Brže od pregledniku!
39 odnosi: Bajina Bašta, Bijeli Rzav, Biljke, Divokoza, Drina, Ekosustav, Endem, Jasika, Javor, Jela, Josip Pančić, Klanac, Medvjedi, Morfologija, Mramorje, Nacionalni park, Nekropola, Obični bor, Pančićeva omorika, Perućačko jezero, Popis mjesta svjetske baštine u Europi, Priroda, Prirodni rezervat, Ptice, Rača, Sisavci, Srbija, Srna, Stećak, Tara, Tepih, Tercijar, Tresetište, Užice, UNESCO, Vapnenac, Visoka smreka, Vrtača, Zlatiborski okrug.
Bajina Bašta
Bajina Bašta (srpski: Бајина Башта) je naselje u jugozapadnom dijelu Srbije, na desnoj obali rijeke Drine.
Novi!!: Nacionalni park Tara i Bajina Bašta · Vidi više »
Bijeli Rzav
Bijeli Rzav je rijeka u zapadnoj Srbiji i istočnoj Bosni (BiH).
Novi!!: Nacionalni park Tara i Bijeli Rzav · Vidi više »
Biljke
Biljke (lat. Plantae) su glavna grupa koja sadrži 642 porodice i 17.020 rodova (genera) (bez algi), uključujući i organizme kao drveće, cvijeće, bilje i paprati.
Novi!!: Nacionalni park Tara i Biljke · Vidi više »
Divokoza
Divokoza (Rupicapra rupicapra) pripada sisavcima (Mammalia), redu parnoprstaša (Artiodactyla), i to šupljorošcima (Bovidae).
Novi!!: Nacionalni park Tara i Divokoza · Vidi više »
Drina
Drina je rijeka u istočnoj Bosni i Hercegovini koja svojim donjim tokom čini prirodnu granicu između BiH i Srbije, a činila je i granicu između istočnog i zapadnog dijela Rimskog Carstva.
Novi!!: Nacionalni park Tara i Drina · Vidi više »
Ekosustav
Alpama Ekosustav ili ekosistem je prostor (biotop) naseljen organizmima i njihovim zajednicama, u kojem se neprekidno stvara primarna biomasa, koju troše (i razgrađuju) heterotrofni potrošači.
Novi!!: Nacionalni park Tara i Ekosustav · Vidi više »
Endem
Velebitska degenija je napoznatiji hrvatski endem Čovječja ribica Endem (grč. ἔνδημος.
Novi!!: Nacionalni park Tara i Endem · Vidi više »
Jasika
Jasika (trepetljika, lat. Populus tremula) je biljna vrsta iz porodice Salicaceae (Vrbe) iz roda Populus (Topole).
Novi!!: Nacionalni park Tara i Jasika · Vidi više »
Javor
Javor (lat. Acer) je rod do 35 metara visokog šumskog drveća srednje, zapadne i južne Europe, Kavkaza i sjevernog dijela Male Azije.
Novi!!: Nacionalni park Tara i Javor · Vidi više »
Jela
Jela (lat. Abies), rod iz porodice borovki (Pinaceae).
Novi!!: Nacionalni park Tara i Jela · Vidi više »
Josip Pančić
Josip Pančić (također i Josif Pančić) (Ugrini, Bribir; 5. travnja 1814. – Beograd, 25. veljače 1888.), bio je hrvatski i srpski liječnik, botaničar i profesor prirodnih znanosti.
Novi!!: Nacionalni park Tara i Josip Pančić · Vidi više »
Klanac
Šestanovca Klanac (prasl. kolnьcь, češ. klanec, lit. kalnas, brdo), kanjon (šp. cañon, iz tal. cannone tj. canna, cijev), klisura ili sutjeska je reljefni oblik, duboko i usko usječena riječna dolina u visoravan ili planinu čija dubina premašuje polovinu udaljenosti između vrhova dolinskih strana, čiji nagib može doseći i 60°.
Novi!!: Nacionalni park Tara i Klanac · Vidi više »
Medvjedi
Medvjedi (Ursidae) su porodica sisavaca iz reda zvijeri (Carnivora).
Novi!!: Nacionalni park Tara i Medvjedi · Vidi više »
Morfologija
Morfologija ili oblikoslovlje (od grč. μορφή, morphé.
Novi!!: Nacionalni park Tara i Morfologija · Vidi više »
Mramorje
Nekropola stećaka Mramorje kod PerućcaMramorje je naziv za nekoliko nekropola stećaka od kojih je najpoznatija ona u mjestu Perućac, unutar Nacionalnog parka Tara, između desne obale rijeke Drine i njoj paralalnog magistralnog puta, u samom ulazu u naselje (Zlatiborski upravni okrug, Srbija).
Novi!!: Nacionalni park Tara i Mramorje · Vidi više »
Nacionalni park
Nacionalni park Kornati Nacionalni park Krka Nacionalni park je zaštićeni prostor posebne ljepote i dobre prirodne očuvanosti u kojima obitavaju biljke i životinje, gdje su ljudski utjecaji ograničeni.
Novi!!: Nacionalni park Tara i Nacionalni park · Vidi više »
Nekropola
Alanska nekropola u Dargavsu (Sjeverna Osetija-Alanija) Nekropola (od starogrčkog nekrós, "mrtvac" i polis, "grad" ili "grad mrtvih") je groblje ili mjesto gdje se u prošlosti sahranjivalo mrtve.
Novi!!: Nacionalni park Tara i Nekropola · Vidi više »
Obični bor
Obični bor ili bijeli bor (lat. Pinus sylvestris) je crnogorična vrsta drveća iz porodice Pinaceae.
Novi!!: Nacionalni park Tara i Obični bor · Vidi više »
Pančićeva omorika
Pančićeva omorika (lat. Picea omorika) je crnogorična vrsta drveća iz porodice Pinaceae, koja u prirodi raste u jako malom arealu i endemska je vrsta u Srbiji i Bosni (Podrinje), ali je raširena po parkovima diljem Europe i Sjeverne Amerike, koristi se i kao božićno drvce.
Novi!!: Nacionalni park Tara i Pančićeva omorika · Vidi više »
Perućačko jezero
Perućačko jezero je umjetno jezero na području općine Srebrenice, Bosna i Hercegovina, i području općine Bajine Bašte, Republika Srbija.
Novi!!: Nacionalni park Tara i Perućačko jezero · Vidi više »
Popis mjesta svjetske baštine u Europi
popis svjetskog kulturnog nasljeđa Ovo je UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi.
Novi!!: Nacionalni park Tara i Popis mjesta svjetske baštine u Europi · Vidi više »
Priroda
Hopetounski slapovi, Australija Zapadnoj Javi 1982. Priroda je, u najširem smislu, ekvivalent za prirodni, fizički ili materijalni svijet ili svemir.
Novi!!: Nacionalni park Tara i Priroda · Vidi više »
Prirodni rezervat
Hutovo blato - ptičji rezervat Prirodni rezervat (ili rezervat prirode) je područje koje je zaštićeno zbog svog značaja za floru i faunu, te geološkog ili nekog drugog posebnog interesa.
Novi!!: Nacionalni park Tara i Prirodni rezervat · Vidi više »
Ptice
Ptice (lat. aves) su razred dvonožnih, toplokrvnih kralježnjaka koji polažu jaja.
Novi!!: Nacionalni park Tara i Ptice · Vidi više »
Rača
BiH.
Novi!!: Nacionalni park Tara i Rača · Vidi više »
Sisavci
Sisavci (lat. Mammalia) su jedan od razreda unutar velike skupine životinja s kralježnicom, a u tradicionalnoj sistematici su razvrstani u razred.
Novi!!: Nacionalni park Tara i Sisavci · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Nacionalni park Tara i Srbija · Vidi više »
Srna
Srna (obična srna, lat. Capreolus capreolus) je šumska životinja iz porodice jelena koja je zemljopisno rasprostranjena na većini područja Europe.
Novi!!: Nacionalni park Tara i Srna · Vidi više »
Stećak
Stoca, 13. – 15. st. Stećak (sinonimi: bilig, kâm, mramor, zlamen, kuća, poznati i kao mramorje, mašeti, grčko groblje, kaursko groblje i divovsko kamenje) je vrsta kamenog srednjovjekovnog nadgrobnog spomenika.
Novi!!: Nacionalni park Tara i Stećak · Vidi više »
Tara
Tara nastaje od rječica Opasanice i Veruše ispod planine Komovi, na sjeveru Crne Gore.
Novi!!: Nacionalni park Tara i Tara · Vidi više »
Tepih
Perzijski ćilim iz Tabriza, 16. st., Victoria and Albert Museum, 10.5 m × 5.3 m s 47–54 uzlova na cm² Tepih (od starogrčkog τάπης, tápēs uz perzijski frsch - „poklopiti”) ili prostirač je jednodijelni tekstilni proizvod određena oblika i dimenzija, namijenjen za prekrivanje podova, na Hrvatskoj enciklopediji LZMK; pristupljeno 14.
Novi!!: Nacionalni park Tara i Tepih · Vidi više »
Tercijar
Tercijar je nekada bio jedan od glavnih dijelova geološke kronologije i pokrivao razdoblje od kraja krede prije 65 milijuna godina do početka kvartarskog perioda prije 1,6 milijuna godina.
Novi!!: Nacionalni park Tara i Tercijar · Vidi više »
Tresetište
Njemačkoj Tresetišta su mokri životni okoliši.
Novi!!: Nacionalni park Tara i Tresetište · Vidi više »
Užice
Užice (od 1946. do 1992. godine Titovo Užice) - grad u Srbiji i sjedište istoimene općine.
Novi!!: Nacionalni park Tara i Užice · Vidi više »
UNESCO
UNESCO (eng.: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization; hrv.: Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) specijalizirana je organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda, utemeljena 1945. godine.
Novi!!: Nacionalni park Tara i UNESCO · Vidi više »
Vapnenac
Vapnenac je sedimentna stijena (taložna stijena) koja sadrži najmanje 50 % minerala kalcita (kalcijev karbonat, CaCO3) te primjesa kao što su: dijaspor, cirkon, gline, limonit, hematit, hidrargilit, kremen, turmalin, sporogelit i granat (a ponegdje i granita).
Novi!!: Nacionalni park Tara i Vapnenac · Vidi više »
Visoka smreka
Visoka smreka (obična smreka, lat. Picea abies) je crnogorična vrsta drveća iz porodice Pinaceae.
Novi!!: Nacionalni park Tara i Visoka smreka · Vidi više »
Vrtača
Vrtača Vrtače na Velebitu Crveno jezero Vrtače ili ponikve jesu ljevkasta, okrugla ili dugoljasta udubljenja nastala otapanjem vapnenca i dolomita u tektonski razlomljenim područjima.
Novi!!: Nacionalni park Tara i Vrtača · Vidi više »
Zlatiborski okrug
Zlatiborski upravni okrug (ćirilično: Златиборски управни округ) je okrug u centralnoj Srbiji, na granici s Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom.
Novi!!: Nacionalni park Tara i Zlatiborski okrug · Vidi više »
