Brže od pregledniku!
56 odnosi: Ahemenidi, Ahemenidsko Carstvo, Aleksandar Veliki, Anahita, Apadana, Arapski jezik, Ardašir I., Arheologija, Armenija, Artaban IV. Partski, Artakserkso I., Artakserkso III., Šapur I., Šapur II., Bahram II., Bišapur, Darije I. Veliki, Darije II., Darije III., Elam, Erehtej, Fars, Filip Arapin, Hormizd II., Iran, Iranska mitologija, Kapitel, Karijatida, Konjica, Kserkso I., Narseh, Partsko Carstvo, Perzepolis, Perzijski jezik, Perzijsko Carstvo, Pješaštvo, Portal, Rimsko Carstvo, Sarkofag, Sasanidsko Perzijsko Carstvo, Stara Grčka, Stup, Valerijan (car), Zoroastrizam, 1000. pr. Kr., 276., 303., 309., 330. pr. Kr., 336. pr. Kr., ..., 379., 404. pr. Kr., 424. pr. Kr., 465. pr. Kr., 486. pr. Kr., 522. pr. Kr.. Proširite indeks (6 više) »
Ahemenidi
Darije III. Kodoman Ahemenidi su iranska vladarska dinastija koja je vladala Perzijom od 7. stoljeća do 4. stoljeća pr. Kr. Njihovo Ahemenidsko Carstvo protezalo se na 10.7 milijuna km²; od Libije na zapadu do Indije na istoku, te od Etiopije na jugu do današnjeg Kazahstana na sjeveru, što ga čini najvećom državom u povijesti anitke, a vjerojatno najmoćnijom i najbogatijom zemljom u odnosu na ostatak svijeta ikad.
Novi!!: Nakš-e Rustam i Ahemenidi · Vidi više »
Ahemenidsko Carstvo
Ahemenidsko Carstvo (perzijski: هخامنشیان, staroperzijski: Haxâmanešiyan) bilo je prvo Perzijsko Carstvo koje je od 550. do 330. pr. Kr. obuhvaćalo prostor Velikog Irana, odnosno druga iranska carska dinastija (nakon Medijskog Carstva).
Novi!!: Nakš-e Rustam i Ahemenidsko Carstvo · Vidi više »
Aleksandar Veliki
Aleksandar III.
Novi!!: Nakš-e Rustam i Aleksandar Veliki · Vidi više »
Anahita
Anahita (avest. Aredvi Sura Anahita, perz. Nahid: „Venera“, Ahurani: „Ona koja pripada Ahuri“) je drevna indoiranska boginja vode, plodnosti i biljaka.
Novi!!: Nakš-e Rustam i Anahita · Vidi više »
Apadana
Ruševine apadane u Perzepolisu Apadana (perz.: آپادانا), naziv je za veliku dvoranu i portik u perzijskim gradovima Perzepolisu i Suzi.
Novi!!: Nakš-e Rustam i Apadana · Vidi više »
Arapski jezik
Arapski jezik (ISO 639-3: ara) makrojezik (30 jezika), pripada južnom ogranku semitskih jezika pa time i afroazijskoj jezičnoj porodici.
Novi!!: Nakš-e Rustam i Arapski jezik · Vidi više »
Ardašir I.
Ardašir I. (također Artakserkso; perzijski: اردشیر Ardašīr) utemeljitelj Novoperzijskog (Sasanidskog) Carstva (224. – 651.) i prvi Veliki kralj iz dinastije Sasanida (224. – 240.).
Novi!!: Nakš-e Rustam i Ardašir I. · Vidi više »
Arheologija
Arheologija je znanost koja sustavno proučava i istražuje stare materijalne ostatke s ciljem rekonstrukcije cjelokupnog života čovječanstva.
Novi!!: Nakš-e Rustam i Arheologija · Vidi više »
Armenija
Armenija (arm. Հայաստան, Hayastan), službeno Republika Armenija, država je na južnom Kavkazu.
Novi!!: Nakš-e Rustam i Armenija · Vidi više »
Artaban IV. Partski
Artaban IV.
Novi!!: Nakš-e Rustam i Artaban IV. Partski · Vidi više »
Artakserkso I.
Artakserkso I. (staroperz. Artaxšacā, perz. ردشیر یکم„Ardašir“, grč. Ἀρταξέρξης) bio je Veliki kralj Perzijskog Carstva koji je vladao od 465. do 424. pr. Kr. (41 godinu), iako neki povjesničari tvrde kako je vladao još od 475. Bio je sin Kserksa I. Velikog i Amestris (kćeri Otana); oca je naslijedio nakon što je ubijen u dvorskim spletkama.
Novi!!: Nakš-e Rustam i Artakserkso I. · Vidi više »
Artakserkso III.
Artakserkso III. (staroperz. Artaxšaçrā, grč. Ἀρταξέρξης) bio je veliki kralj Perzijskog Carstva od 358. do 338. pr. Kr.; jedanaesti šah iranske dinastije Ahemenida te prvi faraon XXXI. dinastije u Egiptu.
Novi!!: Nakš-e Rustam i Artakserkso III. · Vidi više »
Šapur I.
Šapur I. (ili Sapor), veliki kralj Perzije (240./242. – 270./272.). Konsolidirao je i proširio Novoperzijsko Carstvo Sasanida koje je osnovao njegov otac Ardašir I.
Novi!!: Nakš-e Rustam i Šapur I. · Vidi više »
Šapur II.
Šapur II. (perzijski: شاپور Schāpūr; * 309.; † 379.; jednako dugo je i vladao), također Sapor II.
Novi!!: Nakš-e Rustam i Šapur II. · Vidi više »
Bahram II.
Kovanica sa slikom Bahrama II. Bahram II. (također Vahram ili Varahran) bio je od 276.
Novi!!: Nakš-e Rustam i Bahram II. · Vidi više »
Bišapur
Ruševine Bišapura Bišapur (perz. بیشاپور) je starovjekovni iranski grad smješten na jugu Falijana u pokrajini Fars (Pars), na drevnoj cesti koja je spajala Persis i Elam, odnosno sasanidske prijestolnice Istahr i Ktezifont.
Novi!!: Nakš-e Rustam i Bišapur · Vidi više »
Darije I. Veliki
Darije I. Veliki, (549. – 486. pr. Kr.), perzijski je veliki kralj iz iranske dinastije Ahemenida koji je vladao Perzijskim Carstvom od 522. do 486. pr. Kr. Ostao je zapamćen kao jedan od najvećih starovjekovnih vladara.
Novi!!: Nakš-e Rustam i Darije I. Veliki · Vidi više »
Darije II.
Darije II. (staroperz. Dārayavahuš) bio je Veliki kralj Perzijskog Carstva od 423. do 404. pr. Kr.
Novi!!: Nakš-e Rustam i Darije II. · Vidi više »
Darije III.
Darije III.
Novi!!: Nakš-e Rustam i Darije III. · Vidi više »
Elam
Chaharmahal Bakhtiari zaljeva u brončano doba Elam (perzijski: تمدن ایلام, arapski: حضارة عيلام) je jedna od najstarijih poznatih civilizacija.
Novi!!: Nakš-e Rustam i Elam · Vidi više »
Erehtej
Erehtej (grčki: Erekhteion) je grčki hram jonskog stila posvećen bogu Erihtoniju Atenskom.
Novi!!: Nakš-e Rustam i Erehtej · Vidi više »
Fars
Fars (perz. فارس; Fârs ili پارس; Pârs, punim imenom استان فارس; Ostān-e Fārs), jedna je od 31 pokrajine u Iranu koja se nalazi na jugozapadu zemlje.
Novi!!: Nakš-e Rustam i Fars · Vidi više »
Filip Arapin
'''Filip Arapin''' Marko Julije Filip (lat. Marcus Julius Philippus; oko 204. u Shahbi - 249. kod Verone), poznat kao Philippus Arabus, Philipp Arapin i kao Filip I., od 244. do svoje smrti Rimski car.
Novi!!: Nakš-e Rustam i Filip Arapin · Vidi više »
Hormizd II.
Kovanica s likom Hormizda II. Hormizd II. bio je od 302. do 309. Veliki kralj Perzije iz dinastije Sasanida.
Novi!!: Nakš-e Rustam i Hormizd II. · Vidi više »
Iran
Iran ili Perzija (perzijski: ايران; Irān), službeno: Islamska Republika Iran (perz. جمهوری اسلامی ایران; Džomhūrī-je Eslāmī-je Īrān) je država u jugozapadnoj Aziji.
Novi!!: Nakš-e Rustam i Iran · Vidi više »
Iranska mitologija
Rustam ubija zmaja (crtež Adela Adilija) Reljef u iranskom gradu Tusu koji prikazuje više mitoloških priča partskog razdoblja koji prikazuje pegaza Iranska mitologija podrazumijeva sve mitove i religijske priče iranskih naroda koji dijele zajedničku povijest i kulturu.
Novi!!: Nakš-e Rustam i Iranska mitologija · Vidi više »
Kapitel
Perzija Rokoko kapitel ukrašen štukaturom iz crkve Wallfahrtskirche Steinhausen, Austrija. Kapitel (latinski capitellum) je arhitektonski element, sastavni dio stupa, njegov gornji istaknuti i često ukrašen (biljnim ili figuralnim ukrasima); dio koji nosi teret grede ili luka.
Novi!!: Nakš-e Rustam i Kapitel · Vidi više »
Karijatida
Atena, 421. – 407. pr. Kr. Austrijski parlament''', 1874. – 1884., Beč. Karijatida (grčki množina Καρυάτιδες) je u antičkoj grčkoj bila plesačica na Artemidinim svečanostima u Karijama na Peloponezu.
Novi!!: Nakš-e Rustam i Karijatida · Vidi više »
Konjica
''Garde républicaine'', 8. svibnja 2005. Konjica ili konjaništvo, povijesni rod vojske čiji su pripadnici konjanici.
Novi!!: Nakš-e Rustam i Konjica · Vidi više »
Kserkso I.
Kserkso I. Veliki (vladao od 486. – 465. pr. Kr.) bio je perzijski vladar iz iranske dinastije Ahemenida koji je vladao Perzijskim Carstvom.
Novi!!: Nakš-e Rustam i Kserkso I. · Vidi više »
Narseh
Narseh (također Narses ili Narseus; perzijski: نرسه Narse) bio je od 293.
Novi!!: Nakš-e Rustam i Narseh · Vidi više »
Partsko Carstvo
Zemljovid Partskog Carstva (1. g.) Partsko Carstvo je naziv za antičku iransku državu čiji su se vladari smatrali nasljednici drevnog Ahemenidskog Perzijskog Carstva.
Novi!!: Nakš-e Rustam i Partsko Carstvo · Vidi više »
Perzepolis
Rekonstrukcija palače u '''Perzepolisu''' Perzepolis (staroperz. Parsa, perz. تخت جمشید/پارسه; Taht-e Džamšid ili Tahsti Džamšid; „Čehel Minar“), bio je ceremonijalni glavni grad Perzijskog Carstva u doba iranske dinastije Ahemenida.
Novi!!: Nakš-e Rustam i Perzepolis · Vidi više »
Perzijski jezik
right Zemlje u kojima se govori perzijski jezik. Plavom su obilježene države u kojima je ovaj jezik služben, a zelenom područja u kojima tim jezikom govore manjine i nije služben. Perzijski (farsi/parsi; ISO 639-3: fas) makrojezik kojem pripada istočni iz Afganistana (danas se bilježi kao parsijski ili afganski perzijski) i zapadni farsi iz Irana, službeni jezik Irana.
Novi!!: Nakš-e Rustam i Perzijski jezik · Vidi više »
Perzijsko Carstvo
Perzijsko Carstvo može se odnositi na.
Novi!!: Nakš-e Rustam i Perzijsko Carstvo · Vidi više »
Pješaštvo
Hrvatske vojske. Pješaštvo se sastoji uglavnom od vojnika-pješaka.
Novi!!: Nakš-e Rustam i Pješaštvo · Vidi više »
Portal
Portal''' trogirske katedrale, djelo majstora Radovana iz 1240. Portal (njem. Portal ← srlat. portale.
Novi!!: Nakš-e Rustam i Portal · Vidi više »
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Novi!!: Nakš-e Rustam i Rimsko Carstvo · Vidi više »
Sarkofag
zagrebačkoj katedrali. Sarkofag (lat. sarcophagus; grč. λίθος σαρκοφάγος lithos sarkophagos 'kamen koji jede, troši meso; kameni lijes'; od σάρξ sárx 'meso', φαγεῖν phagêin 'jesti') je nadgrobni spomenik u obliku sanduka od kamena, osobito mramora, kovine, pečene gline ili drva, redovito oslikan ili urešen reljefima u koji se polaže drveni lijes.
Novi!!: Nakš-e Rustam i Sarkofag · Vidi više »
Sasanidsko Perzijsko Carstvo
Sasanidsko Perzijsko Carstvo ili Novoperzijsko Carstvo (perz. 60px; Irānšaher - „Iransko Carstvo”), hrvatski naziv za četvrtu iransku imperijalnu državu u starom vijeku za vrijeme vladavine Sasanida (224. – 651.), dinastije perzijskog etničkog podrijetla.
Novi!!: Nakš-e Rustam i Sasanidsko Perzijsko Carstvo · Vidi više »
Stara Grčka
Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.
Novi!!: Nakš-e Rustam i Stara Grčka · Vidi više »
Stup
Ateni Stup (grčki: stílos) je vertikalni konstruktivni element u arhitekturi, nosač kružnog presjeka koji slobodno stoji.
Novi!!: Nakš-e Rustam i Stup · Vidi više »
Valerijan (car)
'''Valerijan''' Valerijan (oko 200. – Gundišapur, iza 260.), punim imenom Publius Licinius Valerianus, od 253. do 260. rimski car.
Novi!!: Nakš-e Rustam i Valerijan (car) · Vidi više »
Zoroastrizam
Zoroastrijska sveta vatra u urni Faravahar (ili Ferohar) je jedan od primarnih simbola zoroastrizma Zoroastrizam (perzijski آيين زرتشت, A'in-e Zærtosht) je nekoć bila "službena" monoteistička religija sasanidske Perzije.
Novi!!: Nakš-e Rustam i Zoroastrizam · Vidi više »
1000. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Nakš-e Rustam i 1000. pr. Kr. · Vidi više »
276.
Bez opisa.
Novi!!: Nakš-e Rustam i 276. · Vidi više »
303.
Bez opisa.
Novi!!: Nakš-e Rustam i 303. · Vidi više »
309.
Bez opisa.
Novi!!: Nakš-e Rustam i 309. · Vidi više »
330. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Nakš-e Rustam i 330. pr. Kr. · Vidi više »
336. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Nakš-e Rustam i 336. pr. Kr. · Vidi više »
379.
Bez opisa.
Novi!!: Nakš-e Rustam i 379. · Vidi više »
404. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Nakš-e Rustam i 404. pr. Kr. · Vidi više »
424. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Nakš-e Rustam i 424. pr. Kr. · Vidi više »
465. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Nakš-e Rustam i 465. pr. Kr. · Vidi više »
486. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Nakš-e Rustam i 486. pr. Kr. · Vidi više »
522. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Nakš-e Rustam i 522. pr. Kr. · Vidi više »
