Brže od pregledniku!
71 odnosi: Aleksandar I., ruski car, Španjolska, Švedska, Berezina, Bitka kod Borodina, Bitka kod Leipziga, Bitka kod Trafalgara, Bjelorusija, Bolest, Dekabristi, Domaći konj, Domoljublje, Eugène de Beauharnais, Europa, Francuzi, Glad, Glavni grad, Grad, Hrana, Hrvati u Napoleonovoj vojsci, Invazija, Italija, Jérôme Bonaparte, Joachim Murat, Kaos, Kapitulacija, Ključ, Kozaci, Kremlj, Kuća, Lav Nikolajevič Tolstoj, Logistika, Michael Andreas Barclay de Tolly, Mihail Kutuzov, More, Moskva, Napoleon Bonaparte, Napoleonski ratovi, Njemačka, Njemen, Pariz, Partizan, Poljska, Pontonski most, Povijest, Prvo Francusko Carstvo, Puč, Rat, Rat i mir, Revolucija, ..., Rusi, Rusija, Rusko Carstvo, Sanjke, Sankt-Peterburg, Simbol, Stanovništvo, Strategija, Top, Topništvo, Turska, Veljačka revolucija u Rusiji, Vojni bjegunac, Vojnik, Vojska, Zima, 14. prosinca, 1812., 1814., 23. lipnja, 24. lipnja. Proširite indeks (21 više) »
Aleksandar I., ruski car
Zimskom dvorcu. Aleksandar I. Pavlovič (23. prosinca 1777. – 1. prosinca 1825. (?)) je bio ruski car od 1801. godine, kralj Poljske od 1815. i veliki vojvoda Finske od 1809. godine.
Novi!!: Napoleonova invazija na Rusiju i Aleksandar I., ruski car · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Napoleonova invazija na Rusiju i Španjolska · Vidi više »
Švedska
Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.
Novi!!: Napoleonova invazija na Rusiju i Švedska · Vidi više »
Berezina
Berezina (blr: Бярэзіна) rijeka je u Bjelorusiji.
Novi!!: Napoleonova invazija na Rusiju i Berezina · Vidi više »
Bitka kod Borodina
"Bitka kod Borodina, 7. rujna 1812.", slika iz 1822. autora Louisa Lejeunea Bitka kod Borodina (rus.: Бородинское сражение, Borodinskoe sraženie; fra.: Bataille de la Moskova) se odvijala 7. rujna 1812. kod sela Borodina koje je udaljeno oko 115 kilometara od Moskve.
Novi!!: Napoleonova invazija na Rusiju i Bitka kod Borodina · Vidi više »
Bitka kod Leipziga
Bitka kod Leipziga ili Bitka naroda odvijala se od 16. do 19. listopada 1813. kod Leipziga, Saska, i u njoj su snage VI. koalicije (Rusko Carstvo, Kraljevina Pruska, Austrijsko Carstvo i Kraljevina Švedska) predvođene Aleksandrom I. i Karlom Filipom, odlučno porazile Napoleona I., cara Prvog Francuskog Carstva.
Novi!!: Napoleonova invazija na Rusiju i Bitka kod Leipziga · Vidi više »
Bitka kod Trafalgara
Bitka kod Trafalgara je pomorska bitka koja se vodila 21. listopada 1805. tijekom Napoleonskih ratova, u kojoj su se sukobili francuska i britanska mornarica.
Novi!!: Napoleonova invazija na Rusiju i Bitka kod Trafalgara · Vidi više »
Bjelorusija
Bjelorusija (bjeloruski: Беларусь, Belarús'; ruski: Беларусь, Belarus'), službeno Republika Bjelarus (bjeloruski: Рэспубліка Беларусь, Rèspublika Belarús),Božidar Bakotić (prir.), Službena skraćena i puna imena država na hrvatskom i engleskom jeziku, Peto izmijenjeno izdanje, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, listopad, 2012., str.
Novi!!: Napoleonova invazija na Rusiju i Bjelorusija · Vidi više »
Bolest
right Bolest je abnormalno stanje organizma koje otežava funkcije tijela.
Novi!!: Napoleonova invazija na Rusiju i Bolest · Vidi više »
Dekabristi
Pobuna dekabrista Dekabristi su bili ruski časnici, koji su tražili promjenu režima u Rusiji i ustavne oblike vlasti.
Novi!!: Napoleonova invazija na Rusiju i Dekabristi · Vidi više »
Domaći konj
Domaći konj (konj, lat. Equus (Equus) caballus; sin. Equus ferus caballus, Equus caballus caballus, Equus caballus) je veliki četveronožni sisavac, pripadnik roda Equus.
Novi!!: Napoleonova invazija na Rusiju i Domaći konj · Vidi više »
Domoljublje
Domoljublje u nogometu Domoljublje ili patriotizam (iz starogrčkog πατρίς; patris, otac; lat. patria, domovina) označava emocionalnu privrženost svome narodu.
Novi!!: Napoleonova invazija na Rusiju i Domoljublje · Vidi više »
Eugène de Beauharnais
Eugène de Beauharnais (Pariz, 3. rujna 1781. – München, 21. veljače 1824.), fraancuski vojskovođa, carski knez (od 1805.), potkralj Italije (od 1805.) te grof Leuchtenberga i knez Eichstätta (od 1817.), pastorak francuskog cara Napoleona I.
Novi!!: Napoleonova invazija na Rusiju i Eugène de Beauharnais · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Napoleonova invazija na Rusiju i Europa · Vidi više »
Francuzi
Francuzi (franc. les Français) su romanski narod na zapadu Europe.
Novi!!: Napoleonova invazija na Rusiju i Francuzi · Vidi više »
Glad
* Glad (osjet), osjet izazvan nedostatkom hrane.
Novi!!: Napoleonova invazija na Rusiju i Glad · Vidi više »
Glavni grad
Glavni grad (koji se ponekad naziva i prijestolnica ili metropola) određuje se na sljedeće načine.
Novi!!: Napoleonova invazija na Rusiju i Glavni grad · Vidi više »
Grad
Grad Krakov, bivši glavni grad Poljske Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.
Novi!!: Napoleonova invazija na Rusiju i Grad · Vidi više »
Hrana
Hrana Riblja juha Hrana je bilo koja tvar koja apsorpcijom u ljudskom organizmu doprinosi očuvanju homeostaze istog.
Novi!!: Napoleonova invazija na Rusiju i Hrana · Vidi više »
Hrvati u Napoleonovoj vojsci
Hrvati u Napoleonovoj vojsci bili su "uvijek organizirani i uvijek spremni" po riječima francuskoga generala Testea.
Novi!!: Napoleonova invazija na Rusiju i Hrvati u Napoleonovoj vojsci · Vidi više »
Invazija
Invazija (iz latinskog invadere „ući“) može biti.
Novi!!: Napoleonova invazija na Rusiju i Invazija · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Napoleonova invazija na Rusiju i Italija · Vidi više »
Jérôme Bonaparte
Jérôme Bonaparte (tal. Girolamo Buonaparte), (Ajaccio, Korzika, 15. veljače 1784. – Villegenis, Francuska, 24. lipnja 1860.), najmlađi brat Napoleona I.; vestfalski kralj od 1807. do 1813. godine kao Jerome I. i francuski maršal.
Novi!!: Napoleonova invazija na Rusiju i Jérôme Bonaparte · Vidi više »
Joachim Murat
Joachim Murat Joachim Murat (Labastide-Fortunière, 25. ožujka 1767. – Pizzo, 13. listopada 1815.), francuski maršal.
Novi!!: Napoleonova invazija na Rusiju i Joachim Murat · Vidi više »
Kaos
Kaos (od grčkog, Chaos) se tipično odnosi na stanje bez reda i predvidljivosti.
Novi!!: Napoleonova invazija na Rusiju i Kaos · Vidi više »
Kapitulacija
GFM Wilhelm Keitel pri potpisu kapitulacije tijekom noći s 8. na 9. svibnja 1945. u Berlinu. Kapitulacija (lat. capitulare, dogovoriti uvjete) je politički ili vojni sporazum, odnosno čin kojim država ili veća vojna formacija tijekom rata ili sličnog oružanog sukoba pristaje na prestanak oružanog otpora, odnosno predaju teritorija, ljudstva ili opreme neprijateljskoj državi, vojsci ili paravojnoj formaciji pod određenim uvjetima.
Novi!!: Napoleonova invazija na Rusiju i Kapitulacija · Vidi više »
Ključ
* ključ (brava) – oblikovani komad metala za otvaranje brave podizanjem zasuna, danas i elektronički ključ (magnetna ili čip kartica).
Novi!!: Napoleonova invazija na Rusiju i Ključ · Vidi više »
Kozaci
'''''Zaporošci pišu podrugljivo pismo sultanu''''''''Ilja Rjepin''', 1880. – 1891., ulje na platnu, 2.03 m × 3.58 m Ruski državni muzej, Sankt-Peterburg '''''U bitku''''': Zaporoški kozaci spremaju se krenuti iz svoga sela u bitku'''Mykola Pymonenko''', 1902. Vasilij Surikov, ''Jermak osvaja Sibir'', 1895., ulje, 599 x 285 cm. Kozačka patrola kod Bakua 1905. ruski car Nikola II. u okruženju svoje kozačke straže 1916. Posljednji vrhovni kozački zapovjednik ukrajinski hetman Pavlo Skoropadskij u vrijeme Ruske revolucije 1917. Kozaci su pripadnici vojničkih, pretežno ukrajinske i ruske etničke skupine, koji se od kraja 15. stoljeća pojavljuju na crnomorskim stepama, području južnog Dnjepra i Dona, tvoreći vojničku protuosmansku obrambenu ali i ofenzivnu vojnu pokrajinu.
Novi!!: Napoleonova invazija na Rusiju i Kozaci · Vidi više »
Kremlj
Kremlj (ruski: кремль) je ruska riječ za dvorac, tvrđu, kaštil, kaštel, citadelu i odnosi se na mnoštvo utvrđenih središnjih građevinskih objekata u povijestnim ruskim gradovima.
Novi!!: Napoleonova invazija na Rusiju i Kremlj · Vidi više »
Kuća
Šokačke kuće u Dražu Kuća je građevina namijenjena smještaju ljudi.
Novi!!: Napoleonova invazija na Rusiju i Kuća · Vidi više »
Lav Nikolajevič Tolstoj
Lav Nikolajevič Tolstoj (ruski: Лев Никола́евич Толсто́й), (Jasnaja Poljana, pokrajina Tula, 9. rujna 1828. – Astapovo, 7. studenog 1910.), ruski grof, književnik i mislilac, jedan od najvećih svjetskih romanopisaca.
Novi!!: Napoleonova invazija na Rusiju i Lav Nikolajevič Tolstoj · Vidi više »
Logistika
Logistika je uslužna djelatnost koja se bavi svladavanjem prostora i vremena uz najmanje troškove.
Novi!!: Napoleonova invazija na Rusiju i Logistika · Vidi više »
Michael Andreas Barclay de Tolly
Princ Michael Andreas Barclay de Tolly (27. prosinca (prema julijanskom kalendaru 16. prosinca 1761. – 26. svibnja 1818.) je bio baltički njemački feldmaršal i ministar rata Ruskog Carstva tijekom Napoleonove invazije 1812. godine i Rata Šeste koalicije. Barclay je uveo brojne reforme kojima je unaprijedio logistički sustav vojske, udvostučio brojeve svojih trupa i uveo nove principe vojne obuke. Također je bio guverner-general Finske. Portret ruskog feldmaršala Barclaya de Tollyja. Kopija portreta iz 1829. g., naslikao George Dawe Barclay je rođen u plemićkoj obitelji njemačkog govornog kruga iz Livonije koji su bili članovi škotskog klana Barclay. Njegov otac je bio prvi iz njihove obitelji prihvaćen u rusko plemstvo. Barclay se pridružio Ruskoj carskoj vojsci 1776. godine te unovačen u Pskovsku karabinjersku regimentu. Radi svog doprinosa u osvajanju Očakova 1788. g. od Osmanlija osobno ga je odlikovao Grigorij Potemkin. Zatim je sudjelovao u Rusko-švedskom ratu Gustava III. 1794. godine je sudjelovao u gušenju Kościuszkovog ustanka u Poljskoj te je opet bio odlikovan za svoje zasluge u osvajanju Vilniusa. Barclay je 1806. godine započeo zapovijedati ruskim snagama tijekom Napoleonskih ratova, gdje se iskazao u bitci kod Pułtuska iste godine. Ranjen je u bitci kod Eylaua 1807. dok su njegove trupe štitile i pokrivale povlačenje ruske vojske. Zbog ozljede je bio prisiljen odstupiti s zapovjednog mjesta. 1808. g. je uspješno sproveo vojne operacije u Finskom ratu protiv Švedske. Barclay je s velikim brojem ruskih trupa prešao približno 100 km preko zamrznutog Botničkog zaljeva u zimi tijekom snježne oluje. Za svoje zasluge Barclay de Tolly je imenovan za guverner-generala Velikog Vojvodstva Finske. Od 20. siječnja 1810. do rujna 1812. g. je obnašao funkciju ministra rata Ruskog Carstva. Kada je francuska invazija Rusije započela 1812. g., Barclay de Tolly je bio zapovjednik Prve zapadne armije, najveće armije ikada suprotstavljena Napoleonu. Barclay postaje vrhovnim zapovjednikom i započinje sprovoditi doktrinu,,spaljene zemlje od početka same kampanje, što ga je učinilo vrlo nepopularnim u Rusiji. Nakon što bitka kod Smolenska nije uspjela zaustaviti Francuze te je nezadovoljstvo nastavilo rasti među Rusima, Aleksandar I. postavlja Mihaila Kutuzova za vrhovnog zapovjednika, a Barclay je ostao za zapovjednika Prve armije. Kutuzov je nastavio strateško povlačenje korištenjem doktrine spaljene zemlje sve do Moskve gdje se odvila bitka kod Borodina. Barclay je zapovjedao desnim krilom i središtem Ruske vojske u bitci. Nakon Napoleonovog povlačenja, konačni uspjeh Barclayeve strategije ga je pretvorila u narodnog heroja Rusije. Ponovno je postao vrhovnim zapovjednikom 1813. g. nakon Kutuzove smrti te je predvodio zauzimanje Pariza, za što je imenovan feldmaršalom. Kasnije mu se je zdravlje pogoršalo te je preminuo tijekom posjete Njemačkoj 1818. godine. Kategorija:Životopisi, Njemačka Kategorija:Ruski vojni zapovjednici u Napoleonskim ratovima.
Novi!!: Napoleonova invazija na Rusiju i Michael Andreas Barclay de Tolly · Vidi više »
Mihail Kutuzov
Mihail Kutuzov Mihail Ilarionovič Kutuzov (rus.: Михаил Илларионович Голенищев-Кутузов) (16. rujna 1745. – 28. travnja 1813.) bio je ruski vojskovođa i strateg, fürst Smolenska 1812., prvenstveno poznat po bitkama kod Austerlitza 1805.
Novi!!: Napoleonova invazija na Rusiju i Mihail Kutuzov · Vidi više »
More
Mana, Kornati Žut, Srednji kanal Središnja obala u Čileu More čine vodene mase na površini Zemlje prosječno jednakih fizikalnih i kemijskih svojstava, koje su u međusobnoj vezi.
Novi!!: Napoleonova invazija na Rusiju i More · Vidi više »
Moskva
Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.
Novi!!: Napoleonova invazija na Rusiju i Moskva · Vidi više »
Napoleon Bonaparte
Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.
Novi!!: Napoleonova invazija na Rusiju i Napoleon Bonaparte · Vidi više »
Napoleonski ratovi
Napoleonski ratovi (fra. Les guerres napoléoniennes, Guerres napoléoniennes) ili Napoleonovi ratovi (fra. Les guerres de Napoléon) – poznati još i kao Protufrancuski ratovi – bili su niz oružanih sukoba vođenih od 18. svibnja 1803. do 20. studenoga 1815. godine između Francuskog Carstva (isprva Francuske Republike) pod Napoleonom I. Bonaparteom, zajedno s njegovim marionetama i saveznicima, te Protunapoleonske koalicije na čelu s Britanskim Carstvom, Ruskim Carstvom, Austrijskim Carstvom, Svetim Rimskim Carstvom (do 1806.) i Kraljevinom Pruskom. Bilo je sedam Napoleonskih ratova, od kojih je pet nazvano po koalicijama koje su se borile protiv Napoleona: (1) Rat Treće koalicije (1803. – 1806.), (2) Rat Četvrte koalicije (1806. – 1807.), (3) Rat Pete koalicije (1809.), (4) Rat Šeste koalicije (1813. – 1814.), (5) Rat Sedme koalicije/Sto dana (1815.), (6) Pirenejski rat/Španjolski rat za neovisnost (1807. – 1814.) i (7) Napoleonova invazija na Rusiju (1812.). Ratovi su proizašli iz političkih sila koje su se uzdigle iz Francuske revolucije (1789.
Novi!!: Napoleonova invazija na Rusiju i Napoleonski ratovi · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Napoleonova invazija na Rusiju i Njemačka · Vidi više »
Njemen
Njemen (lit. Nemunas, bje. Нёман) je rijeka u Istočnoj Europi, koja izvire u Bjelorusiji, protječe kroz Rusiju, a u Litvi se deltom ulijeva u Kurski zaljev, Baltičko more.
Novi!!: Napoleonova invazija na Rusiju i Njemen · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Napoleonova invazija na Rusiju i Pariz · Vidi više »
Partizan
Partizan može značiti.
Novi!!: Napoleonova invazija na Rusiju i Partizan · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Napoleonova invazija na Rusiju i Poljska · Vidi više »
Pontonski most
Pontonski most ili plutajući most je vrsta mosta koji se sastoji od međusobno povezanih plutajućih dijelova (pontona), a namijenjen za transport ljudi ili vozila preko neke vodene površine.
Novi!!: Napoleonova invazija na Rusiju i Pontonski most · Vidi više »
Povijest
Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.
Novi!!: Napoleonova invazija na Rusiju i Povijest · Vidi više »
Prvo Francusko Carstvo
Prvo Francusko Carstvo – obično poznato kao Napoleonovo Carstvo ili Napoleonsko Carstvo – bio je režim Napoleona I. Bonapartea u Francuskoj, kojim je vladao većinom kontinentalne Europe.
Novi!!: Napoleonova invazija na Rusiju i Prvo Francusko Carstvo · Vidi više »
Puč
Puč ili državni udar (njem. putsch, švic. njem. butsch - udar) iznenadni oružani ustanak kojemu je cilj preuzimanje vlasti.
Novi!!: Napoleonova invazija na Rusiju i Puč · Vidi više »
Rat
Klasična bitka Rat je organizirani sukob naoružanih ljudi, kao produženje politike država, nacija, klasa sredstvima oružanog nasilja u cilju ostvarivanja određene političke, gospodarske i druge dobiti.
Novi!!: Napoleonova invazija na Rusiju i Rat · Vidi više »
Rat i mir
Rat i mir (rus. Война и мир) epski je roman Lava Nikolajeviča Tolstoja objavljen između 1865. i 1869. Prikazuje rusko društvo tijekom Napoleonovog razdoblja.
Novi!!: Napoleonova invazija na Rusiju i Rat i mir · Vidi više »
Revolucija
Eugène Delacroix - Sloboda vodi narod Revolucija (lat. revolutio, “preokret“) je temeljita promjena moći ili organizacijskih struktura koja se događa u vrlo kratkom razdoblju.
Novi!!: Napoleonova invazija na Rusiju i Revolucija · Vidi više »
Rusi
Rusi su narod koji pripada istočnoslavenskoj jezičnoj grupi s oko 134 milijuna pripadnika nastanjenih širom svijeta.
Novi!!: Napoleonova invazija na Rusiju i Rusi · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Napoleonova invazija na Rusiju i Rusija · Vidi više »
Rusko Carstvo
Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.
Novi!!: Napoleonova invazija na Rusiju i Rusko Carstvo · Vidi više »
Sanjke
Zaprežne sanjke (Etnografski muzej u Beogradu). Sanjke na konjsku vuču Sanjke ili saonice sportski su rekvizit ili prijevozno sredstvo namijenjeno za kretanje po zaleđenoj ili snijegom pokrivenoj površini.
Novi!!: Napoleonova invazija na Rusiju i Sanjke · Vidi više »
Sankt-Peterburg
Sankt-Peterburg (rus, Санкт-Петербу́рг, MFA, od 1914. do 1924. Petrograd, rus. Петроград, MFA, od 1924. do 1991. Lenjingrad, rus Ленинград, MFA) je grad i federalni subjekt (savezni grad) u Rusiji, smješten na rijeci Nevi na vrhu Finskog zaljeva na Baltičkom moru.
Novi!!: Napoleonova invazija na Rusiju i Sankt-Peterburg · Vidi više »
Simbol
Religiozni simboli Simbol je svaki fenomen kojemu je društveno ili kulturalno pripisano neko značenje, to je mehanizam komunikacije kojeg koriste samo ljudi.
Novi!!: Napoleonova invazija na Rusiju i Simbol · Vidi više »
Stanovništvo
Zemljovid država po broju stanovništva Stanovništvo je obično ljudska populacija na određenoj geografskoj jedinici, npr.
Novi!!: Napoleonova invazija na Rusiju i Stanovništvo · Vidi više »
Strategija
Strategija dolazi od starogrčke riječi stratēgos i doslovno znači "vođenje vojske" (grč. stratos: vojska, ago: voditi, strategos: vojskovođa).
Novi!!: Napoleonova invazija na Rusiju i Strategija · Vidi više »
Top
250px Brodski topovi Mark 45 top Top je ime za bilo koje cijevno oružje koje je namijenjeno za bacanje teških projektila na veliku udaljenost.
Novi!!: Napoleonova invazija na Rusiju i Top · Vidi više »
Topništvo
Hrvatske vojske Topništvo ime za rod kopnene vojske kojima je zadaća opsluživanje topničkih oružja.
Novi!!: Napoleonova invazija na Rusiju i Topništvo · Vidi više »
Turska
Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).
Novi!!: Napoleonova invazija na Rusiju i Turska · Vidi više »
Veljačka revolucija u Rusiji
Veljačka revolucija odnosno februarska revolucija izbija u Ruskom Carstvu 8. ožujka 1917. U samo devet dana revolucionari pobjeđuju monarhističke snage nakon čega se ukida Carstvo i proglašava Ruska Republika.
Novi!!: Napoleonova invazija na Rusiju i Veljačka revolucija u Rusiji · Vidi više »
Vojni bjegunac
Naziv vojni bjegunac ili dezerter označava vojnika odsutnog bez odobrenja nadređenih za napuštanje svoje jedinice i izbjegavanje vojnih obveza u ratu ili miru.
Novi!!: Napoleonova invazija na Rusiju i Vojni bjegunac · Vidi više »
Vojnik
Hrvatske kopnene vojske za vrijeme vježbe Vojnik je naoružani pripadnik jedne vojske ili Oružanih snaga jedne države.
Novi!!: Napoleonova invazija na Rusiju i Vojnik · Vidi više »
Vojska
Vojska je izraz koji se u najširem smislu koristi za stalne oružane snage neke države sastavljene od profesionalnih vojnika.
Novi!!: Napoleonova invazija na Rusiju i Vojska · Vidi više »
Zima
Anica Vranković: '''Zima''', 1968. Zima je najhladnije godišnje doba koje započinje 21. prosinca u kojemu dani traju kraće od noći, a priroda je uspavana u skladu s niskim temperaturama.
Novi!!: Napoleonova invazija na Rusiju i Zima · Vidi više »
14. prosinca
14.
Novi!!: Napoleonova invazija na Rusiju i 14. prosinca · Vidi više »
1812.
Bez opisa.
Novi!!: Napoleonova invazija na Rusiju i 1812. · Vidi više »
1814.
Bez opisa.
Novi!!: Napoleonova invazija na Rusiju i 1814. · Vidi više »
23. lipnja
23.
Novi!!: Napoleonova invazija na Rusiju i 23. lipnja · Vidi više »
24. lipnja
24.
Novi!!: Napoleonova invazija na Rusiju i 24. lipnja · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Napoleonov pohod na Rusiju, Pohod na Rusiju (1812), Ruski domovinski rat 1812..
