Brže od pregledniku!
33 odnosi: Četvorni kilometar, Biljke, Bukove prašume, Endem, Hajdučki i Rožanski kukovi, Hajdučki kukovi, Hrvatska, Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode, Krš, Kuća Velebita u Krasnu, Lukina jama, Nacionalni park, Nacionalni park Paklenica, Park prirode Velebit, Pješčenjak, Planinska klima, Popis mjesta svjetske baštine u Europi, Posebni rezervat šumske vegetacije Štirovača, Premužićeva staza, Rožanski kukovi, Sedimentne stijene, Senj, Sibiraea laevigata, Sredozemna klima, Strogi rezervat, Umjerena kontinentalna klima, UNESCO, Vapnenac, Velebit, Zavižan, 1999., 2007., 9. lipnja.
Četvorni kilometar
Ilustracija jednog četvornog kilometara Četvorni kilometar ili kilometar kvadratni je mjerna jedinica za površinu.
Novi!!: Nacionalni park Sjeverni Velebit i Četvorni kilometar · Vidi više »
Biljke
Biljke (lat. Plantae) su glavna grupa koja sadrži 642 porodice i 17.020 rodova (genera) (bez algi), uključujući i organizme kao drveće, cvijeće, bilje i paprati.
Novi!!: Nacionalni park Sjeverni Velebit i Biljke · Vidi više »
Bukove prašume
Bukove prašume je zajednički naziv za 94 lokaliteta zaštićenih bukovih šuma u 18 europskih zemalja.
Novi!!: Nacionalni park Sjeverni Velebit i Bukove prašume · Vidi više »
Endem
Velebitska degenija je napoznatiji hrvatski endem Čovječja ribica Endem (grč. ἔνδημος.
Novi!!: Nacionalni park Sjeverni Velebit i Endem · Vidi više »
Hajdučki i Rožanski kukovi
Hajdučki i Rožanski kukovi su skupina stjenovitih vrhova Velebita od kojih su neki visoki i do 200 metara; Hajdučki kukovi i Rožanski kukovi proglašeni su strogim rezervatom još 1969.
Novi!!: Nacionalni park Sjeverni Velebit i Hajdučki i Rožanski kukovi · Vidi više »
Hajdučki kukovi
Hajdučki kukovi su izrazito karstificiran dio sjevernog Velebita između prijevoja Vratnika na sjeveru i Alana na jugu.
Novi!!: Nacionalni park Sjeverni Velebit i Hajdučki kukovi · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Nacionalni park Sjeverni Velebit i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode
'''Nacionalni parkovi u Hrvatskoj''' Nacionalni park Krka.
Novi!!: Nacionalni park Sjeverni Velebit i Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode · Vidi više »
Krš
Nacionalnom parku Paklenica Suhozid u velebitskom kršu Krš ili kras (tal. carso, njem. karst) je tip reljefa koji se razvija na tlu sastavljenom od topljivih stijena (najčešće kalcijevog karbonata (CaCO3) ili magnezijevog karbonata (MgCO3)).
Novi!!: Nacionalni park Sjeverni Velebit i Krš · Vidi više »
Kuća Velebita u Krasnu
Kuća Velebita u Krasnu je centar za posjetitelje Nacionalnog parka Sjeverni Velebit u Krasnu u Lici.
Novi!!: Nacionalni park Sjeverni Velebit i Kuća Velebita u Krasnu · Vidi više »
Lukina jama
Lukina jama je najdublja jama u Hrvatskoj.
Novi!!: Nacionalni park Sjeverni Velebit i Lukina jama · Vidi više »
Nacionalni park
Nacionalni park Kornati Nacionalni park Krka Nacionalni park je zaštićeni prostor posebne ljepote i dobre prirodne očuvanosti u kojima obitavaju biljke i životinje, gdje su ljudski utjecaji ograničeni.
Novi!!: Nacionalni park Sjeverni Velebit i Nacionalni park · Vidi više »
Nacionalni park Paklenica
Nacionalni park Paklenica je po proglašenju drugi nacionalni park u Hrvatskoj, proglašen još 19. listopada 1949. godine, tek nekoliko mjeseci nakon NP Plitvička jezera.
Novi!!: Nacionalni park Sjeverni Velebit i Nacionalni park Paklenica · Vidi više »
Park prirode Velebit
Park prirode Velebit je najznačajnije endemsko čvorište flore i kopnene faune u Hrvatskoj.
Novi!!: Nacionalni park Sjeverni Velebit i Park prirode Velebit · Vidi više »
Pješčenjak
Arizoni, SAD Pješčenjak vrsta stijene sastavljene od zrnaca pijeska koja su veličinom pretežno između 0,06 i 2 mm veća od čestica silta, a manja od kršja koja čine breče i konglomerate.
Novi!!: Nacionalni park Sjeverni Velebit i Pješčenjak · Vidi više »
Planinska klima
Područje planinske klime Planinska klima je klima za područja iznad granice pojavljivanja šuma.
Novi!!: Nacionalni park Sjeverni Velebit i Planinska klima · Vidi više »
Popis mjesta svjetske baštine u Europi
popis svjetskog kulturnog nasljeđa Ovo je UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi.
Novi!!: Nacionalni park Sjeverni Velebit i Popis mjesta svjetske baštine u Europi · Vidi više »
Posebni rezervat šumske vegetacije Štirovača
Medvjed u prašumi Štirovači. Prizor iz Štirovače Prašuma Štirovača je šuma u sjevernom Velebitu.
Novi!!: Nacionalni park Sjeverni Velebit i Posebni rezervat šumske vegetacije Štirovača · Vidi više »
Premužićeva staza
Škrape pored staze. Početak staze. Rossijevo sklonište. Premužićeva staza je pješački, planinarski put koji prolazi vršnim dijelovima sjevernog i srednjeg Velebita.
Novi!!: Nacionalni park Sjeverni Velebit i Premužićeva staza · Vidi više »
Rožanski kukovi
Rožanski kukovi Rossijevo sklonište Strogi rezervat prirode Hajdučki i Rožanski kukovi — Velebit, simbol hrvatskih planina, prava je riznica za prirodoslovce, planinare i sve one koji žele i znaju uživati u autentičnim prirodnim ljepotama.
Novi!!: Nacionalni park Sjeverni Velebit i Rožanski kukovi · Vidi više »
Sedimentne stijene
Dva tipa sedimentnih stijena: škriljac prekriven vapnencem. Sedimente stijene su stijene nastale taloženjem ostataka drugih stijena djelovanjem vode, leda i vjetra, taloženjem kao rezultatom biološke aktivnosti te taloženjem iz otopine.
Novi!!: Nacionalni park Sjeverni Velebit i Sedimentne stijene · Vidi više »
Senj
Senj je grad u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Nacionalni park Sjeverni Velebit i Senj · Vidi više »
Sibiraea laevigata
Hrvatska sibireja (lat. Sibiraea laevigata; sinonimi: Sibiraea altaiensis var. croatica, Sibiraea croatica, Spiraea laevigata) biljka iz porodice ružovki, u. U Hrvatskoj se pod imenom hrvatska sibireja, Sibiraea altaiensis subsp.
Novi!!: Nacionalni park Sjeverni Velebit i Sibiraea laevigata · Vidi više »
Sredozemna klima
Područja mediteranske klime Mediteranska klima je svaka klima koja nalikuje klimi zemalja mediteranskog bazena koji čini polovinu površine s tim tipom klime širom svijeta.
Novi!!: Nacionalni park Sjeverni Velebit i Sredozemna klima · Vidi više »
Strogi rezervat
Strogi rezervat je zakonom zaštićeno područje s neizmijenjenom ili neznatno izmijenjenom sveukupnom prirodom, a namijenjen je isključivo znanstvenom istraživanju kojim se ne mijenja biološka raznolikost, izvornost prirode i ne ugrožava slobodno odvijanje prirodnih procesa.
Novi!!: Nacionalni park Sjeverni Velebit i Strogi rezervat · Vidi više »
Umjerena kontinentalna klima
Prostorna rasprostranjenost klime u svijetu. Umjerena kontinentalna klima vrsta je klime iz razreda snježno-šumskih klima Köppene podjele koju obilježavajuju oštre zime, kratko proljeće, a toplo i vlažno ljeto.
Novi!!: Nacionalni park Sjeverni Velebit i Umjerena kontinentalna klima · Vidi više »
UNESCO
UNESCO (eng.: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization; hrv.: Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) specijalizirana je organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda, utemeljena 1945. godine.
Novi!!: Nacionalni park Sjeverni Velebit i UNESCO · Vidi više »
Vapnenac
Vapnenac je sedimentna stijena (taložna stijena) koja sadrži najmanje 50 % minerala kalcita (kalcijev karbonat, CaCO3) te primjesa kao što su: dijaspor, cirkon, gline, limonit, hematit, hidrargilit, kremen, turmalin, sporogelit i granat (a ponegdje i granita).
Novi!!: Nacionalni park Sjeverni Velebit i Vapnenac · Vidi više »
Velebit
ličke strane. Nacionalni park Paklenica. Udolina Došen Dabar na srednjem Velebitu u općini Karlobag. Velebit ili Velebitski masiv najduža je (145 km), a po nadmorskoj visini četvrta planina u Hrvatskoj.
Novi!!: Nacionalni park Sjeverni Velebit i Velebit · Vidi više »
Zavižan
Zavižan Zavižan ili Veliki Zavižan je planinski vrh na Sjevernom Velebitu visine 1676 m. Ima oblik stošca, krševit je i stjenovit vrh, jedan od viših na Velebitu.
Novi!!: Nacionalni park Sjeverni Velebit i Zavižan · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Nacionalni park Sjeverni Velebit i 1999. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Nacionalni park Sjeverni Velebit i 2007. · Vidi više »
9. lipnja
9.
Novi!!: Nacionalni park Sjeverni Velebit i 9. lipnja · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
NP Sjeveni Velebit, NP Sjeverni Velebit, Sjeverni Velebit.
