Brže od pregledniku!
49 odnosi: Anđelko Igrec, Anđelko Klobučar, Željko Brkanović, Berislav Šipuš, Boris Papandopulo, Bruno Bjelinski, Davorin Kempf, Dubravko Detoni, Dunja Vejzović, Frano Parać, Glazba, Hrvatska, Hrvatski arhiv weba, Igor Kuljerić, Internet Archive, Ivan Brkanović, Ivo Maček, Josip Štolcer-Slavenski, Josip Klima, Josip Magdić, Marko Ruždjak, Milko Kelemen, Milo Cipra, Miroslav Miletić, Mladen Tarbuk, Nagrada "Ivan Goran Kovačić", Nagrada Dubravko Dujšin, Nagrada Josip Račić, Nagrada Krešo Golik, Natko Devčić, Noni Žunec, Olja Jelaska, Oratorij, Pavica Gvozdić, Pavle Dešpalj, Pero Gotovac, Petar Bergamo, Ruža Pospiš Baldani, Ruben Radica, Stanko Horvat, Stjepan Šulek, Tomislav Uhlik, Vjesnik, Vladimir Kranjčević, Vladimir Krpan, Zagrebački kvartet, Zoran Juranić, Zvonko Špišić, 1970..
Anđelko Igrec
Anđelko Igrec (Heidelberg, 1968.) je varaždinski skladatelj, dirigent, orguljaš i voditelj Ureda za crkvenu glazbu Varaždinske biskupije.
Novi!!: Nagrada Josip Štolcer Slavenski i Anđelko Igrec · Vidi više »
Anđelko Klobučar
Anđelko Klobučar (Zagreb, 11. srpnja 1931. – Zagreb, 7. kolovoza 2016.), bio je hrvatski skladatelj, orguljaš, glazbeni pedagog i akademik.
Novi!!: Nagrada Josip Štolcer Slavenski i Anđelko Klobučar · Vidi više »
Željko Brkanović
Željko Brkanović (Zagreb, 20. prosinca 1937. – Crikvenica, 7. lipnja 2018.), hrvatski skladatelj, dirigent, pijanist i glazbeni pedagog, rodom iz Škaljara.
Novi!!: Nagrada Josip Štolcer Slavenski i Željko Brkanović · Vidi više »
Berislav Šipuš
Berislav Šipuš (Zagreb, 14. svibnja 1958.), hrvatski skladatelj, dirigent i glazbeni pedagog.
Novi!!: Nagrada Josip Štolcer Slavenski i Berislav Šipuš · Vidi više »
Boris Papandopulo
Boris Papandopulo (Bad Honnef, 25. veljače 1906. – Zagreb, 16. listopada 1991.), bio je hrvatski skladatelj i dirigent; sin operne pjevačice Maje Strozzi-Pečić i oca ruskog plemenitaša Konstantina Papandopula.
Novi!!: Nagrada Josip Štolcer Slavenski i Boris Papandopulo · Vidi više »
Bruno Bjelinski
Bruno Bjelinski (Trst, 1. studenog, 1909. – Silba, 3. rujna, 1992.), jedan od najznačajnih hrvatskih skladatelja 20.
Novi!!: Nagrada Josip Štolcer Slavenski i Bruno Bjelinski · Vidi više »
Davorin Kempf
Davorin Kempf (Virje, 21. kolovoza 1947. – Zagreb, 14. siječnja 2022.) hrvatski skladatelj, dirigent i glazbeni pedagog.
Novi!!: Nagrada Josip Štolcer Slavenski i Davorin Kempf · Vidi više »
Dubravko Detoni
Dubravko Detoni (Križevci, 22. veljače 1937.) je hrvatski glazbenik, skladatelj i pisac.
Novi!!: Nagrada Josip Štolcer Slavenski i Dubravko Detoni · Vidi više »
Dunja Vejzović
Dunja Vejzović (Zagreb, 20. listopada 1943. -) hrvatska je operna pjevačica i glazbena pedagoginja velikoga međunarodnoga ugleda.
Novi!!: Nagrada Josip Štolcer Slavenski i Dunja Vejzović · Vidi više »
Frano Parać
Frano Parać (Split, 11. svibnja 1948.), hrvatski skladatelj, glazbeni pedagog i akademik, sin poznatoga splitskoga skladatelja i zborovođe Ive Paraća.
Novi!!: Nagrada Josip Štolcer Slavenski i Frano Parać · Vidi više »
Glazba
Izvedba Mahlerove 8. simfonije, Kölnska filharmonija Glazba je umjetnost čiji je medij zvuk kojeg organiziramo u vremenu i prostoru, uglavnom po nekom planu i namjerno, iako ima i drugih načina.
Novi!!: Nagrada Josip Štolcer Slavenski i Glazba · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Nagrada Josip Štolcer Slavenski i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski arhiv weba
Hrvatski arhiv weba (HAW) Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu zbirka je sadržaja preuzetih s weba.
Novi!!: Nagrada Josip Štolcer Slavenski i Hrvatski arhiv weba · Vidi više »
Igor Kuljerić
Igor Kuljerić (Šibenik, 1. veljače 1938. – Zagreb, 20. travnja 2006.), je bio hrvatski skladatelj, dirigent i akademik.
Novi!!: Nagrada Josip Štolcer Slavenski i Igor Kuljerić · Vidi više »
Internet Archive
Internet Archive (Bibliotheca Alexandrina) Internet Archive (eng. za Internetski arhiv) je neprofitna organizacija sa sjedištem u San Franciscu koju je 1996. godine osnovao Brewster Kahle.
Novi!!: Nagrada Josip Štolcer Slavenski i Internet Archive · Vidi više »
Ivan Brkanović
Ivan Brkanović (Škaljari pokraj Kotora, 27. prosinca 1906. – Zagreb, 20. veljače 1987.), hrvatski skladatelj.
Novi!!: Nagrada Josip Štolcer Slavenski i Ivan Brkanović · Vidi više »
Ivo Maček
Ivo Maček (Sušak, 24. ožujka 1914. – Zagreb, 26. svibnja 2002.) bio je hrvatski pijanist, klavirski pedagog, skladatelj i akademik.
Novi!!: Nagrada Josip Štolcer Slavenski i Ivo Maček · Vidi više »
Josip Štolcer-Slavenski
Čakovcu Čakovcu Josip Štolcer-Slavenski (Čakovec, 11. svibnja 1896. – Beograd, 30. studenoga 1955.) hrvatski skladatelj i glazbeni pedagog.
Novi!!: Nagrada Josip Štolcer Slavenski i Josip Štolcer-Slavenski · Vidi više »
Josip Klima
Josip Klima (Varaždin, 3. ožujka 1927. – Zagreb, 7. lipnja 2012.), hrvatski violinist i glazbeni pedagog.
Novi!!: Nagrada Josip Štolcer Slavenski i Josip Klima · Vidi više »
Josip Magdić
Josip Magdić (Ogulin, 19. ožujka 1937. – Ogulin, 26. studenoga 2020.) bio je poznati hrvatski skladatelj, dirigent, glazbenik i glazbeni pedagog.
Novi!!: Nagrada Josip Štolcer Slavenski i Josip Magdić · Vidi više »
Marko Ruždjak
Marko Ruždjak (Zagreb, 9. srpnja 1946. – Zagreb, 23. veljače 2012.), bio je hrvatski skladatelj i akademik, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti umjetnosti u Razredu glazbenu umjetnost i muzikologiju.
Novi!!: Nagrada Josip Štolcer Slavenski i Marko Ruždjak · Vidi više »
Milko Kelemen
Milko Kelemen Milko Kelemen u Stuttgartu 7. studenog 2009. Milko Kelemen (Podravska Slatina, 30. ožujka 1924. – Stuttgart, 8. ožujka 2018.), dirigent, skladatelj i zborovođa, dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Novi!!: Nagrada Josip Štolcer Slavenski i Milko Kelemen · Vidi više »
Milo Cipra
Milo Cipra (Vareš, 13. listopada 1906. – Zagreb, 9. srpnja 1985.) bio je hrvatski skladatelj, glazbeni pisac i pedagog.
Novi!!: Nagrada Josip Štolcer Slavenski i Milo Cipra · Vidi više »
Miroslav Miletić
Miroslav Miletić (Sisak, 22. kolovoza 1925. – Zagreb, 3. siječnja 2018.), bio je hrvatski skladatelj, violinist i glazbeni pedagog.
Novi!!: Nagrada Josip Štolcer Slavenski i Miroslav Miletić · Vidi više »
Mladen Tarbuk
Mladen Tarbuk (Sarajevo, 1962.) je hrvatski dirigent, skladatelj i glazbeni pedagog.
Novi!!: Nagrada Josip Štolcer Slavenski i Mladen Tarbuk · Vidi više »
Nagrada "Ivan Goran Kovačić"
Nagrada Ivan Goran Kovačić hrvatska je godišnja književna nagrada.
Novi!!: Nagrada Josip Štolcer Slavenski i Nagrada "Ivan Goran Kovačić" · Vidi više »
Nagrada Dubravko Dujšin
Nagrada "Dubravko Dujšin" jedna je od najprestižnijih hrvatskih nagrada koja se dodjeljuje za najbolja umjetnička ostvarenja u kazališnoj umjetnosti.
Novi!!: Nagrada Josip Štolcer Slavenski i Nagrada Dubravko Dujšin · Vidi više »
Nagrada Josip Račić
Nagrada "Josip Račić", godišnja je likovna nagrada.
Novi!!: Nagrada Josip Štolcer Slavenski i Nagrada Josip Račić · Vidi više »
Nagrada Krešo Golik
Nagrada "Krešo Golik", godišnja je filmska nagrada.
Novi!!: Nagrada Josip Štolcer Slavenski i Nagrada Krešo Golik · Vidi više »
Natko Devčić
Natko Devčić (Glina, 30. lipnja 1914. – Zagreb, 4. rujna 1997.) bio je hrvatski skladatelj, pijanist, glazbeni teoretičar i akademik.
Novi!!: Nagrada Josip Štolcer Slavenski i Natko Devčić · Vidi više »
Noni Žunec
Noni Žunec (Maribor, 7. svibnja 1921. – Zagreb, 28. prosinca 2004.), slovenski operni i koncertni pjevač, tenor.
Novi!!: Nagrada Josip Štolcer Slavenski i Noni Žunec · Vidi više »
Olja Jelaska
Olja Jelaska (Split, 1967.) hrvatska je skladateljica i glazbena pedagoginja.
Novi!!: Nagrada Josip Štolcer Slavenski i Olja Jelaska · Vidi više »
Oratorij
Oratorij je vokalno-instrumentalno djelo većeg opsega, obično skladano za vokalne soliste, zbor i orkestar (ali i u drugim varijantama).
Novi!!: Nagrada Josip Štolcer Slavenski i Oratorij · Vidi više »
Pavica Gvozdić
Pavica Gvozdić (Srijemska Mitrovica, 29. lipnja 1937. - 9. prosinca 2023.), bila je istaknuta hrvatska pijanistica i jedna od najuspješnijih klavirskih pedagoginja u Hrvatskoj.
Novi!!: Nagrada Josip Štolcer Slavenski i Pavica Gvozdić · Vidi više »
Pavle Dešpalj
Pavle Dešpalj (Blato na Korčuli, 18. lipnja 1934. – Zagreb, 16. prosinca 2021.), hrvatski dirigent, skladatelj i akademik.
Novi!!: Nagrada Josip Štolcer Slavenski i Pavle Dešpalj · Vidi više »
Pero Gotovac
Pero Gotovac (Zagreb, 12. veljače 1927. – Zagreb, 21. rujna 2017.) bio je hrvatski skladatelj, dirigent i glazbeni producent.
Novi!!: Nagrada Josip Štolcer Slavenski i Pero Gotovac · Vidi više »
Petar Bergamo
Petar Bergamo (Muć Donji pokraj Splita, 27. veljače 1930. – Zagreb, 4. rujna 2022.) Objavljeno i pristupljeno 5.
Novi!!: Nagrada Josip Štolcer Slavenski i Petar Bergamo · Vidi više »
Ruža Pospiš Baldani
Ruža Pospiš Baldani (Varaždinske Toplice, 25. srpnja 1942.) je hrvatska operna pjevačica (mezzosopran).
Novi!!: Nagrada Josip Štolcer Slavenski i Ruža Pospiš Baldani · Vidi više »
Ruben Radica
Ruben Radica (Split, 19. svibnja 1931. – Zagreb, 28. srpnja 2021.), (objavljeno 28. srpnja 2021.), pristupljeno 29.
Novi!!: Nagrada Josip Štolcer Slavenski i Ruben Radica · Vidi više »
Stanko Horvat
Stanko Horvat (Zagreb, 12. ožujka 1930. – Zagreb, 30. listopada 2006.) hrvatski skladatelj i glazbeni pedagog.
Novi!!: Nagrada Josip Štolcer Slavenski i Stanko Horvat · Vidi više »
Stjepan Šulek
Stjepan Šulek (Zagreb, 5. kolovoza 1914. – Zagreb, 16. siječnja 1986.) bio je hrvatski violinist, skladatelj, dirigent, glazbeni pedagog i akademik.
Novi!!: Nagrada Josip Štolcer Slavenski i Stjepan Šulek · Vidi više »
Tomislav Uhlik
Tomislav Uhlik (Zagreb, 24. listopada 1956.) hrvatski dirigent i skladatelj.
Novi!!: Nagrada Josip Štolcer Slavenski i Tomislav Uhlik · Vidi više »
Vjesnik
Vjesnik, politički dnevni list, izlazio je u Zagrebu, od god.
Novi!!: Nagrada Josip Štolcer Slavenski i Vjesnik · Vidi više »
Vladimir Kranjčević
Vladimir Kranjčević (Zagreb, 21. studenog 1936. – 9. veljače 2020., pristupljeno 17. ožujka 2014.), bio je hrvatski glazbenik, dirigent, pijanist i pedagog.
Novi!!: Nagrada Josip Štolcer Slavenski i Vladimir Kranjčević · Vidi više »
Vladimir Krpan
Vladimir Krpan (Sveti Ivan Zelina, 11. siječnja 1938.) je hrvatski pijanist i sveučilišni profesor.
Novi!!: Nagrada Josip Štolcer Slavenski i Vladimir Krpan · Vidi više »
Zagrebački kvartet
Zagrebački kvartet najstariji je hrvatski komorni ansambl, osnovan 1919. godine.
Novi!!: Nagrada Josip Štolcer Slavenski i Zagrebački kvartet · Vidi više »
Zoran Juranić
Zoran Juranić (Rijeka, 25. lipnja 1947.) hrvatski skladatelj, dirgent i akademik.
Novi!!: Nagrada Josip Štolcer Slavenski i Zoran Juranić · Vidi više »
Zvonko Špišić
Zvonko Špišić (Zagreb, 25. veljače 1937. – Zagreb, 16. svibnja 2017.), hrvatski skladatelj, interpretator šansone, tekstopisac, aranžer i likovni umjetnik.
Novi!!: Nagrada Josip Štolcer Slavenski i Zvonko Špišić · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: Nagrada Josip Štolcer Slavenski i 1970. · Vidi više »
