Brže od pregledniku!
45 odnosi: Baza podataka, Beč, Bibliografija, Bibliotheca Zriniana, Bogoslovlje, Dan državnosti (Hrvatska), Društvena mreža, Družba Isusova, Europska unija, Filozofija, Gradec, Grafička zbirka Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska kultura, Hrvatski jezik, Izložba, Kanonik, Knjižnica, Knjiga, Krađa knjiga u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, Metar, Metropolitana, Monografija, Mrežne stranice, Nikola VII. Zrinski, Novine, Pokrata, Pravo, Sveučilište u Zagrebu, Visoko obrazovanje, Zagrebačka katedrala, Zbirka muzikalija i audiomaterijala Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Zbirka rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Zbirka zemljopisnih karata i atlasa Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Zgrada knjižnice i arhiva na Marulićevu trgu u Zagrebu, 1607., 1816., 1837., 1892., 1913., 1988., 1995., 28. svibnja, 5. svibnja.
Baza podataka
Baza podataka je organizirani skup podataka.
Novi!!: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Baza podataka · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Beč · Vidi više »
Bibliografija
Bibliografija (grč. biblion.
Novi!!: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Bibliografija · Vidi više »
Bibliotheca Zriniana
Nikola Zrinski, vlasnik knjižnice, rad njemačkog slikara Johanna Franza Hoffmanna Bibliotheca Zriniana (u prijevodu: Zrinska knjižnica), zbirka knjiga hrvatskog bana Nikole Zrinskog iz 17. stoljeća.
Novi!!: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Bibliotheca Zriniana · Vidi više »
Bogoslovlje
Bogoslovlje ili teologija (od grčkog θεός theós Bog i λόγος lόgos riječ, govor, znanost o Bogu, govorenje o Bogu) je proučavanje Boga ili religiozno učenje koje nastoji sistematizirati i potkrijepiti vjerske dogme i vjerovanja.
Novi!!: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Bogoslovlje · Vidi više »
Dan državnosti (Hrvatska)
Dan državnosti u Republici Hrvatskoj praznik je koji se obilježava 30. svibnja, u spomen na konstituiranje prvoga demokratski izabrana višestranačkoga Sabora 30. svibnja 1990. i na povijesnu ulogu Hrvatskoga sabora u očuvanju hrvatske državnosti tijekom mnogih stoljeća.
Novi!!: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Dan državnosti (Hrvatska) · Vidi više »
Društvena mreža
Društvena mreža je vrsta internetske usluge, koji se najčešće javlja u obliku platforme, prozora ili web-stranice.
Novi!!: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Društvena mreža · Vidi više »
Družba Isusova
Družba Isusova (lat. Societas Jesu, S.J., SJ ili SI) je katolički crkveni red koji su utemeljili Ignacije Lojolski i njegovi drugovi: Franjo Ksaverski, Alfonso Salmeron, Diego Laínez, Nicolas Bobadilla, Petar Faber i Simão Rodrigues.
Novi!!: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Družba Isusova · Vidi više »
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
Novi!!: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Europska unija · Vidi više »
Filozofija
otrovnu kukutu. Filozofija ili mudroslovlje je znanost koja proučava načelne (principijalne), apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.
Novi!!: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Filozofija · Vidi više »
Gradec
* Gradec (vrsta naselja).
Novi!!: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Gradec · Vidi više »
Grafička zbirka Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu
Grafička zbirka Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zbirka je građe posebne vrste Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu koja skuplja, čuva, obrađuje i daje na korištenje crteže, grafike, grafičke mape, razglednice, ekslibrise, stripove i plakate.
Novi!!: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Grafička zbirka Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska kultura
# Kultura Hrvatske.
Novi!!: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Hrvatska kultura · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Hrvatski jezik · Vidi više »
Izložba
Posjetitelji jedne izložbe Plakat na jednoj izložbi Izložba je trajni ili privremeni javni događaj na kojem se razni umjetnički ili drugi predmeti izlažu javnosti.
Novi!!: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Izložba · Vidi više »
Kanonik
#u Katoličkoj crkvi kanonik je viši svećenik koji je dužnostima vezan uz Kaptol.
Novi!!: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Kanonik · Vidi više »
Knjižnica
Knjižnica Knjižnica (ili biblioteka) je ustanova u kojoj se prikuplja, sređuje, obrađuje, pohranjuje i daje na korištenje zbrike knjiga.
Novi!!: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Knjižnica · Vidi više »
Knjiga
Knjige. Knjiga je ukoričena tiskana omeđena publikacija od najmanje 49 stranica (UNESCO-ova definicija), odnosno, knjiga je tiskana kolekcija papira.
Novi!!: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Knjiga · Vidi više »
Krađa knjiga u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu
Pljačka knjiga iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu je bilo višegodišnje protupravno oduzimanje knjiga, slika i drugih dragocjenosti koje se odvijalo od 1982.
Novi!!: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Krađa knjiga u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu · Vidi više »
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Novi!!: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Metar · Vidi više »
Metropolitana
Metropolitanska knjižnica je knjižnica u Hrvatskoj.
Novi!!: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Metropolitana · Vidi više »
Monografija
Monografija (starogrč. μονογραφία) je znanstveno, stručno ili esejističko djelo u kojem se iscrpno obrađuje ili prikazuje jedan problem, prostor, osoba ili pojava.
Novi!!: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Monografija · Vidi više »
Mrežne stranice
Mrežne stranice, internetske lokacije, web-stranice ili internetske stranice (ranije često www stranice) sastoje se od niza HTML/XHTML dokumenata kojima se može pristupiti uz pomoć internetskog preglednika.
Novi!!: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Mrežne stranice · Vidi više »
Nikola VII. Zrinski
Nikola VII.
Novi!!: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Nikola VII. Zrinski · Vidi više »
Novine
Hrvatske novine Novine su tiskani mediji koji objavljuju razne vijesti iz društvenog, političkog, kulturnog i športskog života, izvještavaju o dnevnim događajima, donose priče, romane u nastavcima i stripove, objavljuju oglase, reklame itd.
Novi!!: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Novine · Vidi više »
Pokrata
Pokrata ili akronim (grčki: akros.
Novi!!: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Pokrata · Vidi više »
Pravo
180px Pravo je ukupnost pravnih pravila, načela i instituta kojima se uređuju odnosi u određenoj društvenoj zajednici (pravo u objektivnom smislu).
Novi!!: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Pravo · Vidi više »
Sveučilište u Zagrebu
Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi.
Novi!!: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Sveučilište u Zagrebu · Vidi više »
Visoko obrazovanje
Dodjela diploma Visoko obrazovanje uključuje stjecanje naobrazbe na sveučilištu, akademiji, visokoj školi, sjemeništu, konzervatoriju i sličnim institucijama.
Novi!!: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Visoko obrazovanje · Vidi više »
Zagrebačka katedrala
Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava ili Zagrebačka katedrala najveća je hrvatska sakralna građevina i jedan od najvrjednijih spomenika hrvatske kulturne baštine.
Novi!!: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Zagrebačka katedrala · Vidi više »
Zbirka muzikalija i audiomaterijala Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu
Zbirka muzikalija i audiomaterijala Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zbirka je građe posebne vrste koja skuplja, čuva, obrađuje i daje na korištenje tiskane muzikalije, glazbene ostavštine hrvatskih skladatelja te fond zvučne glazbene građe.
Novi!!: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Zbirka muzikalija i audiomaterijala Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu · Vidi više »
Zbirka rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu
Zbirka rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zbirka je građe posebne vrste koja skuplja, čuva, obrađuje i daje na korištenje najbogatiji fond starih hrvatskih rukopisa i knjiga te brojne rijetke i stare knjige koji pripadaju kulturama drugih naroda.
Novi!!: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Zbirka rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu · Vidi više »
Zbirka zemljopisnih karata i atlasa Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu
Zbirka zemljopisnih karata i atlasa Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zbirka je građe posebne vrste koja skuplja, čuva, obrađuje i daje na korištenje sve vrste karata i atlasa.
Novi!!: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Zbirka zemljopisnih karata i atlasa Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu · Vidi više »
Zgrada knjižnice i arhiva na Marulićevu trgu u Zagrebu
Marulićev trg sa spomenikom Marku Maruliću i zgradom knjižnice i arhiva u pozadini Pročelje zgrade Zgrada knjižnice i arhiva na Marulićevu trgu u Zagrebu izgrađena je 1913. godine za tadašnje Sveučilišnu knjižnicu i Zemaljski arhiv.
Novi!!: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Zgrada knjižnice i arhiva na Marulićevu trgu u Zagrebu · Vidi više »
1607.
Bez opisa.
Novi!!: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i 1607. · Vidi više »
1816.
Bez opisa.
Novi!!: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i 1816. · Vidi više »
1837.
Bez opisa.
Novi!!: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i 1837. · Vidi više »
1892.
Bez opisa.
Novi!!: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i 1892. · Vidi više »
1913.
Bez opisa.
Novi!!: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i 1913. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i 1988. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i 1995. · Vidi više »
28. svibnja
28.
Novi!!: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i 28. svibnja · Vidi više »
5. svibnja
5.
Novi!!: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i 5. svibnja · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
NSK, Nacionalna i sveučilišna knjižnica.
