Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Napoleon Bonaparte

Indeks Napoleon Bonaparte

Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, državnik i car.

170 odnosi: Abdikacija, Adolf Hitler, Ajaccio, Aleksandar I., ruski car, Alfred Adler, Amputacija, Anarhija, Anestetik, Arsen, Arthur Wellesley, vojvoda od Wellingtona, Atlantski ocean, Auguste Marmont, Austrija, Španjolska, Švedska, Češka, Beč, Belgija, Biljar, Biljke, Bitka kod Austerlitza, Bitka kod Lützena (1813.), Bitka kod Leipziga, Bitka kod Trafalgara, Bitka kod Waterlooa, Bojkot, Bonaparte, Bratislava, Brno, Bronca, Budišin, Burbonci, Car, Code Napoléon, Dalmacija, Datotečni sustav, Diktatura, Dinastija, Državnik, Dresden, Egipat, Elba, Embargo, Europa, Feudalizam, Flota, Framcuska, Francuska revolucija, Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva, General, ..., Genova, Geografija, Gerilsko ratovanje, Giljotina, Grčka, Grenadir, Hijeroglifi, Horatio Nelson, Hrabrost, Hrvatska, Ilirske pokrajine, Indija, Inferiornost, Italija, Jacques Louis David, Jean-François Champollion, Jena, Joachim Murat, Joséphine de Beauharnais, Joseph Bonaparte, Kairo, Kapitalizam, Korzika, Kralj, Kraljevina Saska, Kraljevstvo Italija (1805.-1814.), Kravata, Leipzig, Luj XVI., kralj Francuske, Luj XVII., Luj XVIII., kralj Francuske, Marija Lujza, vojvotkinja od Parme, Martinik, Maslina, Memoari, Mihail Kutuzov, Milano, Mletačka Republika, Napoleon II. Bonaparte, car Francuske, Napoleon u svojoj radnoj sobi, Napulj, Nil, Nizozemska, Palac (jedinica), Pamuk, Papa, Pariz, Parlament, Parma, Piacenza, Piramida (arhitektura), Popis francuskih vladara, Portugal, Pruska, Puč, Rak (bolest), Rakija, Republika, Revolucija, Rim, Rimski konzul, Rum, Rusija, Satnik, Sava, Schönbrunn, Slovemija, Sovjetsk, Sveta Helena (otok), Sveto Rimsko Carstvo, Tirol, Toulon, Turska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Ulm, Ustav, Venecija, Vjeroispovijed, Vojna diktatura, Waterloo, Zaraza, 11. travnja, 13. stoljeće, 15. kolovoza, 16. stoljeće, 1650., 17. ožujka, 1769., 1793., 1796., 1797., 1798., 1799., 18. lipnja, 18. svibnja, 1802., 1803., 1804., 1805., 1806., 1807., 1808., 1809., 1810., 1812., 1813., 1814., 1815., 1816., 1821., 1824., 1832., 1840., 1847., 2. prosinca, 20. ožujka, 20. stoljeće, 26. prosinca, 26. svibnja, 5. svibnja. Proširite indeks (120 više) »

Abdikacija

Abdikacija (lat. ab... + dicere – reći, kazati) označava odricanje (od prijestolja), odstup, zahvalu, ostavku.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Abdikacija · Vidi više »

Adolf Hitler

Adolf Hitler (Braunau am Inn, 20. travnja 1889. - Berlin, 30. travnja 1945.) bio je njemački političar, vođa Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (njemački: Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei, skraćeno NSDAP), poznate pod nazivom Nacistička stranka.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Adolf Hitler · Vidi više »

Ajaccio

Ajaccio (francuski: Ajaccio; korzički: Aiacciu), je grad (općina) u Francuskoj.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Ajaccio · Vidi više »

Aleksandar I., ruski car

Zimskom dvorcu. Aleksandar I. Pavlovič (23. prosinca 1777. - 1. prosinca 1825. (?)) je bio ruski car od 1801.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Aleksandar I., ruski car · Vidi više »

Alfred Adler

Alfred Adler (Rudolfsheim-Fünfhaus, 7. veljače 1870. - Aberdeen, Škotska, 28. svibnja 1937.), austrijski psiholog Po zvanju je bio liječnik.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Alfred Adler · Vidi više »

Amputacija

Alat za amputiranje 18. stoljeća Friderika III. Habsburškog 1493 Amputacija (lat. amputatio.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Amputacija · Vidi više »

Anarhija

Simbol anarhije. Riječ anarhija dolazi od grčkog αναρχία (anarchia), što znači 'bez vlasti' (prefiks an- znači 'bez', korijen arch- se prevodi kao 'vlada ili vlast').

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Anarhija · Vidi više »

Anestetik

Anestetik je lijek koji dovodi do anestezije - reverzibilnog stanja amnezije, analgezije, gubitka svijesti, gubitka mišićnih refleksa i smanjene reakcije na stres.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Anestetik · Vidi više »

Arsen

*Arsen se nalazi u dvije alotropske modifikacije: sivi i žuti arsen.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Arsen · Vidi više »

Arthur Wellesley, vojvoda od Wellingtona

Arthur Wellesley, vojvoda od Wellingtona Feldmaršal Arthur Wellesley, 1.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Arthur Wellesley, vojvoda od Wellingtona · Vidi više »

Atlantski ocean

Sjeverni i Južni Atlantski ocean Atlantski ocean, zvan i Atlantik, drugi je najveći ocean na Zemlji i pokriva približno petinu njene površine.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Atlantski ocean · Vidi više »

Auguste Marmont

'''Auguste Frédéric Louis Viesse de Marmont''' Auguste Frédéric Louis Viesse de Marmont (Châtillon sur Seine, 20. srpnja 1774. - Venecija, 22. ožujka 1852.) bio je francuski general i maršal.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Auguste Marmont · Vidi više »

Austrija

Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih nacija od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Austrija · Vidi više »

Španjolska

Kraljevina Španjolska (španjolski: Reino de España, katalonski: Regne d'Espanya, baskijski: Espainiako Erresuma, okcitanski: Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom, te s britanskom kolonijom Gibraltar na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Španjolska · Vidi više »

Švedska

Švedska (švedski), službeno Kraljevina Švedska (švedski), je država na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Švedska · Vidi više »

Češka

Češka Republika (Česká republika), ili samo Češka (češki: Česko) je država u Srednjoj Europi koja graniči s Poljskom na sjeveroistoku, Slovačkom na jugoistoku, Austrijom na jugu i Njemačkom na zapadu i sjeverozapadu.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Češka · Vidi više »

Beč

Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Beč · Vidi više »

Belgija

Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 10,8 milijuna stanovnika. Sa 355 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Većinu stanovnika čine Flamanci (oko 60%) i Valonci (30%). Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Belgija · Vidi više »

Biljar

Početno razbijanje kugli u osmici. Biljar ili bilijar opsežan je pojam koji označava širok spektar igara za čije je odigravanje potreban stol prekriven posebnim platnom, štap (ke) i određen broj kugli.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Biljar · Vidi više »

Biljke

Biljke (lat. Plantae) su glavna grupa koja sadrži 642 porodice i 17.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Biljke · Vidi više »

Bitka kod Austerlitza

Napoleon sa svojim vojnicima u zoru prije bitke, slika Louis-François baruna Lejeuna Saveznici (crveno), Francuzi (plavo), raspored trupa poslije 18 sati na dan 1. prosinca 1805. Odlučan napad na savezničku sredinu francuskih komandanata Hilairea i Dominique Vandammea rascijepao je saveznike na dva dijela i doveo Francuze u idealan položaj Stanje poslije 14 sati, dana 2. prosinca: saveznička vojska je opasno razdvojena. Napoleon sada ima mogućnost napada samo po jednom od krila, a on je izabrao lijevo. Bitka kod Austerlitza (poznata i kao bitka tri cara ili bitka kod Slavkova) bila je jedna od najvećih i najslavnijih Napoleonovih bitaka, koja se dogodila 2. prosinca 1805.; ona je označila i kraj ratnih operacija 1805.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Bitka kod Austerlitza · Vidi više »

Bitka kod Lützena (1813.)

Bitka kod Lützena se odigrala za vrijeme Šestog koalicijskog rata u periodu napoleonskih ratova, između Francuske i prusko-ruske koalicije.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Bitka kod Lützena (1813.) · Vidi više »

Bitka kod Leipziga

Bitka kod Leipziga ili Bitka naroda odvijala se u razdoblju od 16. do 19. listopada 1813., predstavljala je bitku u kojoj je Napoleon doživio najodlučniji poraz.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Bitka kod Leipziga · Vidi više »

Bitka kod Trafalgara

Bitka kod Trafalgara je pomorska bitka koja se vodila 21. listopada 1805. tijekom Napoleonskih ratova, u kojoj su se sukobili francuska i britanska mornarica.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Bitka kod Trafalgara · Vidi više »

Bitka kod Waterlooa

Bitka kod Waterlooa počela je nedjelju 18. lipnja 1815. kod Waterlooa u današnjoj Belgiji.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Bitka kod Waterlooa · Vidi više »

Bojkot

Bojkot je organizirani gospodarski, društveni ili politički pritisak ili prisila prema kojoj je osoba, poduzeće ili zemlja je isključena iz redovnog poslovanja.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Bojkot · Vidi više »

Bonaparte

Izvorni grb obitelji ''Buonaparte'' Bonaparte (izvorno Buonaparte) je europska vladarska kuća talijanskih korijena, koju je činila obitelj Napoleona I. Bonapartea, Korzikanca koji je 10. studenog 1799.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Bonaparte · Vidi više »

Bratislava

Bratislava, glavni je i s otprilike 460.000 stanovnika najveći grad Slovačke i sjedište Bratislavske pokrajine.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Bratislava · Vidi više »

Brno

Špilberk Katedrala Brno (češki: Brno; njem. Brünn) je drugi najveći grad u Češkoj.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Brno · Vidi više »

Bronca

Odljevci iz brončanog doba Sofiji, Bugarska Bronce (tal. bronzo; brindizijski: brundium) su općenito sve bakrene slitine koje sadržavaju više od 60% bakra uz dodatak jednoga (najčešće kositar) ili više legiranih elemenata (fosfor, silicij, aluminij ili cink), među kojima cink nije glavni sastojak (glavni legirni dodatak).

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Bronca · Vidi više »

Budišin

Panorama Budišina/Bautzena Budišin ili (gornjolužičkosrpski: Budyšin) grad je u Gornjoj Lužici u Njemačkoj.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Budišin · Vidi više »

Burbonci

Dinastija Bourbon, također i Burbonci (fr. Bourbon, španj. Borbón), jedna je od najvažnijih europskih vladarskih dinastija.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Burbonci · Vidi više »

Car

Austrijska carska kruna Car (od lat. caesar) je vladar, odnosno državni poglavar u državi koja je po državnom uređenju carstvo.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Car · Vidi više »

Code Napoléon

Code Napoléon (hrvatski: Napoleonov zakonik; izvorno: Code civil des Français), francuski je građanski zakonik, uspostavljen za vrijeme vladavine Napoleona I. 1804. Zakonik zabranjuje privilegije s obzirom na mjesto rođenja, dopušta slobodu vjere, i ističe da vladini poslovi pripadaju samo kvalificiranima.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Code Napoléon · Vidi više »

Dalmacija

Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski Dalmocija, Delmoacija, Durmacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Dalmacija · Vidi više »

Datotečni sustav

Datotečni sustav tip je pohranjivanja i organiziranja računalnih datoteka na medij za pohranu podataka.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Datotečni sustav · Vidi više »

Diktatura

Diktatura NSDAP 1935. Diktatura (lat. dictatura) je oblik vladavine kojoj je glavno svojstvo da jedna osoba (diktator) ili skupina ljudi (npr. komunistička partija, vojska ili obitelj) može vladati neograničenom moću.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Diktatura · Vidi više »

Dinastija

Dinastija je naziv za članove iste obitelji koja vlada u nasljednom pravu.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Dinastija · Vidi više »

Državnik

Državnik je pojam koji označuje političara (živog ili mrtvog), za koga se može reći da je učinio (ili da čini) nešto korisno (ili značajno) za državu kojoj je na čelu, bilo u funkciji predsjednika, premijera ili nekoj drugoj odgovarajućoj ulozi.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Državnik · Vidi više »

Dresden

Dresden (lužičkosrpski: Drježdźany, češki, hrvatski i općeslavenski naziv: Drážďany/Dražđane, poljski: Dresno) glavni je grad njemačke savezne pokrajine Saske.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Dresden · Vidi više »

Egipat

Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Egipat · Vidi više »

Elba

Ovo je članak o talijanskom otoku Elbi, za rijeku koja teče kroz Njemačku i Češku pogledajte članak Laba. Elba (latinski: Ilva) je talijanski otok u Toskani, a nalazi se 20 km od obale.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Elba · Vidi više »

Embargo

Embargo je postupak neke države ili skupine država koji ograničava isplovljenje brodova ili kretanje roba iz nekih ili svih područja jedne države u jednu ili više drugih država.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Embargo · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Europa · Vidi više »

Feudalizam

Dvorac Veliki Tabor Feudalizam je naziv za oblik društvenog odnosa koji je prevladavao u srednjem vijeku, a činili su ga feudalci (zemljoposjednici - nasljednici robovlasnika u robovlasničkim društvima odnosno plemenskih poglavara u plemenskim zajednicama), zakupnici i feudi - zemlja koju su seljaci zakupljivali od feudalaca.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Feudalizam · Vidi više »

Flota

Omanskom zaljevu za vrijeme Operacije ''Enduring Freedom''Flota je ukupnost ratnih brodova jedne države, odnosno trgovačkih, putničkih ili riječnih brodova u vlasništvu neke kompanije (brodara) ili države.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Flota · Vidi više »

Framcuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske Unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Framcuska · Vidi više »

Francuska revolucija

Juriš na Bastilju, 14. srpnja 1789. Francuska građanska (buržoaska) revolucija započela je 1789.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Francuska revolucija · Vidi više »

Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva

Franjo II. (Firenca, 12. veljače 1768. - Beč, 2. ožujka 1835.), posljednji car Svetog Rimskog Carstva do 1806.), ugarski, hrvatski i češki kralj (1792.-1835.), austrijski nadvojvoda i austrijski car, poznat još i kao Franjo I.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

General

General (od lat. generalis - opći) je osoba koja se nalazi u vrhu vojne ili, nešto rjeđe, policijske hijerarhije.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i General · Vidi više »

Genova

Genova (ligurski jezik: Zena) je grad u sjevernoj Italiji, glavni grad pokrajine Genova i regije Ligurija.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Genova · Vidi više »

Geografija

Geografija (grč. γεωγραφία), znanost koja proučava prostornu stvarnost Zemljine površine.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Geografija · Vidi više »

Gerilsko ratovanje

Gerilsko ratovanje način je ratovanja u kojemu manje vojne ili paravojne jedinice napadaju neprijateljske postrojbe na okupiranom dijelu jedne države.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Gerilsko ratovanje · Vidi više »

Giljotina

Giljotina je mehanička sprava na kojoj su se izvršavala pogubljenja odsijecanjem glave osuđenika.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Giljotina · Vidi više »

Grčka

Grčka (grčki Ελλάδα Helada) službeni naziv Helenska Republika, je država u jugoistočnoj Europi. Nalazi se na obali Egejskog mora, Jonskog mora i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1.288 km, a dužina obale joj je 13.676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Grčka · Vidi više »

Grenadir

francuski grenadir Grenadir ili bombaš je bio vojnik određen za bacanje ručnih bombi.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Grenadir · Vidi više »

Hijeroglifi

Hijeroglifi Hijeroglifi su ideografsko pismo čiji je dio nađen uklesan u kamenu.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Hijeroglifi · Vidi više »

Horatio Nelson

Horatio Nelson (Burnham Thorpe, 29. rujna 1758. - Trafalgar, 21. listopada 1805.), britanski pomorac i admiral.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Horatio Nelson · Vidi više »

Hrabrost

"Fortitudo" od Sandra Botticellija Hrabrost, neustrašivost ili junaštvo je jedna od četiri osnovne vrline.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Hrabrost · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) je europska država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država, a zemljopisno smještena u južnom dijelu Srednje Europe te u sjevernom dijelu Sredozemlja. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, dok na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.578 km², a površina obalnog mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni grad je Zagreb, koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranog srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine, Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom, pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 876. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira po prvi puta i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevina. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska stupa u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznatog kao Pacta conventa sklopljenog 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., uslijed Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Kroz cijelo vrijeme Habsburške vladavine, Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda kroz Pragmatičku sankciju iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarsku nagodbu iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, godine 1918. Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom te sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim, Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija), iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Nakon Drugoga svjetskog rata, godine 1945. režim srpskog kralja zamijenio je komunistički režim. U tom vremenu, Hrvatska je bila socijalistička republika i kao federalna jedinica tvorila SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkog sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabrani višestranački državni sabor u Hrvatskoj. Dana 25. lipnja 1991. godine, Republika Hrvatska je ustavnom odlukom državnog sabora postala samostalna i nezavisna država. U Hrvatskoj se službeno koristi hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika. Hrvati čine 90,42% stanovništva, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva. Najveći dio stanovništva (91,36%) je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti (86,28%). Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnom gospodarstvom. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora i Europske unije.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Hrvatska · Vidi više »

Ilirske pokrajine

Ilirske pokrajine (francuski: Les Provinces Illyriennes) naziv je za hrvatske i slovenske zemlje pod francuskom vlašću u doba Napoleona, a dobile su ime po starosjediocima Ilirima.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Ilirske pokrajine · Vidi više »

Indija

Države Indije Republika Indija, koja je smještena u Južnoj Aziji i pokriva veći dio Indijskog potkontinenta, je druga najmnogoljudnija država na svijetu, s više od milijardu stanovnika, koji govore više od sto različitih jezika.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Indija · Vidi više »

Inferiornost

Inferiornost ili kompleks inferiornost ili kompleks niže vrijednosti (eng. inferiority complex), u polju psihologije i psihoanalize je osjećaj da je osoba manje vrijedna nego neka druga osoba u nekom smislu.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Inferiornost · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje EU.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Italija · Vidi više »

Jacques Louis David

Jacques-Louis David (30. kolovoza 1748., Pariz – 29. prosinca 1825., Bruxelles) je francuski slikar; glavni predstavnik klasicizma u francuskom slikarstvu; revolucionar i jedan od prvih propagandnih umjetnika.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Jacques Louis David · Vidi više »

Jean-François Champollion

'''Jean-François Champollion''' Jean-Francois Champollion (Figeac, 23. prosinca 1790. – Pariz, 4. ožujka 1832.). francuski znanstvenik, filolog i orijentalist, i smatra se ocem moderne egiptologije.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Jean-François Champollion · Vidi više »

Jena

Jena je grad u njemačkoj saveznoj pokrajini Tiringiji, poznat po sveučilištu Friedricha Schillera, koje je s preko 20.000 studenata među većima u zemlji i koje je osnovano još 1558. godine.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Jena · Vidi više »

Joachim Murat

Joachim Murat Joachim Murat (Labastide-Fortunière, 25. ožujka 1767. – Pizzo, 13. listopada 1815.), francuski maršal.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Joachim Murat · Vidi više »

Joséphine de Beauharnais

Joséphine de Beauharnais, rođena kao: Marie Josèphe Rose de Tascher de la Pagerie, (Martinik, Antili, 23. lipnja 1763.- Pariz, 29. svibnja 1814.), bila je francuska carica i prva supruga cara Napoleona I. Bonaparte.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Joséphine de Beauharnais · Vidi više »

Joseph Bonaparte

Joseph Bonaparte (španjolski José I, puno ime Joseph Napoleon Bonaparte), kralj Napulja i kralj Španjolske.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Joseph Bonaparte · Vidi više »

Kairo

Kairo (arapski: القاهرة) je glavni grad Egipta.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Kairo · Vidi više »

Kapitalizam

Kapitalizam je ekonomski i društveni sustav u kojem su kapital, zemlja i sredstva za proizvodnju privatno vlasništvo; rad, dobra i izvori resursi trguju se na tržištima; i zarada, nakon oporezivanja, podijeljena je vlasnicima ili uložena u tehnologiju i industriju.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Kapitalizam · Vidi više »

Korzika

Korzika (fra. Corse, tal., kor. Corsica) četvrti je po veličini otok u Sredozemnom moru i pokrajina Francuske koja se sastoji od dva departmana.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Korzika · Vidi više »

Kralj

Kralj Tomislav Kralj je vladar u državnom uređenju koje se zove kraljevstvo ili kraljevina.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Kralj · Vidi više »

Kraljevina Saska

Kraljevina Saska unutar Njemačkog Carstva Kraljevina Saska (njemački: Königreich Sachsen), trajala je između 1806.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Kraljevina Saska · Vidi više »

Kraljevstvo Italija (1805.-1814.)

Kovanica od 40 lira s prikazom ''Regno d'Italia'' (1812.) Kraljevstvo Italija (talijanski Regno d'Italia, također i Regno Italico; 17. svibnja 1805. - 11. travnja 1814.) država na sjeveru Apeninskog poluotoka koju je osnovao Napoleon.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Kraljevstvo Italija (1805.-1814.) · Vidi više »

Kravata

Kravata Kravata je dekorativni odjevni predmet, oblika vrpce, koji se nosi oko vrata provučen ispod ovratnika košulje, izrađen od svile ili nekog drugog platna.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Kravata · Vidi više »

Leipzig

Leipzig je grad u Njemačkoj.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Leipzig · Vidi više »

Luj XVI., kralj Francuske

Louis XVI (Luj, Ljudevit) (Versailles, 23. kolovoza 1754 - Pariz, 21. siječnja 1793.), francuski kralj u razdoblju od 1774.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Luj XVI., kralj Francuske · Vidi više »

Luj XVII.

Luj XVII. Luj XVII. (Versailles, 27. ožujka 1785. - Pariz, 8. lipnja 1795.) bio je sin Luja XVI. i Marije Antoanete koji nikad nije stupio na francusko prijestolje.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Luj XVII. · Vidi više »

Luj XVIII., kralj Francuske

Luj XVIII. (Versailles, 17. studenog 1755. - Pariz,16. rujna 1824.), kralj Francuske od 1814.-1824.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Luj XVIII., kralj Francuske · Vidi više »

Marija Lujza, vojvotkinja od Parme

Marija Lujza Austrijska (Beč, 12. prosinca 1791. – Parma, 17. prosinca 1847.), punog imena: Maria Ludovica Leopoldina Franziska Therese Josepha Lucia von Habsburg-Lothringen, rođena kao austrijska nadvojvotkinja, francuska carica (1810.-1814.), vojvotkinja od Parme (1814.-1847.) Marija Lujza rodila se u Beču 12. prosinca 1791. kao najstarije dijete Franje II. (1792.-1835.), cara Svetog Rimskog Carstva i njegove druge žene, Marije Terezije Bourbon, od Napulja i Sicilije (1772.-1807.). Cijelo njeno djetinjstvo proteklo je u stalnim prijetnjama Austriji zbog sukoba s revolucionarnom Francuskom.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Marija Lujza, vojvotkinja od Parme · Vidi više »

Martinik

Martinik je otok u Antilima, smješten u Karipskom moru, 450 km sjeveroistočno od obale Južne Amerike i 700 km jugoistočno od Dominikanske Republike.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Martinik · Vidi više »

Maslina

Maslina (uljika, lat. Olea europaea) ime je za suptropsku zimzelenu biljku, porodice maslina (Oleaceae).

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Maslina · Vidi više »

Memoari

Memoari (prema franc. mémoires - uspomene; lat. memoria - sjećanje), književna vrsta u kojoj autor iznosi svoja sjećanja i razmišljanja o društvenim, političkim, znanstvenim ili kulturnim događajima u kojima je sudjelovao ili im svjedočio.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Memoari · Vidi više »

Mihail Kutuzov

Mihail Kutuzov Mihail Ilarionovič Kutuzov ((rus.: Михаил Илларионович Голенищев-Кутузов) 16. rujna 1745. - 28. travnja 1813.). Bio je ruski vojskovođa i strateg, fürst Smolenska 1812., prvensteno poznat po bitkama kod Austerlitza 1805.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Mihail Kutuzov · Vidi više »

Milano

Milano (talijanski izgovor: miˈla(ː)no, zapadno lombardijski: Milan, engleski Milan, njemački Mailand) je grad u Italiji, glavni grad regije Lombardije i milanske Provincije.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Milano · Vidi više »

Mletačka Republika

Mletačka Republika (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblica de Venèsia, kasnije Repùblica Vèneta), službeno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblica Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Mletačka Republika · Vidi više »

Napoleon II. Bonaparte, car Francuske

Napoleon II.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Napoleon II. Bonaparte, car Francuske · Vidi više »

Napoleon u svojoj radnoj sobi

Napoleon u svojoj radnoj sobi (fra.: Napoléon dans son cabinet de travail) je ulje na platnu koje je 1812.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Napoleon u svojoj radnoj sobi · Vidi više »

Napulj

Napulj (grčki: Νεάπολις; napolitanski: Napule; talijanski: Napoli) je glavni grad talijanske pokrajine Kampanije, smješten na obali Tirenskoga mora; zauzima čitav prostrani Napuljski zaljev, penje se do padina Vezuva i do brežuljaka u unutrašnjosti.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Napulj · Vidi više »

Nil

Nil (arapski: النيل an-nīl) je rijeka u Africi, jedna od dvije najduže rijeke na Zemlji.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Nil · Vidi više »

Nizozemska

Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568-1648) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Niskih Zemalja. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno sa Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Nizozemska · Vidi više »

Palac (jedinica)

°C). Palac ili inč (engl. inch: palac, sitnica; oznake in ili podignuta dvocrtica uz brojku) je angloamerička mjerna jedinica za duljinu.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Palac (jedinica) · Vidi više »

Pamuk

pamuk spreman za berbu berba pamuka u Teksasu stroj za branje Pamuk je mekano vlakno koje raste oko sjemena biljke Gossypium, grma iz tropskih i suptropskih krajeva, uključujući Ameriku, Indiju i Afriku.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Pamuk · Vidi više »

Papa

Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Papa · Vidi više »

Pariz

Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Pariz · Vidi više »

Parlament

Parlament je državno zakonodavno tijelo.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Parlament · Vidi više »

Parma

Parma je grad u talijanskoj pokrajini Emilia-Romagna, poznat po svojoj arhitekturi i bogatoj okolici.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Parma · Vidi više »

Piacenza

Piacenza je grad i upravno središte istoimene pokrajine u sjevernoj Italiji.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Piacenza · Vidi više »

Piramida (arhitektura)

Piramide u arhitekturi označavaju poveće građevine oblika geometrijskog tijela piramide.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Piramida (arhitektura) · Vidi više »

Popis francuskih vladara

Kraljevi su vladali Francuskom od Srednjeg vijeka do 1848.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Popis francuskih vladara · Vidi više »

Portugal

Portugal je država na zapadu Europe, na istoku i sjeveru graniči sa Španjolskom, a na zapadu i jugu izlazi na Atlantski ocean.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Portugal · Vidi više »

Pruska

Pruska unutar Njemačkog Carstva 1871. - 1918. Zastava Kraljevine Pruske korištena od 1892. do 1918. Pruska ili Prusija (njem. Preußen, lat. Borussia) je prvobitno bilo područje naseljeno od baltičkog plemena Prusa, kasnije zemlja Njemačkog viteškog reda, a od 16.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Pruska · Vidi više »

Puč

Puč ili državni udar (njem. putch, švic. njem. butch - udar) iznenadni oružani ustanak kojemu je cilj preuzimanje vlasti.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Puč · Vidi više »

Rak (bolest)

Rak (lat. cancer) ili zloćudna (maligna) novotvorina (neoplazma, tumor) je novotvorina kojoj je svojstvena nekontrolirana dioba stanica, odnosno sposobnost stanica da prodru u ostatak tkiva, bilo izravnim urastanjem (invazija) bilo migracijom do udaljenih područja tijela (metastaze).

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Rak (bolest) · Vidi više »

Rakija

Međimurju Na ovoj skici prikazan je tradicijski način destilacije (pečenja) rakije Prikaz bugarske inačice kotla za pečenje rakije Rakija u bocama različitih industrijskih proizvođača Rakija (iz arapskog عرق/Arak, albanski: raki, makedonski i srpski: ракија, hrvatski: rakija, rumunjski: rachiu, bugarski: ракия; sve iz) ili žganica je žestoko piće slično vinjaku i votki, izrađeno destilacijom fermentiranog voća.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Rakija · Vidi više »

Republika

Republika (od lat. res publica.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Republika · Vidi više »

Revolucija

Eugène Delacroix - Sloboda vodi narod Revolucija (lat. revolutio, “preokret“) je temeljita promjena moći ili organizacijskih struktura koja se događa u vrlo kratkom razdoblju.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Revolucija · Vidi više »

Rim

Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Rim · Vidi više »

Rimski konzul

Konzul (lat. consul, mn. consules) u starom Rimu naziv dvojice najviših državnih službenika otkako je 510. pr. Kr. obrazovana republika, biranih na godinu dana od centurijskih skupština, do 449. pr. Kr. nazivanih praetores, što ukazuje na vojno obilježje njihovog položaja.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Rimski konzul · Vidi više »

Rum

Rum je žestoko alkoholno piće proizvedeno destilacijom iz melase šećerne trske.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Rum · Vidi više »

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Rusija · Vidi više »

Satnik

Oznaka čina satnika u Oružanim snagama RH Satnik je časnički vojni čin koji se u velikom broju vojski drugih zemalja označuje kao kapetan, pa tako i u bivšoj JNA.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Satnik · Vidi više »

Sava

Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Sava · Vidi više »

Schönbrunn

Dvorac Schönbrunn (njemački: Schloss Schönbrunn u značenju "lijepi izvor") u Beču je jedna od najvažnijih kulturnih spomenika u Austriji i od 1860-ih je također jedna od glavnih turističkih atrakcija u Beču.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Schönbrunn · Vidi više »

Slovemija

Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog rimskog carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske Unije i saveza NATO.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Slovemija · Vidi više »

Sovjetsk

Sovjetsk (ruski: Советск, njemački: Tilsit, litvanski: Tilžė) je grad na obalama rijeke Njemena u Kalinjingradskoj oblasti, u Rusiji.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Sovjetsk · Vidi više »

Sveta Helena (otok)

Sveta Helena je naziv za otok i administrativnu jedinicu u južnom Atlantskom oceanu, 2800 km zapadno od obale Angole, te za britanski prekomorski teritorij koji uključuje otok Sv.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Sveta Helena (otok) · Vidi više »

Sveto Rimsko Carstvo

Sveto Rimsko Carstvo (njem.:Heiliges Römisches Reich, lat. Sacrum Romanum Imperium) je zajednica teritorija u središnjoj Europi tijekom srednjeg vijeka i ranog novog vijeka kojom je vladao rimsko-njemački car.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Sveto Rimsko Carstvo · Vidi više »

Tirol

Zastava Italije Italija) Tirol (talijanski: Tirolo) je povijesna regija u središnjoj Europi koja se upravno sastoji od austrijske savezne države Tirol (koja se sastoji od Sjevernog i Istočnog Tirola) i talijanske regije Trentino-Južni Tirol.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Tirol · Vidi više »

Toulon

Toulon je grad i mediteranska luka na jugu Francuske, oko 80 kilometara jugoistočno od Marseillea.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Toulon · Vidi više »

Turska

Bez opisa.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Turska · Vidi više »

Ujedinjeno Kraljevstvo

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske je država u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo, ili manje točno kao Velika Britanija ili Britanija. Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, regijom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske izdvojili iz UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo je smješteno na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su zavisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »

Ulm

Ulm (njemački izgovor) je grad u njemačkoj Bundesland Baden-Württemberg pokrajini, smješten na rijeci Dunav.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Ulm · Vidi više »

Ustav

Ustav je temeljni pravni akt neke države kojim se uspostavlja politički i pravni poredak.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Ustav · Vidi više »

Venecija

Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Venecija · Vidi više »

Vjeroispovijed

Vjeroispovijed ili vjeroispovijest, također konfesija i vjerska denominacija, je zasebna vjerska zajednica.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Vjeroispovijed · Vidi više »

Vojna diktatura

Kongu. Vojna diktatura je oblik vladavine u kojem pripadnik vojske ima apsolutnu kontrolu.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Vojna diktatura · Vidi više »

Waterloo

Waterloo (Valonski: Waterlô) je grad u Belgiji u provinciji Walloon Barbant.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Waterloo · Vidi više »

Zaraza

Zaraza ili infekcija (iz latinskog infectio) pojam je koji označava aktivni ili pasivni upad patogenih mikroorganizama u tijelo makro-organizma.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i Zaraza · Vidi više »

11. travnja

11.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i 11. travnja · Vidi više »

13. stoljeće

13.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i 13. stoljeće · Vidi više »

15. kolovoza

15.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i 15. kolovoza · Vidi više »

16. stoljeće

16.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i 16. stoljeće · Vidi više »

1650.

Bez opisa.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i 1650. · Vidi više »

17. ožujka

17.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i 17. ožujka · Vidi više »

1769.

Bez opisa.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i 1769. · Vidi više »

1793.

Bez opisa.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i 1793. · Vidi više »

1796.

Bez opisa.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i 1796. · Vidi više »

1797.

Bez opisa.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i 1797. · Vidi više »

1798.

Bez opisa.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i 1798. · Vidi više »

1799.

Bez opisa.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i 1799. · Vidi više »

18. lipnja

18.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i 18. lipnja · Vidi više »

18. svibnja

18.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i 18. svibnja · Vidi više »

1802.

Bez opisa.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i 1802. · Vidi više »

1803.

Bez opisa.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i 1803. · Vidi više »

1804.

Bez opisa.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i 1804. · Vidi više »

1805.

Bez opisa.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i 1805. · Vidi više »

1806.

Bez opisa.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i 1806. · Vidi više »

1807.

Bez opisa.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i 1807. · Vidi više »

1808.

Bez opisa.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i 1808. · Vidi više »

1809.

Bez opisa.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i 1809. · Vidi više »

1810.

Bez opisa.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i 1810. · Vidi više »

1812.

Bez opisa.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i 1812. · Vidi više »

1813.

Bez opisa.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i 1813. · Vidi više »

1814.

Bez opisa.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i 1814. · Vidi više »

1815.

Bez opisa.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i 1815. · Vidi više »

1816.

Bez opisa.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i 1816. · Vidi više »

1821.

Bez opisa.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i 1821. · Vidi više »

1824.

Bez opisa.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i 1824. · Vidi više »

1832.

Bez opisa.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i 1832. · Vidi više »

1840.

Bez opisa.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i 1840. · Vidi više »

1847.

Bez opisa.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i 1847. · Vidi više »

2. prosinca

2.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i 2. prosinca · Vidi više »

20. ožujka

20.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i 20. ožujka · Vidi više »

20. stoljeće

20.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i 20. stoljeće · Vidi više »

26. prosinca

26.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i 26. prosinca · Vidi više »

26. svibnja

26.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i 26. svibnja · Vidi više »

5. svibnja

5.

Novi!!: Napoleon Bonaparte i 5. svibnja · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Napoleon, Napoleon I., Napoleon I. Bonaparte, Napoleonski ratovi, Napoléon Bonaparte.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »