Brže od pregledniku!
66 odnosi: Andrija Hebrang (sin), Ante Beljo, Ante Nadomir Tadić Šutra, Ante Nazor, Bože Vukušić, Bosna i Hercegovina, Branka Primorac, Davor Domazet-Lošo, Domovinski rat, Fotografija, Gordana Turić, Hrvatska, Hrvatska i veliko ratište, Hrvoje Šošić, Internet Archive, Ivan Tolj, Janko Bobetko, Josip Jurčević, Josip Palada (pjesnik), Josip Pečarić, Julienne Bušić, Književnost, Knjiga, Ljubo Ćesić, Marija Peakić-Mikuljan, Milan Vuković, Miroslav Međimorec, Miroslav Tuđman, Mladen Pavković, Nenad Ivanković, Nevenka Nekić, Novela, Novinar, Pjesma, Podravka, Pripovijetka, Publicistika, Putopis, Roman, Slovenija, Tomislav Marijan Bilosnić, Vesna Bosanac, Vlado Košić, Zagreb, Zdravko Tomac, Zoran Žmirić, Zvonimir Šeparović, 2000., 2001., 2002., ..., 2003., 2004., 2005., 2006., 2007., 2008., 2009., 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015., 2016., 2017., 2018.. Proširite indeks (16 više) »
Andrija Hebrang (sin)
Andrija Hebrang (Beograd, 27. siječnja 1946.), hrvatski političar, liječnik i profesor na Medicinskom fakultetu u Zagrebu.
Novi!!: Nagrada Bili smo prvi kad je trebalo i Andrija Hebrang (sin) · Vidi više »
Ante Beljo
Ante Beljo (26. prosinca 1946., Čerin, Čitluk), hrvatski političar, saborski zastupnik.
Novi!!: Nagrada Bili smo prvi kad je trebalo i Ante Beljo · Vidi više »
Ante Nadomir Tadić Šutra
Ante Nadomir Tadić Šutra (Ovrlja, Otok kod Sinja, 1963.) je hrvatski književnik i skladatelj, rodom iz Otoka.
Novi!!: Nagrada Bili smo prvi kad je trebalo i Ante Nadomir Tadić Šutra · Vidi više »
Ante Nazor
Ante Nazor (Zagreb, 15. ožujka 1968.), hrvatski je povjesničar.
Novi!!: Nagrada Bili smo prvi kad je trebalo i Ante Nazor · Vidi više »
Bože Vukušić
Bože Vukušić (Šestanovac, 10. travnja 1962.), je hrvatski emigrant, povratnik i publicist.
Novi!!: Nagrada Bili smo prvi kad je trebalo i Bože Vukušić · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Nagrada Bili smo prvi kad je trebalo i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Branka Primorac
Branka Matić Primorac (Zagreb, 1946.) hrvatska je novinarka, književnica i fotografkinja.
Novi!!: Nagrada Bili smo prvi kad je trebalo i Branka Primorac · Vidi više »
Davor Domazet-Lošo
Davor Domazet-Lošo (Sinj, 1. svibnja 1948.), hrvatski je pisac i geopolitičar, vojni strateg i admiral u mirovini.
Novi!!: Nagrada Bili smo prvi kad je trebalo i Davor Domazet-Lošo · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Nagrada Bili smo prvi kad je trebalo i Domovinski rat · Vidi više »
Fotografija
osnovni dijelovi digitalnog fotoparata fotografija dvoje fotografa pri fotografiranju Fotografija je tehnika kemijskoga ili digitalnoga elektroničkog zapisivanja prizora iz stvarnosti na sloju materijala koji je osjetljiv na svjetlost koja na nj pada.
Novi!!: Nagrada Bili smo prvi kad je trebalo i Fotografija · Vidi više »
Gordana Turić
Gordana Turić (r. Sulić) (Zagreb, 15. veljače 1946.) Tomislav Šovagović: Neopisive drame roditeljskih srca, 9.
Novi!!: Nagrada Bili smo prvi kad je trebalo i Gordana Turić · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Nagrada Bili smo prvi kad je trebalo i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska i veliko ratište
Djelo "Hrvatska i veliko ratište" (Zagreb, 2002.) napisao je Davor Domazet.
Novi!!: Nagrada Bili smo prvi kad je trebalo i Hrvatska i veliko ratište · Vidi više »
Hrvoje Šošić
Hrvoje Šošić (Osijek, 16. lipnja 1928. – Zagreb, 4. srpnja 2012.), bio je hrvatski ekonomist, političar i disident u komunističkoj Jugoslaviji.
Novi!!: Nagrada Bili smo prvi kad je trebalo i Hrvoje Šošić · Vidi više »
Internet Archive
Internet Archive (Bibliotheca Alexandrina) Internet Archive (eng. za Internetski arhiv) je neprofitna organizacija sa sjedištem u San Franciscu koju je 1996. godine osnovao Brewster Kahle.
Novi!!: Nagrada Bili smo prvi kad je trebalo i Internet Archive · Vidi više »
Ivan Tolj
Ivan Tolj (Blatnica, Čitluk, 17. siječnja 1954.) je hrvatski pjesnik. Studirao je na Teološkom, Pravnom i Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1993. načelnik Političke uprave u MO RH. Umirovljeni general i glavni urednik lista Hrvatski vojnik. Nosio je visoke političke dužnosti u Hrvatskoj demokratskoj zajednici i bio zastupnik u Drugom sazivu Hrvatskog sabora.
Novi!!: Nagrada Bili smo prvi kad je trebalo i Ivan Tolj · Vidi više »
Janko Bobetko
Janko Bobetko (Crnac pokraj Siska, 10. siječnja 1919. – Zagreb, 29. travnja 2003.) bio je general Hrvatske vojske i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske od 1992. do 1995. godine.
Novi!!: Nagrada Bili smo prvi kad je trebalo i Janko Bobetko · Vidi više »
Josip Jurčević
Josip Jurčević (Studenci kod Imotskoga, 1951.), hrvatski je povjesničar.
Novi!!: Nagrada Bili smo prvi kad je trebalo i Josip Jurčević · Vidi više »
Josip Palada (pjesnik)
Josip Palada (Dograde kraj Trogira, 17. prosinca 1935. - Prudnice kraj Brdovca 12. veljače 2022.), hrvatski je književnik.
Novi!!: Nagrada Bili smo prvi kad je trebalo i Josip Palada (pjesnik) · Vidi više »
Josip Pečarić
Josip Pečarić (Kotor, 2. rujna 1948.),Sanja Varošanec,, Vijenac, broj 378., 11.
Novi!!: Nagrada Bili smo prvi kad je trebalo i Josip Pečarić · Vidi više »
Julienne Bušić
Julienne Bušić (djevojačko ime Julienne Eden Schultz,, 20. rujna 1948.), američko-hrvatska prozna spisateljica, esejistica i prevoditeljica.
Novi!!: Nagrada Bili smo prvi kad je trebalo i Julienne Bušić · Vidi više »
Književnost
500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.
Novi!!: Nagrada Bili smo prvi kad je trebalo i Književnost · Vidi više »
Knjiga
Knjige. Knjiga je ukoričena tiskana omeđena publikacija od najmanje 49 stranica (UNESCO-ova definicija), odnosno, knjiga je tiskana kolekcija papira.
Novi!!: Nagrada Bili smo prvi kad je trebalo i Knjiga · Vidi više »
Ljubo Ćesić
Ljubo Ćesić – Rojs (Batin, Posušje, 20. veljače 1958.), hrvatski general i političar.
Novi!!: Nagrada Bili smo prvi kad je trebalo i Ljubo Ćesić · Vidi više »
Marija Peakić-Mikuljan
Marija Peakić Mikuljan (Drenovci, Županja, 7. svibnja 1943.), hrvatska je kulturna djelatnica, lektorica, urednica i književica.
Novi!!: Nagrada Bili smo prvi kad je trebalo i Marija Peakić-Mikuljan · Vidi više »
Milan Vuković
Milan Vuković (Krilo-Jesenice kod Splita, 1933. – Zagreb, 16. ožujka 2018.), bio je hrvatski pravnik, bivši predsjednik Vrhovnog suda RH i sudac Ustavnog suda RH.
Novi!!: Nagrada Bili smo prvi kad je trebalo i Milan Vuković · Vidi više »
Miroslav Međimorec
Miroslav Međimorec (Zagreb, 4. siječnja 1942.) je hrvatski kazališni i filmski redatelj, književnik (piše romane i pripovijetke), publicist i diplomat.
Novi!!: Nagrada Bili smo prvi kad je trebalo i Miroslav Međimorec · Vidi više »
Miroslav Tuđman
Miroslav Tuđman (Beograd, 25. svibnja 1946. − Zagreb, 31. siječnja 2021.), bio je hrvatski znanstvenik i političar.
Novi!!: Nagrada Bili smo prvi kad je trebalo i Miroslav Tuđman · Vidi više »
Mladen Pavković
Mladen Pavković, (Ludbreg, 22. rujna 1951.), hrvatski je novinar i publicist, aktivan u braniteljskim udrugama.
Novi!!: Nagrada Bili smo prvi kad je trebalo i Mladen Pavković · Vidi više »
Nenad Ivanković
Nenad Ivanković (Zagreb, 18. ožujka 1948.) hrvatski je novinar, političar i pisac.
Novi!!: Nagrada Bili smo prvi kad je trebalo i Nenad Ivanković · Vidi više »
Nevenka Nekić
Nevenka Nekić (Zagreb, 8. svibnja 1942.), hrvatska je književnica, prevoditeljica i slikarica.
Novi!!: Nagrada Bili smo prvi kad je trebalo i Nevenka Nekić · Vidi više »
Novela
Novela je kratko prozno djelo sažete radnje čija fabula govori o isječku iz nečijega života te najčešće sadrži samo jedan događaj i samo nekoliko likova.
Novi!!: Nagrada Bili smo prvi kad je trebalo i Novela · Vidi više »
Novinar
Ruski predsjednik Vladimir Putin s novinarima Novinar ili novinarka je naziv za osobu koja se bavi novinarstvom, prikupljanjem informacija o tekućim događajima, aktualnim temama, osobama i iste objavljuje u tiskanim, televizijskim, radijskim i elektroničkim medijima.
Novi!!: Nagrada Bili smo prvi kad je trebalo i Novinar · Vidi više »
Pjesma
dvorani Vatroslava Lisinskog Pjesma je pjevano glazbeno djelo koje je namijenjeno ili prilagođeno pjevanju.
Novi!!: Nagrada Bili smo prvi kad je trebalo i Pjesma · Vidi više »
Podravka
Podravka je hrvatska prehrambena tvrtka sa sjedištem u Koprivnici.
Novi!!: Nagrada Bili smo prvi kad je trebalo i Podravka · Vidi više »
Pripovijetka
Pripovijetka je naziv koji se u hrvatskoj književnoteorijskoj terminologiji s pojmovima novela, pripovijest ili priča rabi kao oznaka za proznu vrstu kraću od romana.
Novi!!: Nagrada Bili smo prvi kad je trebalo i Pripovijetka · Vidi više »
Publicistika
Publicistika (lat. publice: javno) pisanje i objavljivanje je analitički detaljnijih tekstova (u odnosu na one koji se redovno objavljuju u novinama) u knjigama i periodici (novinama, časopisima, ali redovito u obliku podlistka (feljtona)) koji obrađuju teme iz javnoga i kulturnog života.
Novi!!: Nagrada Bili smo prvi kad je trebalo i Publicistika · Vidi više »
Putopis
Putopis je prozna književna vrsta u kojoj su putovanje i izgled proputovanih predjela ili zemalja povod za umjetničko oblikovanje zapažanja, dojmova i razmišljanja o svemu što je putopisca zaokupilo na putovanju.
Novi!!: Nagrada Bili smo prvi kad je trebalo i Putopis · Vidi više »
Roman
Roman je najopširnija prozna književna vrsta, a u današnje vrijeme i najpopularnija.
Novi!!: Nagrada Bili smo prvi kad je trebalo i Roman · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: Nagrada Bili smo prvi kad je trebalo i Slovenija · Vidi više »
Tomislav Marijan Bilosnić
Tomislav Marijan Bilosnić (Zemunik Donji, 18. siječnja 1947.) hrvatski je slikar i književnik.
Novi!!: Nagrada Bili smo prvi kad je trebalo i Tomislav Marijan Bilosnić · Vidi više »
Vesna Bosanac
Odjeća i predmeti dr. Vesne Bosanac koje je imala na sebi u trenutku puštanja iz zatočeništva Vesna Bosanac (Subotica, 9. ožujka 1949. – Vukovar, 21. ožujka 2022.) bila je hrvatska liječnica, specijalistica pedijatrije i ravnateljica Opće bolnice u Vukovaru, junakinja Domovinskog rata.
Novi!!: Nagrada Bili smo prvi kad je trebalo i Vesna Bosanac · Vidi više »
Vlado Košić
Vlado Košić (Družbinec kraj Varaždina, 20. svibnja 1959.), katolički svećenik i prvi sisački biskup.
Novi!!: Nagrada Bili smo prvi kad je trebalo i Vlado Košić · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Nagrada Bili smo prvi kad je trebalo i Zagreb · Vidi više »
Zdravko Tomac
Zdravko Tomac (Garčin, 24. svibnja 1937. – Zagreb, 4. siječnja 2020.), bio je hrvatski političar i pisac.
Novi!!: Nagrada Bili smo prvi kad je trebalo i Zdravko Tomac · Vidi više »
Zoran Žmirić
Zoran Žmirić (Rijeka, 10. ožujka 1969.), hrvatski kolumnist, glazbenik i književnik, član Hrvatskog društva pisaca.
Novi!!: Nagrada Bili smo prvi kad je trebalo i Zoran Žmirić · Vidi više »
Zvonimir Šeparović
Zvonimir Šeparović (Blato na Korčuli, 14. rujna 1928. – Zagreb, 30. siječnja 2022.) - hrvatski pravnik i političar.
Novi!!: Nagrada Bili smo prvi kad je trebalo i Zvonimir Šeparović · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Nagrada Bili smo prvi kad je trebalo i 2000. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Nagrada Bili smo prvi kad je trebalo i 2001. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Nagrada Bili smo prvi kad je trebalo i 2002. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Nagrada Bili smo prvi kad je trebalo i 2003. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Nagrada Bili smo prvi kad je trebalo i 2004. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Nagrada Bili smo prvi kad je trebalo i 2005. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Nagrada Bili smo prvi kad je trebalo i 2006. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Nagrada Bili smo prvi kad je trebalo i 2007. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Nagrada Bili smo prvi kad je trebalo i 2008. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Nagrada Bili smo prvi kad je trebalo i 2009. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: Nagrada Bili smo prvi kad je trebalo i 2010. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Nagrada Bili smo prvi kad je trebalo i 2011. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Nagrada Bili smo prvi kad je trebalo i 2012. · Vidi više »
2013.
Bez opisa.
Novi!!: Nagrada Bili smo prvi kad je trebalo i 2013. · Vidi više »
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Nagrada Bili smo prvi kad je trebalo i 2014. · Vidi više »
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Novi!!: Nagrada Bili smo prvi kad je trebalo i 2015. · Vidi više »
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Novi!!: Nagrada Bili smo prvi kad je trebalo i 2016. · Vidi više »
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Nagrada Bili smo prvi kad je trebalo i 2017. · Vidi više »
2018.
Grafički prikaz 2018. s novogodišnjim motivom. 2018. (MMXVIII), osma je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: Nagrada Bili smo prvi kad je trebalo i 2018. · Vidi više »
