bruxellesa, Rumunjske županije, Skupine talijanskih regija, Statističke regije Slovenije, Statistički ured Europskih zajednica, Talijanske pokrajine, Talijanske regije, Ujedinjeni narodi, Veliki London, Zone d'études et d'aménagement du territoire, 1980., 2003., 2006., 2007..
Austrijske savezne zemlje
Austrija je savezna republika koju čini 9 saveznih zemalja (njem. Bundesländer).
Novi!!: NUTS i Austrijske savezne zemlje · Vidi više »
Autonomne portugalske regije
Autonomna regija Azorski Otoci. Autonomna regija Madeira. Dvije autonomne portugalske regije (portugalski: Regiões Autónomas de Portugal) su Azori (Região Autónoma dos Açores) i Madeira (Região Autónoma da Madeira).
Novi!!: NUTS i Autonomne portugalske regije · Vidi više »
Île-de-France
Île-de-France je pokrajina Francuske u kojoj se nalazi 8 departmana, uključujući glavni grad Pariz.
Novi!!: NUTS i Île-de-France · Vidi više »
Španjolske autonomne zajednice
Zemljovid španjolskih autonomnih zajednica Pedeset španjolskih provincija raspoređeno je u sedamnaest autonomnih zajednica (španjolski comunidades autónomas), te dva afrička autonomna grada (španjolski ciudades autonomas) – Ceuta i Melilla.
Novi!!: NUTS i Španjolske autonomne zajednice · Vidi više »
Španjolske pokrajine
Karta španjolskih provincija Pokrajina (španj. provincia: pokrajina, provincija) španjolska je teritorijalna jedinica, koja je predviđena Ustavom Španjolske iz 1978.
Novi!!: NUTS i Španjolske pokrajine · Vidi više »
Švedske županije
Švedska ima 21 županiju (švedski: län).
Novi!!: NUTS i Švedske županije · Vidi više »
Švicarska
Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.
Novi!!: NUTS i Švicarska · Vidi više »
Švicarski kantoni
Nazivi švicarskih kantona na njemačkom jeziku. Kantoni u Švicarskoj čine prvu razinu podjele te zemlje.
Novi!!: NUTS i Švicarski kantoni · Vidi više »
Belgijske pokrajine
Regije i pokrajine u Belgiji Belgijske regije Valonija i Flandrija podijeljene su u deset pokrajina, po pet u svakoj od njih.
Novi!!: NUTS i Belgijske pokrajine · Vidi više »
Belgijske regije
Belgijske regijeRegija glavnoga grada Bruxellesa ('''plavo''')Valonska regija ('''crveno''')Flamanska regija ('''žuto''') Belgija je savezna država koja se dijeli na regije i zajednice.
Novi!!: NUTS i Belgijske regije · Vidi više »
Bremen (pokrajina)
Slobodni hanzeatski grad Bremen je s 404 km² savezna zemlja u sjeverom dijelu Njemačke, na donjem toku i na utoku Wesera i obuhvaća dva grada koji su međusobno udaljeni 60 km, Bremen i Bremerhaven.
Novi!!: NUTS i Bremen (pokrajina) · Vidi više »
Budimpešta
Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni političko, industrijsko, trgovačko i prometno središte zemlje.
Novi!!: NUTS i Budimpešta · Vidi više »
Bukurešt
Bukurešt (rumunjski: Bucureşti) je glavni i najveći grad Rumunjske.
Novi!!: NUTS i Bukurešt · Vidi više »
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
Novi!!: NUTS i Europska unija · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: NUTS i Francuska · Vidi više »
Francuske regije
Francuske regije (francuska riječ je la région) ili pokrajine su najviše upravne i teritorijalne jedinice Francuske Republike kojima je procesom decentralizacije dodijeljeno pravo statusa pravnih osoba kao i sloboda samoupravljanja.
Novi!!: NUTS i Francuske regije · Vidi više »
Francuski departmani
Francuski departmani (jednina: département, množina: départements) su upravne jedinice u Francuskoj.
Novi!!: NUTS i Francuski departmani · Vidi više »
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Novi!!: NUTS i Francuski jezik · Vidi više »
Gozo
Gozo (malteški: Għawdex) je otok u Malteškom otočju u Sredozemnom moru.
Novi!!: NUTS i Gozo · Vidi više »
Grčke periferije
Podjela Grčke na periferije (grčki: Περιφέρειες) je bila službena prva razina podjele ove zemlje do 2011.
Novi!!: NUTS i Grčke periferije · Vidi više »
Grčke prefekture
Prefekture (grčki: νομοί,νομός, nomoi, nomos) su drugostupanjski oblik regionalne samouprave u Grčkoj.
Novi!!: NUTS i Grčke prefekture · Vidi više »
ISO 3166-1
ISO 3166-1 je ISO standard koji sadrži popis kodova imena država i zavisnih oblasti.
Novi!!: NUTS i ISO 3166-1 · Vidi više »
Kontinentalni Portugal
Karta Kontinentalnog Portugala Kontinentalni Portugal (portugalski: Portugal Continental) je izraz kojim se označava kopneni dio Portugala, tj.
Novi!!: NUTS i Kontinentalni Portugal · Vidi više »
Korzika
Korzika (fra. Corse, tal., kor. Corsica) četvrti je po veličini otok u Sredozemnom moru i pokrajina Francuske koja se sastoji od dva departmana.
Novi!!: NUTS i Korzika · Vidi više »
Luksemburg
Luksemburg, službeno Veliko Vojvodstvo Luksemburg (luks. Groussherzogtom Lëtzebuerg, njem. Grossherzogtum Luxemburg, fra. Grand-Duché de Luxembourg), država je u zapadnoj Europi. Graniči s Njemačkom na istoku, Francuskom na jugu i Belgijom na zapadu i sjeveru. Jedna je od 6 država osnivača Europske unije.
Novi!!: NUTS i Luksemburg · Vidi više »
Mađarske županije
Mađarska se upravno dijeli na 20 upravnih jedinica, od kojih su njih 19 županije (mađ. megyék, jednina: megye) i na glavni grad (mađ. főváros): Budimpeštu.
Novi!!: NUTS i Mađarske županije · Vidi više »
Mađarske regije
U Mađarskoj postoji sedam statističkih regija koje su stvorene 1999. godine, po zakonskom aktu 1999/XCII, koji je zamijenio prethodni iz 1996. godine 1996/XXI.
Novi!!: NUTS i Mađarske regije · Vidi više »
Malta (otok)
Otok Malta nalazi se u Malteškom otočju u Sredozemnom moru.
Novi!!: NUTS i Malta (otok) · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: NUTS i Njemačka · Vidi više »
Njemačke savezne pokrajine
Njemačka je federalna država koja se dijeli na 16 saveznih pokrajina.
Novi!!: NUTS i Njemačke savezne pokrajine · Vidi više »
Poljska vojvodstva
Karta Poljske s vojvodstvima Vojvodstvo (županija, poljski: województwo) je najviša razina administrativnog ustroja Poljske od 14.
Novi!!: NUTS i Poljska vojvodstva · Vidi više »
Prekomorski departmani i regije Francuske
Prekomorski departmani Francuske (départements d'outre-mer - DOM) su ujedno i prekomorske regije (régions d'outre-mer) i imaju apsolutno isti status i prava kao i kontinentalni departmani i regije.
Novi!!: NUTS i Prekomorski departmani i regije Francuske · Vidi više »
Regija glavnoga grada Bruxellesa
Regija glavnoga grada Bruxellesa ili Briselska regija (francuski: Région de Bruxelles-Capitale, nizozemski: Brussels Hoofdstedelijk Gewest) je jedna od tri regije u Belgiji.
Novi!!: NUTS i Regija glavnoga grada Bruxellesa · Vidi više »
Rumunjske županije
Karta Rumunjske povijesnim rumunjskim pokrajinama Podjela Rumunjske na općine Rumunjska je podjeljena na županije (rumunjski: Judeţ).
Novi!!: NUTS i Rumunjske županije · Vidi više »
Skupine talijanskih regija
NUTS 1 u Italiji U Italiji, skupine regija koje su kategorizirane kao NUTS 1 odgovaraju neadministrativnim jedinicama, te služe samo za statističku podjelu zemlje.
Novi!!: NUTS i Skupine talijanskih regija · Vidi više »
Statističke regije Slovenije
Statističke regije Slovenije (slovenski: Statistične regije Slovenije) su oblik teritorijalne podjele koji koristi Statistički ured Republike Slovenije (SURS) za potrebe skupljanja i iskazivanja statističkih podataka.
Novi!!: NUTS i Statističke regije Slovenije · Vidi više »
Statistički ured Europskih zajednica
Statistički ured Europskih zajednica (Eurostat) prikuplja i objavljuje statističke podatke iz država članica, država izvan Europske unije te od međunarodnih organizacija kako bi informirao institucije Europske unije i omogućio praćenje učinaka politika Zajednice.
Novi!!: NUTS i Statistički ured Europskih zajednica · Vidi više »
Talijanske pokrajine
regijama. U Italiji, pokrajina (talijanski: provincia) je druga razina upravne podjele zemlje na koju se dijele primarne talijanske regije (regione).
Novi!!: NUTS i Talijanske pokrajine · Vidi više »
Talijanske regije
Talijanska Republika svojim Ustavom iz 1948. predviđa unutrašnje državno ustrojstvo, kojeg čini 20 regija (it: Sg. regione; Pl. regioni) ili pokrajina, koje su utemeljene na osnovu različitih historijskih, geografskih, kulturnih i privrednih kriterija.
Novi!!: NUTS i Talijanske regije · Vidi više »
Ujedinjeni narodi
Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.
Novi!!: NUTS i Ujedinjeni narodi · Vidi više »
Veliki London
Veliki London (engleski: Greater London) ceremonijalna je grofovija Engleske koja čini veći dio regije London.
Novi!!: NUTS i Veliki London · Vidi više »
Zone d'études et d'aménagement du territoire
ZEAT Od 1967. godine, Francuska je u statističkom smislu podjeljena na osam statističkih zona u kojima su grupirane regije.
Novi!!: NUTS i Zone d'études et d'aménagement du territoire · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: NUTS i 1980. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: NUTS i 2003. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: NUTS i 2006. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: NUTS i 2007. · Vidi više »
