Komunikacija

646 odnosi: Abdikacija, Admiral, Agresija, Akcija, Alboransko more, Aleksandar I., ruski car, Amerika, Andrea Zlatar Violić, Andreas Hofer, Andrija Martonić, Anglo-danski rat, Anglo-ruski pomorski rat, Ann Arbor, Michigan, Antwerpen, Armija, Arthur Wellesley, vojvoda od Wellingtona, Atlantski ocean, Augsburg, Auguste Marmont, Austrijanci, Austrijsko Carstvo, Austrougarska ratna mornarica, Đuro III., kralj Velike Britanije i Irske, Šešir, Šleska, Španjolska, Španjolski jezik, Španjolski rat za neovisnost, Španjolsko kolonijalno carstvo, Šri Lanka, Šveđani, Švedska, Švedsko Carstvo, Švicarci, Švicarska, Časnik, Čovjek, Øresund, Élisa Bonaparte, Bagrationovsk, Balkanski poluotok, Baltičko more, Batavijska Republika, Bath (Somerset), Bavarska, Baza, Beč, Bečki kongres, Belgija, Berezina, ..., Berkeley, Berkeley, Kalifornija, Berlin, Birokracija, Bitka, Bitka kod Austerlitza, Bitka kod Borodina, Bitka kod Leipziga, Bitka kod Marenga, Bitka kod Trafalgara, Bitka kod Waterlooa, Bliski istok, Blokada, Bloomsbury Publishing, Bojište, Boris Olujić, Boston, Massachusetts, Botnički zaljev, Boulogne-sur-Mer, Brazilsko Carstvo, Britanci, Britanska Gvajana, Britanska Kolumbija, Britanska kraljevska ratna mornarica, Britansko Carstvo, Brod, Brodogradilište, Brodogradnja, Bruna Kuntić-Makvić, Bruto domaći proizvod, Burbonci, Cambridge, Cambridge University Press, Cambridge, Massachusetts, Car, Caroline Bonaparte, Carstva, Cádiz (grad), Centralizacija, Cesta, Citadela, Connecticut, Cork, Crna, Crna Gora (1516. – 1852.), Crvena, Dalmacija, Dan, Danska, Danska-Norveška, De facto, Desetljeće, Djelatnik, Dnevnik Nove TV, Dobrovoljni rad, Dom lordova, Donald Sutherland, Država, Državno područje, Društvo, Druga Poljska Republika, Drugi svibnja 1808., Dubrovačka Republika, Dug, Dunav, Egipat, Elba, Embargo, Engleska, Eugène de Beauharnais, Europa, Evakuacija i spašavanje, Fateh Ali-šah Kadžar, Ferdinand I. od Dviju Sicilija, Ferdinand VII., Filozofija, Financije, Finska, Finski zaljev, Flota, Francisco Goya, Francuska, Francuska Gijana, Francuska mornarica, Francuska revolucija, Francuski jezik, Francuski republikanski kalendar, Francuski revolucionarni ratovi, Francusko carstvo, Francuzi, Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva, Franjo Jelačić, Franjo Tomašić, Fregata, Fridrik II. Veliki, Fridrik Vilim III., pruski kralj, Galicija (srednja Europa), Garda, Garnizon, Gdanjsk, General, Genova, Gerilsko ratovanje, Glavni grad, Godina, Gorenje, Gospodarstvo, Građansko pravo, Grad, Granica, Guverner, Habsburška Monarhija, Harvardovo sveučilište, Hegemonija, Historiografija, Horatio Nelson, Hrana, Hrčak (portal), Hrvatska, Hrvatski jezik, Humanitarna pomoć, Ignjat Gyulay Maros-Németh, Ilirske pokrajine, Imovina, Indiana, Indija, Indijski ocean, Industrija, Invazija, Investitura, Irska, Irska (otok), Istočna Europa, Istok, Istrapedia, Italija, Ithaca, New York, Ivanovci, Ivica Prlender, Izborni knezovi, Jadransko more, Jakša Zlatar, Jérôme Bonaparte, Józef Poniatowski, Jean Lannes, Jena, Joachim Murat, Jonski otoci, Joseph Bonaparte, Josip Filip Vukasović, Južna Afrika, Južna Amerika, Jug, Jugozapad, Juriš, Kadžarsko Carstvo, Kalifornija, Kalinjingrad, Kaluga, Kamata, Kampanja, Kanada, Kaos, Kapitulacija, Karibi, Karikatura, Karlo XIII. Švedski, Karlo XIV. Ivan, Kastiljci, Katastrofa, Kavkaz, Kmetstvo, Kneževina Lucca i Piombino, Kodeks, Kolokvij (skup), Kolonija, Kolovoz, Kompromis, Kongresna Poljska, Konjica, Konsenzus, Kontinent, Konvoj, Kopenhagen, Kopno, Korpus, Korupcija, Kozaci, Kralj, Kraljevina, Kraljevina Holandija, Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima, Kraljevina Portugal, Kraljevina Pruska, Kraljevina Sardinija, Kraljevina Saska, Kraljevina Sicilija, Kraljevina Ugarska, Kraljevska obitelj, Kraljevstvo Italija (1805. – 1814.), Krf, Krijumčarenje, Kriminal, Krimski rat, Krstarica, Krunidba, Krv, Kultura, La Manche, Laž, Lazare Carnot, Liberalizam, Lihtenštajn, Linijski brod, Lipanj, Lisabon, Listopad, Ljeto, Ljudska prava, Logistika, London, Louis Alexandre Berthier, Luj I. Bonaparte, Luj XVI., kralj Francuske, Luj XVIII., kralj Francuske, Luka, Madison, Wisconsin, Madrid, Mahmud II., Maksimilijan I. Josip Bavarski, Malta (otok), Maršal, Marija Lujza, vojvotkinja od Parme, Mario Strecha, Marionetska država, Massachusetts, Mauricijus, München, Michael Andreas Barclay de Tolly, Michigan, Mihail Kutuzov, Milicija, Milijarda, Milja, Ministar, Ministarstvo, Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, Minneapolis, Minnesota, Minnesota, Mir, Mir u Amiensu, Mir u Campo Formiju, Mir u Schönbrunnu, Mir u Tilzitu, Mira Kolar-Dimitrijević, Mirjana Gross, Mirovni sporazum, Mjesec (razdoblje), Mletačka Republika, Moć, Mobilizacija, Moravska, More, Mornaričko pješaštvo, Moskva, Mušketa, Muhamed Ali Egipatski, Mustafa IV., Nacija, Nacionalizam, Nacionalnost, Nadahnuće, Nadnevak, Nadvojvoda, Napad, Napadač, Napoleon Bonaparte, Napoleonova invazija na Rusiju, Napuljsko Kraljevstvo, Narod, Nasilje, Naslov, Nathan Mayer Rothschild, Nemiri, Nenad Moačanin, Neprijateljstvo, Neutralnost, New Haven, Connecticut, New Jersey, New York (razdvojba), New York City, New York, Nezavisnost, Nijemci, Nikola Vončina, Niske Zemlje, Nizozemci, Nizozemska, Nizozemski jezik, Nizozemsko kolonijalno carstvo, Njemačka, Njemački jezik, Njemen, Norderstedt, Norman, Oklahoma, Norveška, Novačenje, Novac, Novine, Ožujak, Obala, Objava rata, Oklahoma, Okupacija, Opsada, Organizacija, Osmansko Carstvo, Otok, Otrantska vrata, Oxford, Oxfordshire (grofovija), Papinska Država, Pariz, Parlament, Personalna unija, Pijemont, Pirenejski poluotok, Pješaštvo, Požunski mir 1805., Pobjeda, Pobuna, Pobuna u Vendeji, Pojam, Politika, Poljaci, Poljoprivreda, Poljska, Poljsko-Litavska Unija, Poluotok, Pomorac, Pomorje, Pomorstvo, Porez na dohodak, Porez na imovinu, Porezni obveznik, Portugalci, Portugalsko kolonijalno carstvo, Povijest, Povjesničar, Predsjednik vlade, Pregovori, Prestiž, Prijestolonasljednik, Prijetnja nacionalnoj sigurnosti, Princ, Prognanik, Proizvod, Proizvodnja, Prosinac, Prosvjed, Protektorat Malta, Protunapad, Prva Francuska Republika, Prvo Francusko Carstvo, Puč, Pukovnija, Radovan Ivančević, Rajna, Rajnska konfederacija, Rat, Ratište, Ratna mornarica, Ratni brod, Ratni zarobljenik, Río de la Plata, Rečenica, Regensburg, Regent, Resurs, Revolucija, Rijeka, Rim, Rt dobre nade, Rujan, Rusi, Rusija, Ruska carska vojska, Ruska ratna mornarica, Ruska revolucija, Ruski jezik, Rusko Carstvo, Rusko-turski rat (1806. – 1812.), San Diego, Kalifornija, Sankt-Peterburg, Santa Barbara, Satelitska država, Savojsko Vojvodstvo, Schleswig-Holstein, Sedmogodišnji rat, Sektor, Selim III., Seljak, Sicilija, Sigurnost, Siječanj, Sinonim, Sjedinjene Američke Države, Sjever, Sjeverna Amerika, Sjeverna Italija, Sjeverna Karolina, Sjeverno more, Slavko Goldstein, Slavoluk pobjede u Parizu, Slikarstvo, Smeđa, Smolensk, Smrt, Sovjetsk, Sovjetski Savez, Spaljena zemlja, Srebro, Sredozemlje, Sredozemno more, Srpanj, Stanovništvo, Stara Švicarska Konfederacija, Stipe Kutleša, Sto dana, Stožer, Strah, Strategija, Streljivo, Studeni, Subvencije, Suffolk, Suprug, Sveta Helena, Sveta Helena (otok), Sveti Petar Cetinjski, Sveto Rimsko Carstvo, Sveučilište u Cambridgeu, Sveučilište u Oxfordu, Sveučilište Yale, Svibanj, Taktika, Talijani, Telos, Tihi ocean, Tirol, Tiskarstvo, Tjedan, Tobago, Topništvo, Totalni rat, Transkripcija i transliteracija, Travanj, Tržište, Trgovačka mornarica, Trgovački brod, Trgovina, Trst, Ubojstvo, Ugovor, Ujedinjenje Italije, Ujedinjenje Njemačke, Ujedinjeno Kraljevstvo, Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske, Ultimatum, Utvrdno graditeljstvo, Vancouver, Veleposlanik, Velika Britanija (otok), Veliki vojvoda, Veliko Vojvodstvo Baden, Veliko Vojvodstvo Toskana, Veljača, Venecija, Vesna Pusić, Viška bitka 1811., Vijest, Viktor Emanuel I., Vilko Luncer, Vinko Brešić, Vinko Knežević, Virginia, Vještina, Vjenčanje, Vlada, Vladimir Muljević, Vlast, Vojna baza, Vojna diktatura, Vojna obrana, Vojna operacija, Vojni bjegunac, Vojnik, Vojska, Vojvodina Parma i Piacenza, Vojvodstvo, Vrhovni zapovjednik, William Pitt Mlađi, Wisconsin, Zagreb, Zapad, Zapadna Europa, Zapljena, Zapovjednik, Zatvor, Zürich, Zelena, Zemljopisno područje, Zima, 1. veljače, 10. lipnja, 12. kolovoza, 13. ožujka, 13. studenoga, 14., 14. lipnja, 14. listopada, 14. prosinca, 14. rujna, 15. siječnja, 15. srpnja, 16. kolovoza, 16. listopada, 16. siječnja, 16. svibnja, 1689., 17. kolovoza, 17. ožujka, 1790-ih, 1792., 1793., 1797., 1798., 1799., 18. kolovoza, 18. svibnja, 1800., 1801., 1802., 1803., 1804., 1805., 1806., 1807., 1808., 1809., 1810., 1811., 1812., 1813., 1814., 1815., 1822., 1833., 1853., 19. listopada, 19. travnja, 1918., 2. prosinca, 20. listopada, 20. rujna, 20. studenoga, 21. listopada, 21. ožujka, 21. studenoga, 22. lipnja, 22. srpnja, 22. svibnja, 23. kolovoza, 24. lipnja, 24. svibnja, 25., 25. travnja, 26. prosinca, 26. rujna, 27. listopada, 27. rujna, 28. srpnja, 3. ožujka, 30. studenoga, 5. srpnja, 6. srpnja, 6. travnja, 6. veljače, 7. rujna, 7. srpnja, 7. veljače, 8. listopada, 8. ožujka, 8. rujna, 8. veljače, 9. kolovoza, 9. studenoga. Proširite indeks (596 više) » « Stisni indeks

Abdikacija

Abdikacija (lat. ab... + dicere – reći, kazati) označava odricanje (od prijestolja), odstup, zahvalu, ostavku.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Abdikacija · Vidi više »

Admiral

Oznaka čina admirala u HRM Admiral je u većini modernih vojski najviši čin u ratnoj mornarici.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Admiral · Vidi više »

Agresija

Ulična tučnjava Agresija je ponašanje (emocionalna reakcija) kojemu je u osnovi namjera da se nanese šteta, da se netko fizički ili psihički povrijedi.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Agresija · Vidi više »

Akcija

Akcija može biti.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Akcija · Vidi više »

Alboransko more

mini Alboransko more je najzapadniji dio Sredozemnog mora i nalazi se između Španjolske na sjeveru i Maroka odnosno Alžira na jugu.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Alboransko more · Vidi više »

Aleksandar I., ruski car

Zimskom dvorcu. Aleksandar I. Pavlovič (23. prosinca 1777. – 1. prosinca 1825. (?)) je bio ruski car od 1801. godine, kralj Poljske od 1815. i veliki vojvoda Finske od 1809. godine.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Aleksandar I., ruski car · Vidi više »

Amerika

Zemljovid Amerika je grupno ime za kontinente Sjeverna Amerika, Središnja Amerika i Južna Amerika.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Amerika · Vidi više »

Andrea Zlatar Violić

Andrea Zlatar Violić (Zagreb, 13. travnja 1961.) hrvatska teoretičarka književnosti, ministrica kulture u Vladi premijera Milanovića od 23.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Andrea Zlatar Violić · Vidi više »

Andreas Hofer

Spomenik u Bergisel blizu Innsbrucka Strijeljanje Hofera u Mantovi. Andreas Hofer (San Leonardo in Passiria, 22. studenog 1767. – Mantova, 20. veljače 1810.) je bio tirolski domoljub, narodni junak i vođa pobune protiv Napoleonovih snaga i Bavarske.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Andreas Hofer · Vidi više »

Andrija Martonić

Andrija Martonić (Rab, Hrvatska, 1768. – Beč, Austrija, 7. ožujka 1855.) hrvatski barun i Feldzeugmeister (general topništva) u vojsci Habsburške Monarhije i kasnije Austrijskog Carstva.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Andrija Martonić · Vidi više »

Anglo-danski rat

Anglo-danski rat (1807. – 1814.) ili Rat topovnjača (eng. Gunboat War, dan. Kanonbådskrigen, nor. Kanonbåtkrigen), poslije mira u Tilzitu Velika Britanija se pobojala da će car Napoléon I. iskoristiti Dansku i njenu flotu (20 linijskih brodova, 17 fregata i veći broj topovnjača i manjih ratnih brodova) za provođenje svoje kontinentalne blokade koju je objavio 21.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Anglo-danski rat · Vidi više »

Anglo-ruski pomorski rat

Anglo-ruski pomorski rat (2. rujna 1807. – 18. srpnja 1812.) bio je faza neprijateljstava između Ujedinjenog Kraljevstva i Ruskog Carstva.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Anglo-ruski pomorski rat · Vidi više »

Ann Arbor, Michigan

Ann Arbor, grad u američkoj saveznoj državi Michigan i sjedište okruga Washtenaw.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Ann Arbor, Michigan · Vidi više »

Antwerpen

Antwerpen (fra. Anvers) grad je u Belgiji.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Antwerpen · Vidi više »

Armija

Armija (od lat. armata, eng. army, fr. armée, njem. Armee, rus. армия), najviša operativna formacija kopnene vojske (KoV) ili ratnog zrakoplovstva (RZ), sastavljena od korpusa ili divizija, koja, po pravilu, djeluje posebnim operacijskim pravcem ili na zasebnom bojištu.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Armija · Vidi više »

Arthur Wellesley, vojvoda od Wellingtona

Arthur Wellesley, vojvoda od Wellingtona Feldmaršal Arthur Wellesley, 1.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Arthur Wellesley, vojvoda od Wellingtona · Vidi više »

Atlantski ocean

Sjeverni i Južni Atlantski ocean Atlantski ocean, zvan i Atlantik, drugi je najveći ocean na Zemlji i pokriva približno petinu njene površine.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Atlantski ocean · Vidi više »

Augsburg

Augsburg (bavarski i švapski: Augschburg) grad je u Njemačkoj na jugozapadu savezne države Bavarske i sjedište vlade upravnog područja Schwaben.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Augsburg · Vidi više »

Auguste Marmont

Auguste Frédéric Louis Viesse de Marmont Auguste Frédéric Louis Viesse de Marmont (Châtillon sur Seine, 20. srpnja 1774. – Venecija, 22. ožujka 1852.) bio je francuski general, maršal i istraživač.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Auguste Marmont · Vidi više »

Austrijanci

Austrijanci su germanski narod bavarskog ili markomanskog porijekla, nastanjen na području današnje Austrije i susjednim područjima Njemačke, Italije, Švicarske, Slovenije te u prekomorskim zemljama.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Austrijanci · Vidi više »

Austrijsko Carstvo

Austrijsko Carstvo (njem. Kaiserthum Österreich) naziv je nasljednoga carstva nastalog na dijelu područja Svetog Rimskog Carstva i Habsburške Monarhije, a trajalo je od 1804. do 1867. godine.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Austrijsko Carstvo · Vidi više »

Austrougarska ratna mornarica

Austrougarska ratna mornarica bila je pomorski dio oružanih snaga Austro-Ugarske Monarhije.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Austrougarska ratna mornarica · Vidi više »

Đuro III., kralj Velike Britanije i Irske

Đuro III., eng. George William Frederick (London, 4. lipnja 1738. – Berkshire, 29. siječnja 1820.), kralj Velike Britanije i Irske, vojvoda od Braunschweig-Lüneburg i elektor Hanovera od 25. listopada 1760. do 1. siječnja 1801. godine.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Đuro III., kralj Velike Britanije i Irske · Vidi više »

Šešir

Doručak kod Tiffanyja'' Šešir je odjevni predmet kojim se pokriva glava.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Šešir · Vidi više »

Šleska

Šlezija Šleska ili Šlezija (poljski: Śląsk, njemački Schlesien, češki: Slezsko, šleski: Ślůnsk) povijesna je regija u Srednjoj Europi koja se danas većim dijelom nalazi u Poljskoj, a manjim dijelom u Češkoj Republici i Njemačkoj.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Šleska · Vidi više »

Španjolska

Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Španjolska · Vidi više »

Španjolski jezik

Španjolski jezik (ISO 639-3: spa; kastiljanski) romanski je jezik i jedan od pet velikih jezika svijeta.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Španjolski jezik · Vidi više »

Španjolski rat za neovisnost

''Drugi svibnja 1808.'', Francisco Goya, ilustrira događaj коji je bio povod za izbijanje rata Španjolski rat za neovisnost je pojam koji se odnosi na oružani sukob na Pirinejskom poluotoku koji se vodio između 1808. i 1814. godine, a sukobili su se: Španjolska, Portugal i Ujedinjeno Kraljevstvo na jednoj, te vojska Napoleona Bonaparte na drugoj strani.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Španjolski rat za neovisnost · Vidi više »

Španjolsko kolonijalno carstvo

rojigualdom'' (1785.). Burgundski križ danas se nalazi u kraljevskom grbu. Španjolsko kolonijalno carstvo (također i Španjolski imperij) bilo je prvo pravo svjetsko kolonijalno carstvo, ali i jedno od najvećih.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Španjolsko kolonijalno carstvo · Vidi više »

Šri Lanka

Šri Lanka, službeno Demokratska Socijalistička Republika Šri Lanka je otočna država u južnoj Aziji.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Šri Lanka · Vidi više »

Šveđani

Šveđani (švedski: svenskar), sjevernogermanski narod, oko 14 000 000 pripadnika naseljenih u Švedskoj, i znatnoj manjini u SAD-u, te u Finskoj, Kanadi, Norveškoj i Danskoj.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Šveđani · Vidi više »

Švedska

Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Švedska · Vidi više »

Švedsko Carstvo

Švedsko Carstvo odnosi se na osvojene teritorije Kraljevine Švedske u baltičkoj regiji tijekom 17.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Švedsko Carstvo · Vidi više »

Švicarci

Švicarac (Švicarci) je ime za građane srednjoeuropske države Švicarske.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Švicarci · Vidi više »

Švicarska

Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Švicarska · Vidi više »

Časnik

Časnik, u vojnom smislu je vojna osoba, pripadnik oružanih snaga na zapovjedničkom položaju, koji uz odgovarajuću civilnu izobrazbu imaju potreban stupanj vojnih znanja i vještina i ovlašteni su za zapovijedanje postrojbama, zapovjedništvima i ustanovama oružanih snaga.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Časnik · Vidi više »

Čovjek

Čovjek (lat. Homo sapiens − razuman čovjek) je najmnogobrojnija i najrasprostranjenija vrsta iz reda primata koja ima visoko razvijen mozak sposoban za apstraktno razmišljanje, govor, rješavanje problema, introspekciju, empatiju i sl.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Čovjek · Vidi više »

Øresund

Øresund (dan. Øresund, šv. Öresund, kolokvijalno Sundet) tjesnac je koji razdvaja danski otok Zeland i pokrajinu Skåne na jugu Švedske.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Øresund · Vidi više »

Élisa Bonaparte

'''Élisa Marie Anne Bonaparte''' Élisa Marie Anne Bonaparte (Ajaccio, 3. siječnja 1777. – Villa Vicentina, 7. kolovoza 1820.), Napoleonova najstarija sestra, francuska princeza, princeza Lucce i Piombina (1805. – 1814.), velika vojvotkinja Toskane (1809. – 1814.) i grofica Compignano, iz francuske carske dinastije Bonaparte.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Élisa Bonaparte · Vidi više »

Bagrationovsk

Bagrationovsk (ruski: Багратионовск, njemački: Preußisch Eylau prije 1946.), poljski: Pruska Iława / Iławka, litvanski:....) je gradić u Kalinjingradskoj oblasti, Rusija, 37 km udaljen od Kalinjingrada, na 54°23′ sjeverne zemljopisne širine i 20°38′ istočne zemljopisne dužine.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Bagrationovsk · Vidi više »

Balkanski poluotok

Balkan po široj definiciji Balkanski poluotok je naziv za geografsko-političku regiju Europe omeđenu - ovisno o autorima - na sjeverozapadu bilo Kvarnerskim, bilo Tršćanskim zaljevom, bilo nekim drugim mjestom na Jadranskom moru, a na istoku ili ušćem Dunava u Crno more ili čak do luke Odesa u današnjoj Ukrajini.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Balkanski poluotok · Vidi više »

Baltičko more

Baltičko more nalazi se na sjeveru Europe i sa Sjevernim morem povezano je tjesnacima Sunda, Veliki Belt, Mali Belt, Skagerrak, Kattegat i Kielskim kanalom. Baltičko more jest rubno more Atlantskoga oceana koje zatvaraju Danska, Estonija, Finska, Njemačka, Latvija, Litva, Poljska, Rusija, Švedska te sjeverna i srednjoeuropska nizina. Proteže se od 53°N do 66°N geografske širine i od 10°E do 30°E geografske dužine. Izmjena vode između Baltičkoga mora i Atlantskog oceana ograničena je i odvija se kroz danske tjesnace u Kattegat kroz Øresund te Veliki i Mali Belt. Najznačajniji zaljevi Baltičkoga mora jesu Botnički zaljev, Finski zaljev, Riški zaljev i Gdanjski zaljev. Administrativnu granicu Baltika na njezinu sjevernom rubu, na geografskoj širini 60°N, čine Ålandski i Botnički zaljevi, a na sjeveroistočnom rubu Finski zaljev, na istočnome Riški zaljev, a na zapadu švedski dio južnoga Skandinavskog poluotoka. Baltičko more povezano je umjetnim vodenim putovima s Bijelim morem preko Bijelomorsko-baltičkoga kanala i s Njemačkim zaljevom Sjevernoga mora Kielskim kanalom.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Baltičko more · Vidi više »

Batavijska Republika

Batavijska Republika (Bataafse Republiek) bila je vazalna francuska država u doba Napoleonskih ratova.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Batavijska Republika · Vidi više »

Bath (Somerset)

Bath je grad u grofoviji Somerset na jugozapadu Engleske.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Bath (Somerset) · Vidi više »

Bavarska

Bavarska (njem. Bayern) punim imenom Slobodna Država Bavarska (njem. Freistaat Bayern) je površinom najveća savezna zemlja ('Bundesland') Njemačke, smještena na njezinom jugoistoku.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Bavarska · Vidi više »

Baza

Baza (lat. basis.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Baza · Vidi više »

Beč

Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Beč · Vidi više »

Bečki kongres

„Bečki kongres“. Slikar je vjerojatno Jean-Baptiste Isabey (1819). Bečki kongres bio je skup predstavnika glavnih europskih političkih sila, koji se održao u Beču od 1. rujna 1814. do 9. lipnja 1815., pod predsjedanjem austrijskog državnika Klemensa Wenzela von Metternicha.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Bečki kongres · Vidi više »

Belgija

Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Belgija · Vidi više »

Berezina

Berezina (blr: Бярэзіна) rijeka je u Bjelorusiji.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Berezina · Vidi više »

Berkeley

* Berkeley, Kalifornija.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Berkeley · Vidi više »

Berkeley, Kalifornija

Berkeley je sveučilišni grad u američkoj saveznoj državi Kaliforniji.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Berkeley, Kalifornija · Vidi više »

Berlin

Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Berlin · Vidi više »

Birokracija

Tipični birokratski ured u Njemačkoj 18. stoljeće Birokracija (francuski: bureaucratie) je termin kojim se označava vladavina uprave, zapravo administrativnog osoblja koje radi po uredima (biroima) državne uprave, ali i svake velike organizacije.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Birokracija · Vidi više »

Bitka

William Sadler, Bitka kod Waterlooa Bitka je oružani sukob jakih vojnih snaga ili oružanih snaga u cjelini čiji ishod presudno utječe na ishod rata ili jedne njegove etape.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Bitka · Vidi više »

Bitka kod Austerlitza

Napoleon sa svojim vojnicima u zoru prije bitke, slika Louis-François baruna Lejeuna Saveznici (crveno), Francuzi (plavo), raspored trupa poslije 18 sati na dan 1. prosinca 1805. Odlučan napad na savezničku sredinu francuskih komandanata Hilairea i Dominique Vandammea rascijepao je saveznike na dva dijela i doveo Francuze u idealan položaj Stanje poslije 14 sati, dana 2. prosinca: saveznička vojska je opasno razdvojena. Napoleon sada ima mogućnost napada samo po jednom od krila, a on je izabrao lijevo. Bitka kod Austerlitza (poznata i kao bitka tri cara ili bitka kod Slavkova) bila je jedna od najvećih i najslavnijih Napoleonovih bitaka, koja se dogodila 2. prosinca 1805.; ona je označila i kraj ratnih operacija 1805.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Bitka kod Austerlitza · Vidi više »

Bitka kod Borodina

"Bitka kod Borodina, 7. rujna 1812.", slika iz 1822. autora Louisa Lejeunea Bitka kod Borodina (rus.: Бородинское сражение, Borodinskoe sraženie; fra.: Bataille de la Moskova) se odvijala 7. rujna 1812. kod sela Borodina koje je udaljeno oko 115 kilometara od Moskve.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Bitka kod Borodina · Vidi više »

Bitka kod Leipziga

Bitka kod Leipziga ili Bitka naroda odvijala se od 16. do 19. listopada 1813. kod Leipziga, Saska, i u njoj su snage VI. koalicije (Rusko Carstvo, Kraljevina Pruska, Austrijsko Carstvo i Kraljevina Švedska) predvođene Aleksandrom I. i Karlom Filipom, odlučno porazile Napoleona I., cara Prvog Francuskog Carstva.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Bitka kod Leipziga · Vidi više »

Bitka kod Marenga

Bez opisa.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Bitka kod Marenga · Vidi više »

Bitka kod Trafalgara

Bitka kod Trafalgara je pomorska bitka koja se vodila 21. listopada 1805. tijekom Napoleonskih ratova, u kojoj su se sukobili francuska i britanska mornarica.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Bitka kod Trafalgara · Vidi više »

Bitka kod Waterlooa

Bitka kod Waterlooa počela je nedjelju 18. lipnja 1815. kod Waterlooa u današnjoj Belgiji.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Bitka kod Waterlooa · Vidi više »

Bliski istok

osmanlijskim granicama Bliski istok (hrv. sinonimi: „Prednji istok” ili „Srednji istok”) je zapadnjački geopolitički naziv za područja sjeveroistočne Afrike i jugozapadne Azije čije su granice slabo definirane.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Bliski istok · Vidi više »

Blokada

Blokada je aktivnost kojom se prinudno prekida (djelomično ili potpuno) protok namirnica, robe, ratnog materijala ili komunikacija u/iz određenog područja.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Blokada · Vidi više »

Bloomsbury Publishing

Bloomsbury Publishing plc nezavisna je izdavačka kuća sa sjedištem u Londonu poznata po romanima.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Bloomsbury Publishing · Vidi više »

Bojište

Zapadno bojište 1915-16. Bojište, bitnica ili bojno polje je kopneni, morski i zračni prostor koji jest ili koji može biti obuhvaćen borbenim djelovanjima, a koji je po svojim zemljopisnim osobinama odvojeno od drugih područja (prirodnim zaprekama, udaljenošću i sl.), pri čemu se promjena situacije u tom prostoru ne će neposredno odraziti na stanje na inim prostorima (bojištima).

Novi!!: Napoleonski ratovi i Bojište · Vidi više »

Boris Olujić

Dr.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Boris Olujić · Vidi više »

Boston, Massachusetts

Boston je glavni i najveći grad američke savezne države Massachusetts.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Boston, Massachusetts · Vidi više »

Botnički zaljev

Botnički zaljev na zemljovidu Baltičkog mora Botnički zaljev (finski: Pohjanlahti; švedski: Bottniska vikenje) je sjeverni dio Baltičkog mora.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Botnički zaljev · Vidi više »

Boulogne-sur-Mer

Boulogne-sur-Mer je gradić u Francuskoj u departmanu Pas-de-Calais u regiji Nord-Pas de Calais.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Boulogne-sur-Mer · Vidi više »

Brazilsko Carstvo

Brazilsko Carstvo (port. Império do Brasil) bila je monarhija u Južnoj Americi.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Brazilsko Carstvo · Vidi više »

Britanci

Britanci, ime kojim se označavaju narodi čije je podrijetlo anglosaksonsko, odnosno stanovnici Britanskog otočja, otoka Man, Kanalskih otoka i britanskih prekomorskih teritorija.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Britanci · Vidi više »

Britanska Gvajana

Britanska Gvajana, 1908. Britanska Gvajana (eng. British Guiana) je bila ime engleske kolonije koja se nalazila na sjevernoj obali Južne Amerike.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Britanska Gvajana · Vidi više »

Britanska Kolumbija

Britanska Kolumbija (engleski British Columbia; francuski Colombie-Britannique; skraćeno: BC) je jedna od 10 kanadskih pokrajina na zapadnoj strani Kanade.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Britanska Kolumbija · Vidi više »

Britanska kraljevska ratna mornarica

Zastava ''Kraljevske ratne mornarice'' Ujedinjenog Kraljevstva Kraljevska ratna mornarica Ujedinjenog Kraljevstva (engl. Royal Navy) je pomorska komponenta oružanih snaga Velike Britanije.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Britanska kraljevska ratna mornarica · Vidi više »

Britansko Carstvo

Kasnija zastava Britanskoga Carstva Britansko Carstvo 1921. godine Britansko Carstvo je naziv za zajednicu dominiona, kolonija, protektorata, mandata i drugih ovisnih područja kojima je upravljalo Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Britansko Carstvo · Vidi više »

Brod

Ruska fregata ''Pallada'' Brod je plovno sredstvo sposobno za kretanje po moru, rijekama i jezerima koje služi najčešće za prijevoz robe i putnika.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Brod · Vidi više »

Brodogradilište

Brodogradilšte ''Uljanik'' Brodogradilište je veći ili manji industrijski pogon za gradnju i popravak brodova, objekata morske tehnologije i drugih plovnih objekata te njihovo popravljanje i održavanje smještenog na pogodnom mjestu morske obale, na riječnim ušćima, obalama rijeka, kanala i jezera.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Brodogradilište · Vidi više »

Brodogradnja

Na slici ljudi s Francisco de Orellana-ove ekspedicije grade jedrenjak ''San Pedro'', da bi mogli krenuti u potragu za hranom Brodogradnja je industrija koja proizvodi jedan od najkompleksnijih proizvoda - brod.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Brodogradnja · Vidi više »

Bruna Kuntić-Makvić

Bruna Kuntić – Makvić (Zagreb, 25. ožujka, 1952.), hrvatska suvremena povjesničarka.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Bruna Kuntić-Makvić · Vidi više »

Bruto domaći proizvod

BDP po paritetu kupovne moći. MMF-u. Bruto domaći proizvod (BDP, engleski gross domestic product, GDP) je makroekonomski indikator koji pokazuje vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u zemlji tijekom dane godine, izraženo u novčanim jedinicama.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Bruto domaći proizvod · Vidi više »

Burbonci

Dinastija Bourbon, također i Burbonci (fra. Bourbon, špa. Borbón), jedna je od najvažnijih europskih vladarskih dinastija.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Burbonci · Vidi više »

Cambridge

Grad Cambridge je staro Sveučilišno mjesto u UK i administrativni centar okruga Cambridgeshirea.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Cambridge · Vidi više »

Cambridge University Press

Cambridge University Press je akademska izdavačka kuća iz Ujedinjenog Kraljevstva.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Cambridge University Press · Vidi više »

Cambridge, Massachusetts

Cambridge je peti po veličini grad u američkoj saveznoj državi Massachusetts, na sjeveroistoku Sjedinjenih Američkih Država od 106 039 stanovnika.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Cambridge, Massachusetts · Vidi više »

Car

Austrijska carska kruna Car (od lat. caesar) je vladar, odnosno državni poglavar u državi koja je po državnom uređenju carstvo.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Car · Vidi više »

Caroline Bonaparte

Caroline Bonaparte, u svojoj 25. godini života Caroline Maria Annonciade Bonaparte (Ajaccio, 25. ožujka 1782. – Firenca, 18. svibnja 1839.), napuljska kraljica.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Caroline Bonaparte · Vidi više »

Carstva

Svijet 1910 g., pod dominacijom kolonijalnih carstva Carstva su države golemoga prostranstva kojima vlada samo jedan vladar.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Carstva · Vidi više »

Cádiz (grad)

Cádiz Cádiz je grad i luka u jugozapadnoj Španjolskoj.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Cádiz (grad) · Vidi više »

Centralizacija

Centralizacija je pojam koji znači vladavinu nekog prostora iz jednoga sjedišta, tj.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Centralizacija · Vidi više »

Cesta

šumu. Autocesta A1 Cesta je svaka javna prometnica, ulice u naselju i nerazvrstane ceste na kojima se obavlja promet.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Cesta · Vidi više »

Citadela

Budimpešti Citadela je pojam koji označava najsnažnije utvrđeni, obično središnji dio utvrde, uporišta.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Citadela · Vidi više »

Connecticut

Connecticut je savezna država na sjeveroistoku SAD-a.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Connecticut · Vidi više »

Cork

Cork (irski: Corcaigh od riječi corcach što znači močvara) je drugi po veličini grad u Republici Irskoj a na Irskom otoku je treći grad po veličini.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Cork · Vidi više »

Crna

Crna boja Crna boja.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Crna · Vidi više »

Crna Gora (1516. – 1852.)

Koncem 15. stoljeća nastala je Crnojevića država, a Crnogorci su potpali pod Osmanlijsko Carstvo.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Crna Gora (1516. – 1852.) · Vidi više »

Crvena

Crvena boja Crvena boja.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Crvena · Vidi više »

Dalmacija

grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Dalmacija · Vidi više »

Dan

sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. jednadžbom vremena. nebeske sfere i izmjene dana i noći. Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Dan · Vidi više »

Danska

Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Danska · Vidi više »

Danska-Norveška

Danska-Norveška je naziv za bivši politički entitet, uniju, koja se sastojala od kraljevina Danske i Norveške, uključujući norveške teritorije Island, Grenland i Farske otoke.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Danska-Norveška · Vidi više »

De facto

De facto je latinski izraz koji znači »činjenično« ili »u praksi«.

Novi!!: Napoleonski ratovi i De facto · Vidi više »

Desetljeće

Desetljeće je razdoblje od 10 godina.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Desetljeće · Vidi više »

Djelatnik

Kini. Djelatnik ili radnik je u najširem smislu, osoba koji želi postići odredeni cilj kroz fizičku i / ili mentalnu djelatnost ili rad.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Djelatnik · Vidi više »

Dnevnik Nove TV

Dnevnik Nove TV je središnja informativna emisija koja se prikazuje svaki dan na Novoj TV u 19.00 sati.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Dnevnik Nove TV · Vidi više »

Dobrovoljni rad

Dobrovoljni rad (ili francuska posuđenica volonterstvo, volontarijat) je rad osobe koja obavlja posao za dobrobit drugih bez financijske naknade.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Dobrovoljni rad · Vidi više »

Dom lordova

Dom lordova (engleski: House of Lords ili House of Peers) je Gornji dom britanskog dvodomnog parlamenta.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Dom lordova · Vidi više »

Donald Sutherland

Donald Sutherland, (Saint John, Novi Brunswick, Kanada, 17. srpnja 1935.) je kanadski glumac čija karijera traje već preko 50 godina.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Donald Sutherland · Vidi više »

Država

Država je organizirana društvena zajednica ujedinjena pod zajedničkim političkim sustavom.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Država · Vidi više »

Državno područje

Državno područje ili državni teritorij je ukupnost prostora (jedinstvenog ili u više međusobno odvojenih dijelova, kao npr. eksklave) koji potpadaju pod suverenitet jedne države.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Državno područje · Vidi više »

Društvo

Društvo se može definirati kao cjelokupnost odnosa ljudi prema prirodi i međusobnih odnosa ljudi.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Društvo · Vidi više »

Druga Poljska Republika

Druga Poljska Republika 1939. Druga Poljska Republika 1922. – 1939. Šleskog ustanka Józef Piłsudski, predsjednik Poljske Druga Poljska Republika, Druga Poljska Zajednica ili međuratna Poljska je poljska država koja je postojala između Prvog i Drugog svjetskog rata, u tom razdoblju Poljaci su vratili svoju nezavisnost.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Druga Poljska Republika · Vidi više »

Drugi svibnja 1808.

Drugi svibnja 1808., poznata i kao Juriš Mameluka (španjolski: El 2 de mayo de 1808 en Madrid ili La carga de los mamelucos Pristupljeno 26. svibnja 2020.) je slika španjolskog romantičarskog slikara Francisca Goye; najslavnija kao pratnja njegove još slavnije slike, Treći svibnja 1808. Obje slike su naslikane u roku od dva mjeseca tijekom 1814.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Drugi svibnja 1808. · Vidi više »

Dubrovačka Republika

Dubrovačka Republika (lat. Respublica Ragusina, tal. Repubblica di Ragusa) bila je patricijska državica nastala iz srednjovjekovne dubrovačke komune.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Dubrovačka Republika · Vidi više »

Dug

Dug je iznos sredstava, koje dužnik duguje vjerovniku.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Dug · Vidi više »

Dunav

Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Dunav · Vidi više »

Egipat

Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Egipat · Vidi više »

Elba

Elba talijanski je otok u Toskani, a nalazi se 20 km od obale.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Elba · Vidi više »

Embargo

Embargo je postupak neke države ili skupine država koji ograničava isplovljenje brodova ili kretanje roba iz nekih ili svih područja jedne države u jednu ili više drugih država.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Embargo · Vidi više »

Engleska

Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Engleska · Vidi više »

Eugène de Beauharnais

Eugène de Beauharnais (Pariz, 3. rujna 1781. – München, 21. veljače 1824.), fraancuski vojskovođa, carski knez (od 1805.), potkralj Italije (od 1805.) te grof Leuchtenberga i knez Eichstätta (od 1817.), pastorak francuskog cara Napoleona I.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Eugène de Beauharnais · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Europa · Vidi više »

Evakuacija i spašavanje

Evakuacija i spašavanje obuhvaća skup radnji, procesa i pravila koje je potrebno provesti u slučaju iznenadnog događaja (požara, potresa, elementarnih nepogoda i slično) koji može ugroziti zdravlje i život ljudi.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Evakuacija i spašavanje · Vidi više »

Fateh Ali-šah Kadžar

Fate Ali-šah Kadžar (perz. فتحعلی‌شاه; Damgan, 5. rujna 1772. – Isfahan, 23. listopada 1834.), šah Irana i drugi vladar iz kadžarske dinastije.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Fateh Ali-šah Kadžar · Vidi više »

Ferdinand I. od Dviju Sicilija

Gennaro Maldarelli: ''Portret Ferdinanda I. od Dviju Sicilija'', prije 1825. godine. Museo nazionale di Capodimonte, Napulj Ferdinand I. Burbonski (Ferdinando Antonio Pasquale Giovanni Nepomuceno Serafino Gennaro Benedetto; Napulj, 12. siječnja 1751. – Napulj, 4. siječnja 1825.), talijanski monarh iz dinastije Kapetovića, iz koje je grana kraljevska kuća Burbonci Dviju Sicilija.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Ferdinand I. od Dviju Sicilija · Vidi više »

Ferdinand VII.

Ferdinand VII. (španjolski Fernando VII), španjolski kralj od 1813. do 1833. godine.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Ferdinand VII. · Vidi više »

Filozofija

otrovnu kukutu. Filozofija ili mudroslovlje je znanost koja proučava načelne (principijalne), apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Filozofija · Vidi više »

Financije

Financije su područje ekonomije koje se bavi proučavanjem tržišta novca i kapitala te njihove distribucije.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Financije · Vidi više »

Finska

Finska (fin. Suomi), službeno Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom. Ålandski Otoci su, uz jugozapadnu obalu, pod Finskom vrhovnom vlašću, ali uživaju ekstenzivnu autonomiju. Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera. Ima 187.888 jezera (većih od 500 m²) te 179.584 otoka. Rijeke se koriste za splavarenje drva. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Najveće prirodno bogatstvo su šume stoga glavno mjesto u industriji zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze. U gušće naseljenom primorju razvio se Helsinki, glavni grad i najveća luka s razvijenom industrijom. Finci pripadaju ugrofinskoj skupini naroda i govore finskim jezikom. Uz finski službeni jezik je i švedski. Godine 1995. postala je članica Europske unije. Godine 2023. postala je članica NATO-a.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Finska · Vidi više »

Finski zaljev

Baltičko more i Finski zaljev Finski zaljev (finski: Suomenlahti; ruski: Финский залив, Finskii zaliv; švedski: Finska viken; estonski: Soome laht) je zaljev na istočnoj strani Baltičkog mora.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Finski zaljev · Vidi više »

Flota

Omanskom zaljevu za vrijeme Operacije ''Enduring Freedom''Flota je ukupnost ratnih brodova jedne države, odnosno trgovačkih, putničkih ili riječnih brodova u vlasništvu neke kompanije (brodara) ili države.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Flota · Vidi više »

Francisco Goya

Francisco José de Goya y Lucientes (Fuendetodos, Španjolska, 30. ožujka 1746. – Bordeaux, Francuska, 16. travnja 1828.), španjolski slikar i graver.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Francisco Goya · Vidi više »

Francuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Francuska · Vidi više »

Francuska Gijana

Francuska Gijana ili Francuska Gvajana, prekomorski je departman i prekomorska regija Francuske Republike.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Francuska Gijana · Vidi više »

Francuska mornarica

Francuska mornarica (' Nacionalna mornarica &#x27), pomorski je ogranak francuskih oružanih snaga i jedan od pet grana vojne službe Francuske.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Francuska mornarica · Vidi više »

Francuska revolucija

Juriš na Bastilju, 14. srpnja 1789. Francuska građanska (buržoaska) revolucija započela je 1789. godine, a trajala do 1795., po nekima i 1799. godine.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Francuska revolucija · Vidi više »

Francuski jezik

Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Francuski jezik · Vidi više »

Francuski republikanski kalendar

Francuski republikanski kalendar (franc. calendrier républicain français) ili francuski revolucionarni kalendar (franc. calendrier révolutionnaire français), kalendar predložen tijekom Francuske revolucije.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Francuski republikanski kalendar · Vidi više »

Francuski revolucionarni ratovi

Francuski revolucionarni ratovi je naziv koji se koristi za seriju oružanih sukoba koje je revolucionarna Francuska vodila s raznim europskim državama u razdoblju od 1792. do 1802. godine.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Francuski revolucionarni ratovi · Vidi više »

Francusko carstvo

Zemljovid Francuskog Kolonijalnoga carstva (zelena.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Francusko carstvo · Vidi više »

Francuzi

Francuzi (franc. les Français) su romanski narod na zapadu Europe.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Francuzi · Vidi više »

Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva

Franjo II. – rođen kao Franz Joseph Karl, pohrvaćeno: Franjo Josip Karlo (Firenca, 12. veljače 1768. – Beč, 2. ožujka 1835.) – bio je posljednji car Svetog Rimskog Carstva do 1806. godine kada je ukinuto nakon Napoleonove invazije.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Franjo Jelačić

Franjo barun Jelačić (Petrinja, 1746. – Szala-Apathy, Mađarska, 4. veljače 1810.), hrvatski časnik, general i podmaršal austrijske carske vojske, član plemićke obitelji Jelačić, otac bana Josipa Jelačića.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Franjo Jelačić · Vidi više »

Franjo Tomašić

Franjo Xaver Tomašić (2. listopada 1761. – Zadar, 12. kolovoza 1831.) hrvatski barun, prvi guverner Dalmacije, Feldmarschalleutnant (podmaršal) u vojsci Habsburške Monarhije i kasnije Austrijskog Carstva.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Franjo Tomašić · Vidi više »

Fregata

Njemačka fregata klase Mecklenburg-Vorpommern Britanska fregata HMS ''Jason'' u borbi s francuskom fregatom ''Seine'' 1798. Fregata je naziv koji se u najširem smislu koristi za ratni brod srednje veličine.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Fregata · Vidi više »

Fridrik II. Veliki

Fridrik II.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Fridrik II. Veliki · Vidi više »

Fridrik Vilim III., pruski kralj

Fridrik Vilim III. (3. kolovoza 1770. – 7. lipnja 1840.) bio je pruski kralj od 16. studenoga 1797. do svoje smrti 1840.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Fridrik Vilim III., pruski kralj · Vidi više »

Galicija (srednja Europa)

Karta Galicije 1836. godine Galicija, ili prema izvornom nazivu Galičina odnosno Haličina (ukr. Галичина (Halyčyna/Galičina), polj. Galicja, rus. Галиция (Galicija), njem. Galizien, mađ. Halics, češ. Halič), zemljopisna je regija u istočnom dijelu srednje Europe, smještena između zapadne Ukrajine i istočne Poljske.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Galicija (srednja Europa) · Vidi više »

Garda

Irska garda u Londonu. Garda (iz francuskog garde) označava elitnu vojnu jedinicu koja je odgovorna za zaštitu od najvažnijih državnih dužnosnika (predsjednika zemlje, premijera, ministra obrane) i glavnih državnih zgrada.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Garda · Vidi više »

Garnizon

Garnizon (od francuske riječi: garnir, što znači opskrbiti, opremiti, mislilo se posadu) predstavlja zajednički naziv za sve vojne jedinice smještene na određenom području, s ciljem da ga brane od potencijalnog neprijatelja.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Garnizon · Vidi više »

Gdanjsk

Gdanjsk (kašupski: Gduńsk, poljski: Gdańsk, njemački: Danzig) je mjesto u sjevernoj Poljskoj, nalazi se na Baltičkom moru.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Gdanjsk · Vidi više »

General

General (od lat. generalis - opći) je osoba koja se nalazi u vrhu vojne ili, nešto rjeđe, policijske hijerarhije.

Novi!!: Napoleonski ratovi i General · Vidi više »

Genova

Genova (ligurski jezik: Zena) je grad u sjevernoj Italiji, glavni grad pokrajine Genova i regije Ligurija.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Genova · Vidi više »

Gerilsko ratovanje

Gerilsko ratovanje način je ratovanja u kojemu manje vojne ili paravojne jedinice napadaju neprijateljske postrojbe na okupiranom dijelu jedne države.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Gerilsko ratovanje · Vidi više »

Glavni grad

Glavni grad (koji se ponekad naziva i prijestolnica ili metropola) određuje se na sljedeće načine.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Glavni grad · Vidi više »

Godina

Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Godina · Vidi više »

Gorenje

Gorenjem ili izgaranjem goriva može nastati plamen Gorenje ili izgaranje je kemijski proces, kod kojeg dolazi do oksidacije gorivih sastojaka nekog goriva.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Gorenje · Vidi više »

Gospodarstvo

Gospodarstvo (privreda), ljudska djelatnost koju čine tri osnovna čimbenika: proizvodnja, potrošnja i razmjena, a može biti samoopskrbno, što je svojstveno plemenskim i nerazvijenim zajednicama, i tržišno gospodarstvo u razvijenim zemljama.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Gospodarstvo · Vidi više »

Građansko pravo

Građansko pravo ili "civilno pravo" je skup pravnih normi kojima se uređuju društveni odnosi u koje osobe stupaju povodom stvari, činidaba i imovine, pa se takvi odnosi stoga nazivaju građanskopravnim odnosima.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Građansko pravo · Vidi više »

Grad

Grad Krakov, bivši glavni grad Poljske Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Grad · Vidi više »

Granica

Granica Škotske i Engleske Granica je u najširem smislu crta koja nešto omeđuje.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Granica · Vidi više »

Guverner

Guverner (od francuskog: gouverneur) u najširem smislu to je državni djelatnik najčešće iz izvršne vlasti, koji predstavlja poglavara države ili predstavnika vlasti na nekom teritoriju ili instituciji.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Guverner · Vidi više »

Habsburška Monarhija

Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745. do 1918., i nasljednici iz dinastije Habsburg-Lothringen.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Habsburška Monarhija · Vidi više »

Harvardovo sveučilište

Harvardovo sveučilište (engl. Harvard University), najstarije sveučilište u SAD-u. Jedno je od najcjenjenijih uz Yaleovo sveučilište i član je "Lige bršljana".

Novi!!: Napoleonski ratovi i Harvardovo sveučilište · Vidi više »

Hegemonija

Prevlast ili posuđenica hegemonija (iz starogrčkog: hegemon "vođa") odnosi se na dominaciju ili prevlast jedne države, etnije u organizaciji ili sličnim čimbenicima na području politike, vojske, gospodarstva, vjere i/ili kulture.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Hegemonija · Vidi više »

Historiografija

Historiografija je skup istraživanja u povijesti, posvećenih određenoj temi ili povijesnom razdoblju ili skup povijesnih radova koji imaju ideološko, lingvističko ili nacionalno jedinstvo.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Historiografija · Vidi više »

Horatio Nelson

Horatio Nelson (Burnham Thorpe, 29. rujna 1758. – Trafalgar, 21. listopada 1805.) bio je britanski pomorac i admiral.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Horatio Nelson · Vidi više »

Hrana

Hrana Riblja juha Hrana je bilo koja tvar koja apsorpcijom u ljudskom organizmu doprinosi očuvanju homeostaze istog.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Hrana · Vidi više »

Hrčak (portal)

Hrčak – Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske, središnji je portal na kojem je dostupan sadržaj hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa koji omogućuju otvoreni pristup svojim radovima.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Hrčak (portal) · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatski jezik

Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Hrvatski jezik · Vidi više »

Humanitarna pomoć

Pakistan 2005. Humanitarna pomoć (od lat. humanitas ljudskost) je kratkoročna materijalna i logistička pomoć kao mjera za zaštite i brige za ljude na humanitarnoj osnovi.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Humanitarna pomoć · Vidi više »

Ignjat Gyulay Maros-Németh

Ignjat Gyulay Ignjat (Ignàc) Gyulay Maros-Németh (Sibiu, 11. rujna 1763. – Beč, 11. studenog 1831.), austrijski podmaršal, hrvatski ban od 1806. do 1831. Bio je general topništva.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Ignjat Gyulay Maros-Németh · Vidi više »

Ilirske pokrajine

Ilirske pokrajine (fra. Les Provinces Illyriennes) naziv je za hrvatske i slovenske zemlje pod francuskom vlašću u doba Napoleona, a dobile su ime po starosjediocima Ilirima.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Ilirske pokrajine · Vidi više »

Imovina

Imovina je ukupna vrijednost resursa, odnosno izvora potencijalne imovine, kojima poduzetnik raspolaže i njima se koristi kako bi ostvario gospodarsku aktivnost.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Imovina · Vidi više »

Indiana

Indiana je savezna država u SAD-u. 93994 km2.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Indiana · Vidi više »

Indija

Republika Indija smještena je u Južnoj Aziji, zauzima veći dio indijskog potkontinenta te je najmnogoljudnija država na svijetu od 2023., s više od milijardu stanovnika, koji govore više od stotinu različitih jezika.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Indija · Vidi više »

Indijski ocean

Indijski ocean Indijski ocean je treća po veličini vodena površina na svijetu, a pokriva oko 20 % površine Zemlje.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Indijski ocean · Vidi više »

Industrija

Industrija je skup ljudskih djelatnosti koje su okrenute proizvodnji robe i usluga.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Industrija · Vidi više »

Invazija

Invazija (iz latinskog invadere „ući“) može biti.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Invazija · Vidi više »

Investitura

Investitura je darivanje službenog položaja.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Investitura · Vidi više »

Irska

Irska (ir. Éire, eng. Ireland), otočna je zapadnoeuropska država koja na sjeveroistoku graniči s Ujedinjenim Kraljevstvom. Naziva se još i Zelenim otokom te zemljom svetaca i heroja. Prema ustavnome uređenju Irska je parlamentarna demokracija, podijeljena a 26 grofovija, a glavni grad je Dublin. Članica je Europske unije od 1973., a službena valuta je euro, koji je 2002. zamijenio irsku funtu.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Irska · Vidi više »

Irska (otok)

Položaj Irskog otoka Irska (irski: Éire) je treći po površini otok u Europi.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Irska (otok) · Vidi više »

Istočna Europa

Istočna Europa Istočna Europa europska je regija koju čine države.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Istočna Europa · Vidi više »

Istok

Istok je strana svijeta nasuprot zapadu.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Istok · Vidi više »

Istrapedia

Naslovnica Istrapedije Istrapedia je prva regionalna internetska enciklopedija u Hrvatskoj.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Istrapedia · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Italija · Vidi više »

Ithaca, New York

Ithaca je grad u američkoj saveznoj državi New York.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Ithaca, New York · Vidi više »

Ivanovci

Grb Suverenog vojničkog i bolničkog reda sv. Ivana od Jeruzalema, Rodosa i Malte Zastava Suverenog vojničkog i bolničkog red sv. Ivana od Jeruzalema, Rodosa i Malte Ivanovci ili Hospitalci (Lat. Iohannites, u Hrvatskoj još i Božjaci), danas Malteški Red, rimokatolički je viteški red nastao u Jeruzalemu potkraj 11.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Ivanovci · Vidi više »

Ivica Prlender

Ivica Prlender (Dubrovnik, 1957.) je hrvatski povjesničar.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Ivica Prlender · Vidi više »

Izborni knezovi

Izborni knezovi (njem. Kurfürst; – jednina; Kurfürsten – množina), bili su članovi izbornog tijela – elektorata, koje je imalo za zadatak birati careve Svetog Rimskog Carstva.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Izborni knezovi · Vidi više »

Jadransko more

Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Jadransko more · Vidi više »

Jakša Zlatar

Jakša Zlatar, prof.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Jakša Zlatar · Vidi više »

Jérôme Bonaparte

Jérôme Bonaparte (tal. Girolamo Buonaparte), (Ajaccio, Korzika, 15. veljače 1784. – Villegenis, Francuska, 24. lipnja 1860.), najmlađi brat Napoleona I.; vestfalski kralj od 1807. do 1813. godine kao Jerome I. i francuski maršal.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Jérôme Bonaparte · Vidi više »

Józef Poniatowski

Józef Poniatowski Józef Antoni Poniatowski (Beč, 7. svibnja 1763. – Leipzig, 19. listopada 1813.) - poljski general i nacionalni heroj, maršal francuske vojske Poniatowski je sin feldmaršala Andrzeja Poniatowskog, a majka mu se zvala Maria Theresia von Kinsky Wchinitz und Tettau.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Józef Poniatowski · Vidi više »

Jean Lannes

Jean Lannes, 1.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Jean Lannes · Vidi više »

Jena

Jena je grad u njemačkoj saveznoj pokrajini Tiringiji, poznat po sveučilištu Friedricha Schillera, koje je s preko 20 000 studenata među većima u zemlji i koje je osnovano još 1558. godine.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Jena · Vidi više »

Joachim Murat

Joachim Murat Joachim Murat (Labastide-Fortunière, 25. ožujka 1767. – Pizzo, 13. listopada 1815.), francuski maršal.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Joachim Murat · Vidi više »

Jonski otoci

Jonski otoci Jonski otoci ili Sedam otoka (gr: Επτάνησα - Eptanisa), kako ih još nazivaju u Grčkoj je skupina od sedam većih i više manjih otoka u Jonskom moru.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Jonski otoci · Vidi više »

Joseph Bonaparte

Joseph Bonaparte (španjolski José I., puno ime Joseph Napoleon Bonaparte) (Corte, Korzika, 7. siječnja 1768. – Firenca, Toskana, 28. srpnja 1844.), kralj Napulja i kralj Španjolske.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Joseph Bonaparte · Vidi više »

Josip Filip Vukasović

''Josip Filip Vukasović'' ''Viteški grb obitelji Vukasović Ljubović, Enver, ''Grbovi plemstva Gacke i Like'', adamić, Rijeka, 2001., ISBN 953-6531-75-5, str. 192-195 '' Josip Filip Vukasović (Sveti Petar (Bruvno), 1755. - Beč, 1809.), hrvatski ratnik i graditelj koji je poznat kao graditelj Lujzinske ceste te poznati vojskovođa koji je stekao u Vojsci Habsburške Monarhije čin podmaršala.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Josip Filip Vukasović · Vidi više »

Južna Afrika

Južna Afrika (službeno Republika Južna Afrika) država je na krajnjem jugu afričkog kontinenta, na obalama Atlantskog i Indijskog oceana.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Južna Afrika · Vidi više »

Južna Amerika

Južna Amerika Južna Amerika je kontinent koji se nalazi na južnoj polutci Zemlje.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Južna Amerika · Vidi više »

Jug

Jug je jedna od četiri glavne strane svijeta.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Jug · Vidi više »

Jugozapad

Jugozapad je jedna od sporednih strana svijeta.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Jugozapad · Vidi više »

Juriš

iz utvrde Siget (1825) Juriš je vojni manevar u kojem se neprijatelja napada silovito i odlučno pri punoj brzini pješaštva i/ili konjaništva (u modernom dobu i oklopništva).

Novi!!: Napoleonski ratovi i Juriš · Vidi više »

Kadžarsko Carstvo

Kadžarsko Carstvo (perz. دولت علیّه ایران; Dovlat-e Elije-je Irân; Uzvišena država Iran) je naziv za novovjekovnu iransku državu pod kadžarskom dinastijom.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Kadžarsko Carstvo · Vidi više »

Kalifornija

Los Angeles, najveći grad Kalifornije Pustinja Mohave Kalifornija (eng. California) je savezna država na zapadu SAD-a, a proteže se uz obalu Tihog oceana i graniči s američkim saveznim državama Oregonom i Nevadom te meksičkom saveznom državom Baja California na poluotoku Donja Kalifornija.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Kalifornija · Vidi više »

Kalinjingrad

Kalinjingrad (ruski: Калининград, njemački: Königsberg, poljski: Królewiec, a od 14. do 16. stoljeća: Królówgród, zatim litavski: Karaliaučius, latinski: Regiomontium), lučki grad i glavni grad Kalinjingradske oblasti, ruske eksklave između Poljske i Litve, s pristupom Baltičkom moru.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Kalinjingrad · Vidi više »

Kaluga

Kaluga (rus. Калуга) je grad u Rusiji i administrativno središte Kaluške oblasti.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Kaluga · Vidi više »

Kamata

Kamata (engl. interest, njem. Zins) je cijena za prepuštanje kapitala na određeni rok, a obračunava se od dana dospijeća potraživanja.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Kamata · Vidi više »

Kampanja

Kampanja – dolazi od francuske riječi campagne što znači vojni pohod, bitku.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Kampanja · Vidi više »

Kanada

Kanada je, s površinom od 9.984.670 km², druga najveća država na svijetu po površini.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Kanada · Vidi više »

Kaos

Kaos (od grčkog, Chaos) se tipično odnosi na stanje bez reda i predvidljivosti.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Kaos · Vidi više »

Kapitulacija

GFM Wilhelm Keitel pri potpisu kapitulacije tijekom noći s 8. na 9. svibnja 1945. u Berlinu. Kapitulacija (lat. capitulare, dogovoriti uvjete) je politički ili vojni sporazum, odnosno čin kojim država ili veća vojna formacija tijekom rata ili sličnog oružanog sukoba pristaje na prestanak oružanog otpora, odnosno predaju teritorija, ljudstva ili opreme neprijateljskoj državi, vojsci ili paravojnoj formaciji pod određenim uvjetima.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Kapitulacija · Vidi više »

Karibi

eng icon ''A map of the West-Indies''(Herman Moll, 1736.) Karibi (staro, povijesno ime je Zapadnoindijski otoci, a koristi se i ime Antili) su otočje koje obuhvaća Velike Antile (Kuba, Jamajka, Portoriko i Hispaniola) i Male Antile koji se opet dijele na Privjetrinske i Zavjetrinske otoke.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Karibi · Vidi više »

Karikatura

Karikatura (tal. caricare - natovariti, pretjerati) je šaljivi likovni prikaz osobe koji preuveličava i deformira istaknute osobine portretiranog pojedinca.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Karikatura · Vidi više »

Karlo XIII. Švedski

Karlo XIII. Švedski Karlo XIII. (Stockholm, 7. listopada 1748. – Stockholm, 5. veljače 1818.), švedski kralj od 1809.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Karlo XIII. Švedski · Vidi više »

Karlo XIV. Ivan

Karlo XIV.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Karlo XIV. Ivan · Vidi više »

Kastiljci

Kastiljci Kastiljci (španjolski: castellanos; arapski ესპანელები) su romanski narod nastanjen na gotovo čitavom području Pirenejskog poluotoka, u Španjolskoj.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Kastiljci · Vidi više »

Katastrofa

svibnju 2014. Katastrofa u smislu Zakona o sustavu civilne zaštite je stanje izazvano prirodnim i/ili tehničko-tehnološkim događajem koji opsegom, intenzitetom i neočekivanošću ugrožava zdravlje i živote većeg broja ljudi, imovinu veće vrijednosti i okoliš, a čiji nastanak nije moguće spriječiti ili posljedice otkloniti djelovanjem svih operativnih snaga sustava civilne zaštite područne (regionalne) samouprave na čijem je području događaj nastao te posljedice nastale terorizmom i ratnim djelovanjem.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Katastrofa · Vidi više »

Kavkaz

Kavkaski krajolik u Azerbajdžanu Kavkaz je gorje koje tvori prirodnu granicu Europe i Azije, a zemljopisno je smješten između Crnog mora i Kaspijskog jezera.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Kavkaz · Vidi više »

Kmetstvo

Riječ kmet dolazi od latinske riječi u franačkom značenju »čovjek iz kraljeve ili velikaševe pratnje«.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Kmetstvo · Vidi više »

Kneževina Lucca i Piombino

Kneževinu Lucca i Piombino stvorio je u srpnju 1805. Napoleon Bonaparte za svoju voljenu sestru Elisu Bonaparte.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Kneževina Lucca i Piombino · Vidi više »

Kodeks

Kodeks je pravilnik, skup načela o profesionalnom ponašanju.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Kodeks · Vidi više »

Kolokvij (skup)

Kolokvij (iz latinskog colloqui.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Kolokvij (skup) · Vidi više »

Kolonija

Kolonijalne sile i njihove kolonije Pod kolonijom se u novom vijeku podrazumijeva osvojeni teritorij izvan područja matične države koji se najčešće nalazi na drugom kontinentu i koji nema vlastitu političku, vojnu ili gospodarsku vlast.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Kolonija · Vidi više »

Kolovoz

Kolovoz Kolovoz (lat. augustus) osmi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Kolovoz · Vidi više »

Kompromis

Kompromis (latinski compromissium, uzajamno obećanje) je način rješenja sukoba koji se temelji na međusobnom dobrovoljnom dogovoru.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Kompromis · Vidi više »

Kongresna Poljska

Karta Kongresne Poljske Kongresna Poljska (poljski: Kongresówka) je bila država koja je od 1814. do 1915. godine bila u personalnoj uniji s Rusijom.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Kongresna Poljska · Vidi više »

Konjica

''Garde républicaine'', 8. svibnja 2005. Konjica ili konjaništvo, povijesni rod vojske čiji su pripadnici konjanici.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Konjica · Vidi više »

Konsenzus

Konsenzus ili sporazumna jednoglasna odluka je postupak donošenja odluka koji se ne zasniva na "vladavini većine" već na najvećoj mogućoj suglasnosti unutar skupine.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Konsenzus · Vidi više »

Kontinent

Pojam kontinent (od lat.: (terra) continens) označava "međusobno povezanu zemlju".

Novi!!: Napoleonski ratovi i Kontinent · Vidi više »

Konvoj

Drugog svjetskog rata. Konvoj je skupina vozila, obično motornih vozila ili brodova, koji putuju zajedno s međusobnom potporom i zaštitom.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Konvoj · Vidi više »

Kopenhagen

Kopenhagen (danski København, od "Købmandshavn" – trgovačka luka) je glavni i najveći grad Danske.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Kopenhagen · Vidi više »

Kopno

Grand Canyon Kopno čine dijelovi Zemlje koji nisu pokriveni oceanima ili drugim vodenim površinama.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Kopno · Vidi više »

Korpus

Standardna oznaka NATO za korpus Korpus ili zbor (od lat. corpus: tijelo) združena je operativna postrojba oružanih snaga (kopnene vojske ili ratnog zrakoplovstva) i u pravilu je brigadnog sastava.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Korpus · Vidi više »

Korupcija

Korupcija u međunarodnoj usporedbi (godine 2010.) Konvencija Ujedinjenih naroda protiv korupcije Korupcija (lat. corruptus – potplaćen) ili podmitljivost u pravnom smislu kazneno djelo zlouporabe povjerenja ili dužnosti koju se obnaša u upravi, sudskoj vlasti, gospodarstvu, politici, školstvu, kulturi i umjetnosti te u negospodarskim subjektima ili organizacijama, radi stjecanja materijalne ili nematerijalne koristi na koju nema pravnu osnovu.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Korupcija · Vidi više »

Kozaci

'''''Zaporošci pišu podrugljivo pismo sultanu''''''''Ilja Rjepin''', 1880. – 1891., ulje na platnu, 2.03 m × 3.58 m Ruski državni muzej, Sankt-Peterburg '''''U bitku''''': Zaporoški kozaci spremaju se krenuti iz svoga sela u bitku'''Mykola Pymonenko''', 1902. Vasilij Surikov, ''Jermak osvaja Sibir'', 1895., ulje, 599 x 285 cm. Kozačka patrola kod Bakua 1905. ruski car Nikola II. u okruženju svoje kozačke straže 1916. Posljednji vrhovni kozački zapovjednik ukrajinski hetman Pavlo Skoropadskij u vrijeme Ruske revolucije 1917. Kozaci su pripadnici vojničkih, pretežno ukrajinske i ruske etničke skupine, koji se od kraja 15. stoljeća pojavljuju na crnomorskim stepama, području južnog Dnjepra i Dona, tvoreći vojničku protuosmansku obrambenu ali i ofenzivnu vojnu pokrajinu.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Kozaci · Vidi više »

Kralj

Kralj Tomislav Kralj je vladar u državnom uređenju koje se zove kraljevstvo ili kraljevina.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Kralj · Vidi više »

Kraljevina

Kraljevina je društveno uređenje u kojem državom vladaju kralj i kraljica.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Kraljevina · Vidi više »

Kraljevina Holandija

Kraljevinu Holandija 1806. – 1810. (Koninkrijk Holland na nizozemskom, Royaume de Hollande na francuskom) je stvorio Napoleon Bonaparte kao vazalno kraljevstvo za svog trećeg brata, Luja Bonapartea, kako bi bolje kontrolirao Nizozemsku.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Kraljevina Holandija · Vidi više »

Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima

Kraljevina Hrvatska (također i Banska Hrvatska) došla je pod habsburšku vlast nakon rasula Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva kad je 1. siječnja 1527. hrvatski sabor u Cetinu samostalno izabrao Ferdinanda Habsburškog za hrvatskog kralja.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima · Vidi više »

Kraljevina Portugal

Kraljevina Portugal (port. Reino de Portugal, lat. Regnum Portugalliae), poznata kao i Ujedinjeno Kraljevstvo Portugala, Brazila i Algarvesa (port. Reino Unido de Portugal, Brasil e Algarves) te Kraljevina Portugala i Algarvesa (port. Reino de Portugal e dos Algarves, lat. Regnum Portugalliae et Algarbiae), bila je portugalska monarhija i prekretnica moderne Republike Portugal.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Kraljevina Portugal · Vidi više »

Kraljevina Pruska

Kraljevina Pruska (njem. Königreich Preußen) je bilo njemačko kraljevstvo od 1701. do 1918. Od ujedinjenja Njemačke 1871. do poraza u Prvom svjetskom ratu, Pruska je činila gotovo dvije trećine teritorija Njemačkog Carstva.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Kraljevina Pruska · Vidi više »

Kraljevina Sardinija

Kraljevina Sardinija je povijesna država koja je obuhvaćala otok Sardiniju i velika područja koja se danas nalaze u Francuskoj i Italiji.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Kraljevina Sardinija · Vidi više »

Kraljevina Saska

Kraljevina Saska unutar Njemačkog Carstva Kraljevina Saska (njemački: Königreich Sachsen), trajala je između 1806.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Kraljevina Saska · Vidi više »

Kraljevina Sicilija

Kraljevina Sicilija, 1154. godina Kraljevina Sicilija (lat. Regnum Siciliae or Sicilie;, tal. Regno di Sicilia) je kraljevina koju su 1130. godine osnovali Normani.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Kraljevina Sicilija · Vidi više »

Kraljevina Ugarska

Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Kraljevina Ugarska · Vidi više »

Kraljevska obitelj

Luja XIV. Kraljevska obitelj je proširena obitelj monarha.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Kraljevska obitelj · Vidi više »

Kraljevstvo Italija (1805. – 1814.)

Kovanica od 40 lira s prikazom ''Regno d'Italia'' (1812.) Kraljevstvo Italija (talijanski Regno d'Italia, također i Regno Italico; 17. svibnja 1805. – 11. travnja 1814.) država na sjeveru Apeninskog poluotoka koju je osnovao Napoleon.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Kraljevstvo Italija (1805. – 1814.) · Vidi više »

Krf

Krf (staro i novogrčki: Κέρκυρα, Kérkyra, latinski: Corcyra) je grčki otok u Jonskom moru.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Krf · Vidi više »

Krijumčarenje

Krijumčarenje je ilegalni prijevoz robe ili ljudi preko granice države.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Krijumčarenje · Vidi više »

Kriminal

Kriminal (od lat. crimen „optužba, krivica, zlodjelo“) ili, kršenje zakona, je postupak, čin, djelo kažnjivo po zakonu, zlodjelo.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Kriminal · Vidi više »

Krimski rat

Krimski rat vodio se od listopada 1853. do veljače 1856. godine između Ruskog Carstva i Alijanse koju su tvorili Britansko Carstvo, Drugo Francusko Carstvo, Osmansko Carstvo i Kraljevina Sardinija.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Krimski rat · Vidi više »

Krstarica

Krstarica (eng. cruiser, fra. croiseur) je tradicionalni naziv za vrstu ratnog broda koji je sposoban obavljati samostalne borbene operacije na svjetskim morima.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Krstarica · Vidi više »

Krunidba

Jozefinu de Beauharnais, za francusku caricu Krunidba je kraljevska, carska ili državna svečanost koja označava predaju vladarskih ovlasti stavljanjem krune na glavu monarha.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Krunidba · Vidi više »

Krv

Krv Krv (lat. sanguis) crvena je, neprozirna i gusta tekućina, posebna mirisa i slana okusa.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Krv · Vidi više »

Kultura

Kultura je cjelokupno društveno naslijeđe neke grupe ljudi, to jest naučeni obrasci mišljenja, osjećanja i djelovanja neke grupe, zajednice ili društva, kao i izrazi tih obrazaca u materijalnim objektima.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Kultura · Vidi više »

La Manche

La Manche (bretonski: Mor Breizh, kornijski: Mor Brettanek) je dio Atlantskog oceana koji odvaja otok Veliku Britaniju od sjeverne Francuske te spaja Atlantski ocean i Sjeverno more.

Novi!!: Napoleonski ratovi i La Manche · Vidi više »

Laž

Laž je svjesno izrečena neistina ili obmana.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Laž · Vidi više »

Lazare Carnot

Lazare Nicolas Marguerite Carnot, (Nolay, Côte-d'Or, 13. svibnja 1753. – Magdeburg, 2. kolovoza 1823.), bio je francuski časnik, političar i matematičar.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Lazare Carnot · Vidi više »

Liberalizam

Liberalizam (lat. liberalis ← liber.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Liberalizam · Vidi više »

Lihtenštajn

Lihtenštajn, službeno Kneževina Lihtenštajn, malena je neobalna država u srednjoj Europi.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Lihtenštajn · Vidi više »

Linijski brod

HMS ''Victory'' (1884.) primjer je linijskog broda. Linijski brod je vrsta ratnog broda koji su se gradili od 17. stoljeća pa sve do sredine 19. stoljeća, i predstavljao najvažnije i najmoćnije plovilo svake ratne mornarice.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Linijski brod · Vidi više »

Lipanj

Lipanj Lipanj (lat. junius) šesti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Lipanj · Vidi više »

Lisabon

Lisabon (portugalski Lisboa; IPA) je glavni i s 505.526 stanovnika na svojem administrativnom području površine 84,8 km², najveći grad Portugala.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Lisabon · Vidi više »

Listopad

Listopad lišće, po kojem je listopad dobio ime Listopad (lat. october) deseti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Listopad · Vidi više »

Ljeto

Kupalište ljeti Ljeto je jedno od četiri godišnja doba i najtoplije je od njih.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Ljeto · Vidi više »

Ljudska prava

Deklaracija o pravima čovjeka i građanina Ljudska prava se odnose na pravnu, filozofsku i političku ideju prema kojoj svako ljudsko biće samim činom rođenja, bez obzira na svoj spol, porijeklo ili državljanstvo, stiče određena neotuđiva prava.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Ljudska prava · Vidi više »

Logistika

Logistika je uslužna djelatnost koja se bavi svladavanjem prostora i vremena uz najmanje troškove.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Logistika · Vidi više »

London

London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.

Novi!!: Napoleonski ratovi i London · Vidi više »

Louis Alexandre Berthier

Louis Alexandre Berthier Louisa Alexandre Berthier (Versailles, 20. studenog 1753. – Bamberg, 1. lipnja 1815.), francuski maršal.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Louis Alexandre Berthier · Vidi više »

Luj I. Bonaparte

Luj I., kralj Nizozemske Luj I. Bonaparte (tal. Luigi Buonaparte) (Ajaccio, Korzika, 2. rujna 1778. – Livorno, Italija, 25. srpnja 1846.), francuski vojskovođa i Napoleonov brat.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Luj I. Bonaparte · Vidi više »

Luj XVI., kralj Francuske

Louis XVI (Luj, Ljudevit) (Versailles, 23. kolovoza 1754. – Pariz, 21. siječnja 1793.), francuski kralj u razdoblju od 1774.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Luj XVI., kralj Francuske · Vidi više »

Luj XVIII., kralj Francuske

Luj XVIII. (Versailles, 17. studenoga 1755. – Pariz,16. rujna 1824.), kralj Francuske od 1814. – 1824. godine. Luj XVIII., francuski kralj Ovaj kralj pravog imena Luj-Stanislav-Ksavier je bio unuk Luja XV. i brat giljotiniranog Luja XVI. Na čelo dinastije Bourbon dolazi 1795.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Luj XVIII., kralj Francuske · Vidi više »

Luka

Riječka luka Morska luka u Szczecinu, Poljska Luka je mjesto za pristajanje brodova te ukrcaj, prekrcaj ili iskrcaj tereta ili putnika s brodova i na njih, te ih temeljem toga dijelimo na putničke i teretne luke.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Luka · Vidi više »

Madison, Wisconsin

Madison je glavni grad američke savezne države Wisconsin i poslije Milwaukeeja drugi po veličini u državi Wisconsinu.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Madison, Wisconsin · Vidi više »

Madrid

Gradski simbol:El oso y el madroño (hrv. - medvjed i planika) Madrid je glavni grad Španjolske od 1561. Grad Madrid ima 3.228.359 stanovnika po popisu stanovništva iz 2005.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Madrid · Vidi više »

Mahmud II.

Sultan '''Mahmud II.''' Mahmud II. (osmanski turski: محمود ثانى Mahmud-u sānī, محمود عدلى Mahmud-u Âdlî) (20. srpnja 1785. – 1. srpnja 1839.), osmanski sultan.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Mahmud II. · Vidi više »

Maksimilijan I. Josip Bavarski

Maksimilijan I. Josip Wittelsbach (slika iz 1822.) Maksimilijan I. Josip Bavarski (Mannheim, 27. svibnja 1756. – München, 13. listopada 1825.), bavarski izborni knez (kao Maksimilijan IV. Josip) od 1799.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Maksimilijan I. Josip Bavarski · Vidi više »

Malta (otok)

Otok Malta nalazi se u Malteškom otočju u Sredozemnom moru.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Malta (otok) · Vidi više »

Maršal

Maršal ili Feldmaršal jedan od najvećih ili najviših vojni činova u nekim državama.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Maršal · Vidi više »

Marija Lujza, vojvotkinja od Parme

Marija Lujza Austrijska (Beč, 12. prosinca 1791. – Parma, 17. prosinca 1847.), punog imena: Maria Ludovica Leopoldina Franziska Therese Josepha Lucia von Habsburg-Lothringen, rođena kao austrijska nadvojvotkinja, francuska carica (1810. – 1814.), vojvotkinja od Parme (1814. – 1847.) Marija Lujza rodila se u Beču 12. prosinca 1791. kao najstarije dijete Franje II. (1792. – 1835.), cara Svetog Rimskog Carstva i njegove druge žene, Marije Terezije Bourbon, od Napulja i Sicilije (1772. – 1807.). Cijelo njeno djetinjstvo proteklo je u stalnim prijetnjama Austriji zbog sukoba s revolucionarnom Francuskom.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Marija Lujza, vojvotkinja od Parme · Vidi više »

Mario Strecha

Mario Strecha (Zagreb, 1956. – Zagreb, 2019.), hrvatski povjesničar.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Mario Strecha · Vidi više »

Marionetska država

Marionetska država (također i marionetska vlada) je nominalno suvereni subjekt koji zapravo kontrolira strana sila.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Marionetska država · Vidi više »

Massachusetts

Massachusetts, službeno Commonwealth of Massachusetts, savezna država SAD od 1788. i najnaseljenija država u regiji New England te jedna od prvotnih 13 kolonija.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Massachusetts · Vidi više »

Mauricijus

Republika Mauricijus (République de Maurice) је otočna država u jugozapadnome Indijskome oceanu, oko 900 km istočno od Madagaskara.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Mauricijus · Vidi više »

München

München (Zemaljski glavni grad München,: Landeshauptstadt München, bavarski: Landeshaptstod Minga), glavni grad savezne pokrajine Bavarske.

Novi!!: Napoleonski ratovi i München · Vidi više »

Michael Andreas Barclay de Tolly

Princ Michael Andreas Barclay de Tolly (27. prosinca (prema julijanskom kalendaru 16. prosinca 1761. – 26. svibnja 1818.) je bio baltički njemački feldmaršal i ministar rata Ruskog Carstva tijekom Napoleonove invazije 1812. godine i Rata Šeste koalicije. Barclay je uveo brojne reforme kojima je unaprijedio logistički sustav vojske, udvostučio brojeve svojih trupa i uveo nove principe vojne obuke. Također je bio guverner-general Finske. Portret ruskog feldmaršala Barclaya de Tollyja. Kopija portreta iz 1829. g., naslikao George Dawe Barclay je rođen u plemićkoj obitelji njemačkog govornog kruga iz Livonije koji su bili članovi škotskog klana Barclay. Njegov otac je bio prvi iz njihove obitelji prihvaćen u rusko plemstvo. Barclay se pridružio Ruskoj carskoj vojsci 1776. godine te unovačen u Pskovsku karabinjersku regimentu. Radi svog doprinosa u osvajanju Očakova 1788. g. od Osmanlija osobno ga je odlikovao Grigorij Potemkin. Zatim je sudjelovao u Rusko-švedskom ratu Gustava III. 1794. godine je sudjelovao u gušenju Kościuszkovog ustanka u Poljskoj te je opet bio odlikovan za svoje zasluge u osvajanju Vilniusa. Barclay je 1806. godine započeo zapovijedati ruskim snagama tijekom Napoleonskih ratova, gdje se iskazao u bitci kod Pułtuska iste godine. Ranjen je u bitci kod Eylaua 1807. dok su njegove trupe štitile i pokrivale povlačenje ruske vojske. Zbog ozljede je bio prisiljen odstupiti s zapovjednog mjesta. 1808. g. je uspješno sproveo vojne operacije u Finskom ratu protiv Švedske. Barclay je s velikim brojem ruskih trupa prešao približno 100 km preko zamrznutog Botničkog zaljeva u zimi tijekom snježne oluje. Za svoje zasluge Barclay de Tolly je imenovan za guverner-generala Velikog Vojvodstva Finske. Od 20. siječnja 1810. do rujna 1812. g. je obnašao funkciju ministra rata Ruskog Carstva. Kada je francuska invazija Rusije započela 1812. g., Barclay de Tolly je bio zapovjednik Prve zapadne armije, najveće armije ikada suprotstavljena Napoleonu. Barclay postaje vrhovnim zapovjednikom i započinje sprovoditi doktrinu,,spaljene zemlje od početka same kampanje, što ga je učinilo vrlo nepopularnim u Rusiji. Nakon što bitka kod Smolenska nije uspjela zaustaviti Francuze te je nezadovoljstvo nastavilo rasti među Rusima, Aleksandar I. postavlja Mihaila Kutuzova za vrhovnog zapovjednika, a Barclay je ostao za zapovjednika Prve armije. Kutuzov je nastavio strateško povlačenje korištenjem doktrine spaljene zemlje sve do Moskve gdje se odvila bitka kod Borodina. Barclay je zapovjedao desnim krilom i središtem Ruske vojske u bitci. Nakon Napoleonovog povlačenja, konačni uspjeh Barclayeve strategije ga je pretvorila u narodnog heroja Rusije. Ponovno je postao vrhovnim zapovjednikom 1813. g. nakon Kutuzove smrti te je predvodio zauzimanje Pariza, za što je imenovan feldmaršalom. Kasnije mu se je zdravlje pogoršalo te je preminuo tijekom posjete Njemačkoj 1818. godine. Kategorija:Životopisi, Njemačka Kategorija:Ruski vojni zapovjednici u Napoleonskim ratovima.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Michael Andreas Barclay de Tolly · Vidi više »

Michigan

Michigan je američka savezna država u regiji Srednji zapad.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Michigan · Vidi više »

Mihail Kutuzov

Mihail Kutuzov Mihail Ilarionovič Kutuzov (rus.: Михаил Илларионович Голенищев-Кутузов) (16. rujna 1745. – 28. travnja 1813.) bio je ruski vojskovođa i strateg, fürst Smolenska 1812., prvenstveno poznat po bitkama kod Austerlitza 1805.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Mihail Kutuzov · Vidi više »

Milicija

Američkog rata za neovisnost. Povijesno, a i danas u raznim jezicima, izraz milicija (engleski: militia, njemački: die Miliz, francuski: milice) označava oružane postrojbe namijenjene održanju reda i obrani, koje čine dobrovoljci ili ljudi koji imaju vojnu obvezu samo u posebnim situacijama.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Milicija · Vidi više »

Milijarda

Milijarda je riječ, koja označava tisuću milijuna ili 1 000 000 000.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Milijarda · Vidi više »

Milja

Rimskog carstva. Milja (lat. milia, množina od mille: tisuća) je naziv mnogih, vrlo različitih mjernih jedinica duljine.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Milja · Vidi više »

Ministar

Ministar je član vlade zadužen za određeni resor, odnosno područje.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Ministar · Vidi više »

Ministarstvo

Ministarstvo je specijalizirana organizacija vlasti za vođenje poslova državne uprave. Kao odgovorna osoba ministarstva je ministar koji upravlja radom i poslovima u okviru svog područja.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Ministarstvo · Vidi više »

Ministarstvo obrane Republike Hrvatske

Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, središnje je tijelo državne uprave Republike Hrvatske zaduženo za poslove obrane.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Ministarstvo obrane Republike Hrvatske · Vidi više »

Minneapolis, Minnesota

Minneapolis je najveći grad američke savezne države Minnesote.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Minneapolis, Minnesota · Vidi više »

Minnesota

je država u sjevernom dijelu Sjedinjenih američkih država.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Minnesota · Vidi više »

Mir

Najčešće korišten znak mira maslinovu grančicu. Mir se obično definira kao razdoblje bez ratova.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Mir · Vidi više »

Mir u Amiensu

Završnica stranica mira u Amiensu Mir u Amiensu, zaključen je 25. ožujka 1802. između Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Irske i Prve Francuske Republike po završetku francuskih revolucionarnih ratova.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Mir u Amiensu · Vidi više »

Mir u Campo Formiju

Zemljovid koji prikazuje središnju Europu nakon mira u Campo Formiju Kampoformijski mir potpisali su 17. listopada 1797. Napoleon, kao predstavnik Francuske, i grof Ludwig von Cobenzl, kao predstavnik Austrije.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Mir u Campo Formiju · Vidi više »

Mir u Schönbrunnu

Mir u Schönbrunnu potpisan je 14. listopada 1809. godine u palači Schönbrunn u Beču između Austrije i Francuske.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Mir u Schönbrunnu · Vidi više »

Mir u Tilzitu

Tilzitski mir predstavlja dva sporazuma koje je potpisao Napoleon I. u gradu Tilzitu u srpnju 1807. poslije pobjede kod Fridlanda.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Mir u Tilzitu · Vidi više »

Mira Kolar-Dimitrijević

Mira Kolar-Dimitrijević (Koprivnica, 9. srpnja 1933.), hrvatska je povjesničarka.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Mira Kolar-Dimitrijević · Vidi više »

Mirjana Gross

Mirjana Gross (Zagreb, 22. svibnja 1922. – Zagreb, 23. srpnja 2012.), istaknuta hrvatska povjesničarka.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Mirjana Gross · Vidi više »

Mirovni sporazum

Mirovni ugovor ili mirovni sporazum je sporazum između dvije zaraćene strane, najčešće države ili vlade, kojim se formalno završava rat ili oružani sukob.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Mirovni sporazum · Vidi više »

Mjesec (razdoblje)

Mjesec je jedinica za vrijeme koja se koristi za kalendare, duga približno kao prirodni period povezan s kretanjem Mjeseca.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Mjesec (razdoblje) · Vidi više »

Mletačka Republika

Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Mletačka Republika · Vidi više »

Moć

Moć (grč. dynamis; lat. potentia, potestas) se danas definirana na mnogo raznih načina, te se suvremena shvaćanja moći najbolje može prikazati preko nekoliko središnjih debata, prije svega.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Moć · Vidi više »

Mobilizacija

Mobilizacija ili vojačenje, čin je okupljanja i dovođenja vojne sile i zaliha u stanje spremnosti za rat.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Mobilizacija · Vidi više »

Moravska

Moravska (češki i slovački: Morava, mađ. Morvaország; polj. Morawy; njem. Mähren) povijesna je pokrajina, a ime je dobila po rijeci Moravi, koja izvire u sjeverozapadnom dijelu ove pokrajine.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Moravska · Vidi više »

More

Mana, Kornati Žut, Srednji kanal Središnja obala u Čileu More čine vodene mase na površini Zemlje prosječno jednakih fizikalnih i kemijskih svojstava, koje su u međusobnoj vezi.

Novi!!: Napoleonski ratovi i More · Vidi više »

Mornaričko pješaštvo

Finski marinci Mornaričko pješaštvo (marinci) amfibijski rod specijaliziran za desante na obalu s brodova.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Mornaričko pješaštvo · Vidi više »

Moskva

Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Moskva · Vidi više »

Mušketa

Mušketir Mušketa je vatreno oružje glatke cijevi, koja se ispaljuje s ramena.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Mušketa · Vidi više »

Muhamed Ali Egipatski

Muhamed Ali Paša (arapski: محمد علي باش, Muhammad Ali Pasha al-Mas'ud ibn Agha, albanski: Mehmet Ali Pasha, Turski: Kavalalı Mehmet Ali Paşa) (Kavala, 4. ožujka 1769. – Aleksandrija, 2. kolovoza 1849.) bio je Albanac koji se uspio do položaja valije, i samoproglasio kedivom Egipta i Sudana u prvoj polovici 19. stoljeća.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Muhamed Ali Egipatski · Vidi više »

Mustafa IV.

Mustafa IV. (8. rujna 1779. – 5. studenog 1808.) turski sultan Sultan Mustafa IV. Mustafa IV.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Mustafa IV. · Vidi više »

Nacija

Nacija je izraz koji označava skupinu ljudi koji dijele ili smatraju da dijele zajednički identitet odnosno nacionalnu svijest koja se temelji na određenim zajedničkim elementima kao što su jezik, vjeroispovijed, kultura, povijest i zajedničko podrijetlo.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Nacija · Vidi više »

Nacionalizam

Nacionalizam je ideologija ili svjetonazor u kojoj je nacionalni identitet odsudan za oblikovanje i opstojnost jedne suverene države.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Nacionalizam · Vidi više »

Nacionalnost

Nacionalnost ili narodnost označava pripadnost osobe narodu ili naciji.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Nacionalnost · Vidi više »

Nadahnuće

Nadahnuće ili inspiracija (lat. inspiratio; in + „spiritus“.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Nadahnuće · Vidi više »

Nadnevak

Nadnevak (datum) u kalendaru je navod određenog dana predstavljenog unutar kalendarskog sustava.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Nadnevak · Vidi više »

Nadvojvoda

Nadvojvoda (ženski oblik nadvojvotkinja; njem. Erzherzog, ženski oblik Erzherzogin; lat. archidux, ženski oblik archiducissa), visoka titula plemstva u rangu iznad vojvode, a ispod kralja, uglavnom u uporabi u Habsburškoj i Habsburško-lorenskoj kući.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Nadvojvoda · Vidi više »

Napad

Napad na Pearl Harbor, snimka iz japanskog zrakoplova Napad je u vojništvu odlučujući oblik borbe.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Napad · Vidi više »

Napadač

Napadač je onaj koji napada, onaj čiji je cilj djelovanja napad.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Napadač · Vidi više »

Napoleon Bonaparte

Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Napoleon Bonaparte · Vidi više »

Napoleonova invazija na Rusiju

Napoleonova invazija na Rusiju 1812. godine, predstavlja prekretnicu Napoleonovih ratova.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Napoleonova invazija na Rusiju · Vidi više »

Napuljsko Kraljevstvo

Napuljsko Kraljevstvo (tal. Regno di Napoli), bila je srednjovjekovna država na krajnjem jugu Apeninskog poluotoka.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Napuljsko Kraljevstvo · Vidi više »

Narod

Hrvati iz Miljevaca u narodnoj nošnji Židovi iz Španjolske u kasnom 19. stoljeću Huculi. Domoroci s Nove Gvineje Indijanci Alacaluf, Čile Latinoamerikanci, Brooklyin, New York. Kikuyu iz Tanzanije Samojedi (Nenci), Rusija. Pleme Xhosa, JAR Narod je skupina ljudi karakterizirana sljedećim značajkama.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Narod · Vidi više »

Nasilje

Antisemitski neredi 1819. u Frankfurtu Nasilje (dolazi od "sila"), označava odnos između dviju strana u kome jedna strana uporabom ili samom prijetnjom uporabe sile utječe na drugu stranu.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Nasilje · Vidi više »

Naslov

Naslov ili titula je počasni obiteljski ili pak nasljednji naslov koji pripada određenom položaju u društvenoj hijerarhiji (npr. grof, predsjednik, general), odnosno stečeni naslov koji pripada određenom stupnju izobrazbe (inženjer, akademik, docent, doktor).

Novi!!: Napoleonski ratovi i Naslov · Vidi više »

Nathan Mayer Rothschild

Nathan Mayer Rothschild (Frankfurt na Majni, 16. rujna 1777. – Frankfurt na Majni, 28. srpnja 1836.), njemačko-židovski bankar i poduzetnik, jedan od petorice sinova Mayera Amschela Rothschilda (1744. – 1812.) i Gutle Schnapper Rotschild (1753. – 1849.). Godine 1822. dobio je naslov baruna, poput ostale braće, ali nije ga nikada koristio.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Nathan Mayer Rothschild · Vidi više »

Nemiri

Prvosvibanjski neredi u Francuskoj 1891. Neredi je izraz kojim se opisuje masovno iskazivanje nezadovoljstva kroz nasilje usmjereno protiv osoba ili imovine (vandalizam).

Novi!!: Napoleonski ratovi i Nemiri · Vidi više »

Nenad Moačanin

Nenad Moačanin (Zagreb, 1. ožujka 1949.), hrvatski je povjesničar (specijalist za područje hrvatske povijesti za osmanske vladavine) i prevoditelj.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Nenad Moačanin · Vidi više »

Neprijateljstvo

Neprijateljstvo je izraz koji označava negativan odnos između dva ili više pojedinaca ili skupina.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Neprijateljstvo · Vidi više »

Neutralnost

250px Neutralnost je oblik stajališta koji znači ne zauzimanje bilo čije strane u nekom sukobu, sporu i slično.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Neutralnost · Vidi više »

New Haven, Connecticut

New Haven je grad u američkoj saveznoj državi Connecticut.

Novi!!: Napoleonski ratovi i New Haven, Connecticut · Vidi više »

New Jersey

New Jersey je savezna država koja pripada srednjoatlantskoj i sjeveroistočnoj regiji SAD-a. Na sjeveru graniči s državom New York, na jugozapadu s državom Delaware, na zapadu s Pennsylvanijom, a na istoku izlazi na Atlantski ocean.

Novi!!: Napoleonski ratovi i New Jersey · Vidi više »

New York (razdvojba)

New York može značiti.

Novi!!: Napoleonski ratovi i New York (razdvojba) · Vidi više »

New York City, New York

New York (eng. izgovor; hrv. izgovor nju jȍrk) je najnaseljeniji grad u Sjedinjenim Američkim Državama i središte metropolitanskoga područja New York, jednog od najnaseljenijih metropolitanskih područja u svijetu.

Novi!!: Napoleonski ratovi i New York City, New York · Vidi više »

Nezavisnost

Indije. Nezavisnost ili neovisnost stanje je nacije ili države, u kojoj njezini stanovnici samostalno donose odluke na području svog teritorija.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Nezavisnost · Vidi više »

Nijemci

Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Nijemci · Vidi više »

Nikola Vončina

Nikola Vončina (Šibenik, 7. listopada 1934. – Zagreb, 2. siječnja 2016.) bio je hrvatski povjesničar radija i televizije, književnik i redatelj.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Nikola Vončina · Vidi više »

Niske Zemlje

Satelitska slika Niskih Zemalja Niske Zemlje, pojam je kojim se kroz povijest označavalo donji tok nekoliko velikih rijeka koje su tekle nizinskim krajevima jugozapadnoga priobalja Sjevernoga mora i njegove bliže unutrašnjosti: rijeke Rajne, Šelde i Meuse.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Niske Zemlje · Vidi više »

Nizozemci

Nizozemci (sebe zovu Nederlanders) su zapadnogermanski narod nastanjen u Nizozemskoj, srodan Frizima i Flamancima, s najvećom koncentracijom u području donjeg toka Rajne.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Nizozemci · Vidi više »

Nizozemska

Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Nizozemska · Vidi više »

Nizozemski jezik

Nizozemski jezik (ISO 639-3: nld; Nederlandse taal) (izvorno: duits der nederen landen, odnosno de duitse taal der nederen landen/njemački jezik niskih zemalja, također: Nederduits/ donjonjemački jezik), pogrešno zvan i holandski, prema nizozemskoj regiji Holandiji, iz čijih se narječja nizozemski književni jezik (donjonjemački standardni jezik) prvenstveno razvio, ubraja se kao i njemački jezik u germansku granu indoeuropskih jezika.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Nizozemski jezik · Vidi više »

Nizozemsko kolonijalno carstvo

Zemljovid nizozemskih posjeda Nizozemsko kolonijalno carstvo (nizozemski: Nederlands-koloniale Rijk) činili su prekomorski posjedi Nizozemske od 17.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Nizozemsko kolonijalno carstvo · Vidi više »

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Njemačka · Vidi više »

Njemački jezik

Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Njemački jezik · Vidi više »

Njemen

Njemen (lit. Nemunas, bje. Нёман) je rijeka u Istočnoj Europi, koja izvire u Bjelorusiji, protječe kroz Rusiju, a u Litvi se deltom ulijeva u Kurski zaljev, Baltičko more.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Njemen · Vidi više »

Norderstedt

Norderstedt je najveći grad okruga Segeberg u sjevernoj Njemačkoj, u pokrajini Schleswig-Holstein.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Norderstedt · Vidi više »

Norman, Oklahoma

Norman je grad u američkoj saveznoj državi Oklahomi.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Norman, Oklahoma · Vidi više »

Norveška

Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Norveška · Vidi više »

Novačenje

Prvog svjetskog rata na kojemu britanski feldmaršal Horatio Herbert Kitchener poziva na novačenje. Novačenje ili tuđica regrutiranje označuje popunu oružanih snaga vojnim obveznicima, dragovoljcima u profesionalnoj vojsci za potrebe oružanog sukoba ili zbog nedostatka ljudstva.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Novačenje · Vidi više »

Novac

10.000.000-Maraka (1923) 200-Eura Novac je svojevrsna roba za koju se može kupiti svaka druga roba.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Novac · Vidi više »

Novine

Hrvatske novine Novine su tiskani mediji koji objavljuju razne vijesti iz društvenog, političkog, kulturnog i športskog života, izvještavaju o dnevnim događajima, donose priče, romane u nastavcima i stripove, objavljuju oglase, reklame itd.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Novine · Vidi više »

Ožujak

Ožujak Ožujak treći je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Ožujak · Vidi više »

Obala

Atlantika u Brazilu Save obrasle u riječno šipražje Ploča Obalom se nazivaju sva područja na kojima kopno dolazi u doticaj s vodenim površinama.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Obala · Vidi više »

Objava rata

Njemačkoj 11. prosinca 1941. Objava rata je formalni akt najviših predstavnika države kojom se ustanovljuje stanje rata između te i neke druge države odnosno država.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Objava rata · Vidi više »

Oklahoma

Oklahoma, savezna država u središnjem dijelu SAD-a koja se prostire na oko 180,000 četvornih kilometara, pretežno brežuljkastog kraja, smještenog sjeverno od rijeke Red River.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Oklahoma · Vidi više »

Okupacija

Okupacija je vojno djelovanje, u kojoj oružane snage jedne države vojnim sredstvima zauzimaju teritorij druge države.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Okupacija · Vidi više »

Opsada

Opsada (eng. siege) je vojna operacija u kojoj protivničke snage opkole grad ili građevinu (npr. utvrdu) uz povremene napade, presjecajući tako redovitu opskrbu i iscrpljujući branitelje s ciljem da ih se prisili na predaju.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Opsada · Vidi više »

Organizacija

Organizacija (gr. ὄργανον órganon „alat“) društveni je poredak koji vodi kolektivne ciljeve.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Organizacija · Vidi više »

Osmansko Carstvo

Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Osmansko Carstvo · Vidi više »

Otok

sjevernom Jadranu Otok je kopno manje od kontinenta, a veće od hridi koje je uvijek okruženo morem, vodom jezera ili rijeke.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Otok · Vidi više »

Otrantska vrata

Otrantska vrata tjesnac je koji spaja Jadransko more s Jonskim morem i odvaja teritorij Italije od Albanije.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Otrantska vrata · Vidi više »

Oxford

Oxford je grad i sjedište lokalne uprave grofovije Oxfordshire, Engleska, s 134.248 stanovnika prema popisu iz 2001. godine.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Oxford · Vidi više »

Oxfordshire (grofovija)

Oxfordshire je grofovija koja nema izlaz na more, i smjestena je u regiji Jugoistočna Engleska.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Oxfordshire (grofovija) · Vidi više »

Papinska Država

Papinska Država ili Crkvena Država (tal. Stato della Chiesa, lat. Status Ecclesiasticus) ime je povijesne države na području Apeninskog poluotoka koja je postojala od 754. do ujedinjenja Italije (1870.). Te je godine Giuseppe Garibaldi vojno porazio snage Papinske Države, srušio papinsku vlast i integrirao državu u Kraljevinu Italiju.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Papinska Država · Vidi više »

Pariz

Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Pariz · Vidi više »

Parlament

Parlament je državno zakonodavno tijelo.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Parlament · Vidi više »

Personalna unija

Personalna unija je zajednica dviju ili više država koje su vezane samo time što im je ista osoba državni poglavar, i to ne na osnovi ugovora nego prema ustavnim propisima svake od njih.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Personalna unija · Vidi više »

Pijemont

Piemont (tal. (Regione) Piemonte), regija je u sjeverozapadnoj Italiji, s triju strana okružena Alpama.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Pijemont · Vidi više »

Pirenejski poluotok

Satelitska snimka Pirenejskog poluotoka Pirenejski poluotok ili Iberijski poluotok (špa. i port. Península Ibérica) poluotok je na krajnjem jugozapadu Europe, odjeljen od Francuske planinskim lancem Pireneja po kojem je dobio ime.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Pirenejski poluotok · Vidi više »

Pješaštvo

Hrvatske vojske. Pješaštvo se sastoji uglavnom od vojnika-pješaka.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Pješaštvo · Vidi više »

Požunski mir 1805.

Mjesto gdje je potpisan ugovor Požunski mir potpisan je u Bratislavi (staro hrvatsko ime Požun) 26. prosinca 1805. godine između Francuske i Austrije, kao posljedica poraza Austrije u bitci kod Austerlitza 2. prosinca 1805. Austrija je po odredbama mirovnog ugovora morala u roku od 6 tjedana Francuskoj izručiti posjede koje je stekla mirom u Campo Formiju 1797. godine.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Požunski mir 1805. · Vidi više »

Pobjeda

'''Konstantinov slavoluk''' najveći je rimski spomenik pobjedi. Pobjeda je uspjeh, povoljan ishod u ratu.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Pobjeda · Vidi više »

Pobuna

Pobuna na brodu Bounty Pobuna u najširem smislu predstavlja čin suprotstavljanja ili negiranja nečije vlasti ili autoriteta od osobe ili osoba koje su joj dotada bile ili trebale biti podvrgnute.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Pobuna · Vidi više »

Pobuna u Vendeji

Pobuna u Vendeji je ustanak protiv republikanske vlasti u doba Francuske revolucije, koji je u pokrajini Vendeji trajao od 1793.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Pobuna u Vendeji · Vidi više »

Pojam

Pojam, u logici, je misao o biti (osnovi) onoga o čemu mislimo, odnosno, o bitnim karakteristikama onoga o čemu mislimo, opće je obilježje.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Pojam · Vidi više »

Politika

Politika (iz starogrčkog Πολιτικά, romanizirano politiká, 'poslovi vezani uz polis') kolektivna je djelatnost usmjerena na donošenje odluke o rješenju problema i izvršenju te odluke koja je obvezna za sve članove zajednice.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Politika · Vidi više »

Poljaci

Poljaci (pol. Polacy) su narod iz grupe Zapadnih Slavena, nastanjen na jugu od planinskih područja Sudeta i Karpata preko Sjeverne Europske Nizine na sjever do Baltičkog mora.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Poljaci · Vidi više »

Poljoprivreda

Poljoprivreda Poljoprivreda je sustavni proces proizvodnje tvari za čovjekovu prehranu i ishranu životinja (zovemo ih hrana) te proizvodnje ostalih tvari uzgajanjem biljaka i životinja.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Poljoprivreda · Vidi više »

Poljska

Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Poljska · Vidi više »

Poljsko-Litavska Unija

Poljsko-Litavska Unija (pol. Rzeczpospolita Obojga Narodów, lit. Žečpospolita ili Abiejų tautų respublika, bje. Рэч Паспалітая ili Рэч Паспалітая АбодвухНародаў, ukr. Річ Посполита) povijesna je država nastala 1569. unijom Kraljevine Poljske i Velike Kneževine Litve (u kojoj su pretežni dio stanovništva i vladajuće elite bili Bjelorusi i Ukrajinci).

Novi!!: Napoleonski ratovi i Poljsko-Litavska Unija · Vidi više »

Poluotok

hrvatskom Jadranu Poluotok je zemljopisni pojam, koji označava kontinentalnu površinu, koja je s tri strane okružena vodom.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Poluotok · Vidi više »

Pomorac

palube i kormilar. Pomorac je osoba koja je zaposlena u pomorstvu i plovidbom se bavi kao zapovjednik (kapetan) broda ili član brodske posade.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Pomorac · Vidi više »

Pomorje

pruskoj kraljevini 1905. Pomorje je (povijesna) pokrajina u sjeveroistočnom dijelu Njemačke i sjeverozapadnom dijelu Poljske.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Pomorje · Vidi više »

Pomorstvo

Pomorstvo obuhvaća sve što se tiče odnosa između čovjeka i mora.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Pomorstvo · Vidi više »

Porez na dohodak

Porez na dohodak je jedan od suvremenih poreza.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Porez na dohodak · Vidi više »

Porez na imovinu

Porez na imovinu (u Hrvatskoj poznatiji kao Porez na nekretnine, koje najčešće obuhvaća, a u svijetu također poznat i kao stopa miljaže je ad valorem porez (od latinskog „prema vrijednosti”, je porez čiji se iznos temelji na procijenjenoj ili stvarnoj vrijednosti transakcije ili imovine) na vrijednost imovine, koji se najčešće obračunava na nekretnine. Porez naplaćuje tijelo vlasti u kojoj se imovina nalazi. To može biti nacionalna vlada, savezna država, županija odnosno zemljopisna regija ili općina. Više jurisdikcija može oporezivati istu imovinu. Može se nametnuti godišnje ili u vrijeme transakcije nekretnina, poput poreza na promet nekretnina. Ovaj porez se može usporediti s porezom na stanarinu, koji se temelji na prihodu od zakupa ili na pripisanoj najamnini (Pripisana najamnina je procjena stanarine koju bi vlasnik kuće bio spreman platiti za život u svom vlastitom domu), i s porezom na vrijednost zemljišta, koji se obračunava na vrijednosti zemljišta, isključujući vrijednost zgrada i druga poboljšanja na zemljištu. Prema sustavu poreza na imovinu, vlada zahtijeva ili vrši procjenu novčane vrijednosti svake imovine, a porez se procjenjuje proporcionalno toj vrijednosti.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Porez na imovinu · Vidi više »

Porezni obveznik

Porezni obveznik je svaka fizička ili pravna osoba koja je na temelju zakona dužna platiti porez.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Porezni obveznik · Vidi više »

Portugalci

Portugalci su romanski narod sa zapadne obale Iberskog poluotoka u područjima južno od Galicije.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Portugalci · Vidi više »

Portugalsko kolonijalno carstvo

Zemljovid portugalskih posjeda Grb carstva Portugalsko kolonijalno carstvo je uz španjolsko najstarije kolonijalno carstvo u povijesti.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Portugalsko kolonijalno carstvo · Vidi više »

Povijest

Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Povijest · Vidi više »

Povjesničar

Povjesničar je osoba koja se bavi proučavanjem povijesti, tj.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Povjesničar · Vidi više »

Predsjednik vlade

Ujedinjenog Kraljevstva Predsjednik vlade, često i premijer (od fran. premier ministre - prvi ministar, jer je naslov prvi ponio 1624. kardinal Richelieu, engleski prime minister), prvi je čovjek vlade.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Predsjednik vlade · Vidi više »

Pregovori

Pregovori su vrsta dijaloga kojima je cilj riješiti nesporazume, dogovoriti se, cjenkati (radi osobne ili kolektivne dobrobiti) i nagoditi se.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Pregovori · Vidi više »

Prestiž

Prestiž (iz francuskog prestige što znači “ugled” ili “značaj”; iz latinskog praestigium “predznak” i praestigiae “predstava”) se u glavnom koristi za opis značaja, reputacije osoba, mjesta, predmeta, institucije ili skupine ljudi ili predmeta u javnosti jednog okruga ili u okolini jedne kulture.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Prestiž · Vidi više »

Prijestolonasljednik

Prijestolonasljednik (mocijski parnjak ženskoga roda je prijestolonasljednica), u državama s monarhijskom tradicijom, osoba koja je prva sljedeća u nasljednom pravu na nasljeđivanje vladarskog prijestolja.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Prijestolonasljednik · Vidi više »

Prijetnja nacionalnoj sigurnosti

Prijetnja, kad se radi o nacionalnoj sigurnosti, predstavlja događaj, proces ili djelovanje kojim se može ili namjerava ugroziti nacionalnu sigurnost i onemogućiti ili otežati ostvarivanje ciljeva definiranih strategijom nacionalne sigurnosti.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Prijetnja nacionalnoj sigurnosti · Vidi više »

Princ

Princ je titula za mušku osobu, muški ekvivalent tituli princeza.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Princ · Vidi više »

Prognanik

Prognanik i izbjeglica je pojam koji u najširem smislu označava svaku osobu koja je bila zbog rata, elementarne nepogode ili sličnih okolnosti bila prisiljena trajno ili na duži rok napustiti svoju domovinu ili prebivalište.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Prognanik · Vidi više »

Proizvod

Proizvod je konačni rezultat proizvodne djelatnosti koji, za razliku od usluge, postoji i nakon što je dovršen proces njegove proizvodnje.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Proizvod · Vidi više »

Proizvodnja

Proizvodnja je stvaranje jednog proizvoda kroz jedan ili više procesa s ciljem da se proizvod proda.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Proizvodnja · Vidi više »

Prosinac

Prosinac Prosinac (lat. december) dvanaesti je i zadnji mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Prosinac · Vidi više »

Prosvjed

DDR-u koji su doveli do pada režima. Prosvjednici u Ukrajini. Ministarstvo pravosuđa u Zagrebu, 5. travnja 2017. Prosvjed ili posuđenica demonstracija (iz latinskoga demonstrare.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Prosvjed · Vidi više »

Protektorat Malta

Protektorat Malta bio je britanski protektorat nad Maltom koji je postojao u razdoblju od 1800. do 1813. godine.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Protektorat Malta · Vidi više »

Protunapad

Njemački protunapad na savezničke položaje u Francuskoj, neposredno pred zatvaranje džepa kod Falaisea, ljeto 1944. Protunapad je izaz koji u vojnoj taktici označava napad koji se izvodi neposredno iza ili u tijeku neprijateljskog napada.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Protunapad · Vidi više »

Prva Francuska Republika

Prva Francuska Republika ili jednostavno Prva Republika nastala je u slijedu poslije Francuske revolucije a zatim nakon ukidanja monarhije.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Prva Francuska Republika · Vidi više »

Prvo Francusko Carstvo

Prvo Francusko Carstvo – obično poznato kao Napoleonovo Carstvo ili Napoleonsko Carstvo – bio je režim Napoleona I. Bonapartea u Francuskoj, kojim je vladao većinom kontinentalne Europe.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Prvo Francusko Carstvo · Vidi više »

Puč

Puč ili državni udar (njem. putsch, švic. njem. butsch - udar) iznenadni oružani ustanak kojemu je cilj preuzimanje vlasti.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Puč · Vidi više »

Pukovnija

Pukovnija, također arhaično regimenta ili puk (lat. regimen; njem. Regiment; engl. regiment) je združena taktička vojna postrojba rodova kopnene vojske.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Pukovnija · Vidi više »

Radovan Ivančević

Radovan Ivančević (Banja Luka, 13. veljače 1931. – Zagreb, 17. siječnja 2004.), hrvatski povjesničar umjetnosti.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Radovan Ivančević · Vidi više »

Rajna

Rajna (njem. Rhein, fr. Rhin) je europska rijeka, jedna od najprometnijih i najznačajnijih vodenih prometnica Europe.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Rajna · Vidi više »

Rajnska konfederacija

Rajnska konfederacija ili Rajnski savez (njem. Rheinbund, fra. États confédérés du Rhin) bila je tvorevina njemačkih marionetskih država Prvog Francuskog Carstva.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Rajnska konfederacija · Vidi više »

Rat

Klasična bitka Rat je organizirani sukob naoružanih ljudi, kao produženje politike država, nacija, klasa sredstvima oružanog nasilja u cilju ostvarivanja određene političke, gospodarske i druge dobiti.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Rat · Vidi više »

Ratište

Pod pojmom ratište podrazumijevamo zemljopisni prostor na kome se vodio, vodi ili može biti vođen rat, zajedno s cjelokupnim ratnim potencijalom, njegovim izvorima i drugim potencijalima.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Ratište · Vidi više »

Ratna mornarica

Omanskom zaljevu Ratna mornarica je grana oružanih snaga namijenjena borbenim djelovanjima na moru i unutrašnjim vodama (rijeke i jezera).

Novi!!: Napoleonski ratovi i Ratna mornarica · Vidi više »

Ratni brod

nosača zrakoplova USS ''Abraham Lincoln''Ratni brod je opći naziv za brodove upisane u flotnu listu ratne mornarice neke države.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Ratni brod · Vidi više »

Ratni zarobljenik

Sergej Mihajlovič Prokudin-Gorski: Austro-ugarski zarobljenici u Rusiji. Ratni zarobljenik je osoba koju su neprijateljske snage zarobile tijekom ili nakon oružanog sukoba.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Ratni zarobljenik · Vidi više »

Río de la Plata

Río de la Plata u odnosu na Urugvaj i Argentinu Satelitska snimka estaurija La Plata La Plata (špa. Río de la Plata – Srebrna rijeka) je najveći estuarij na svijetu koji nastaje spajanjem ušća rijeka Paraná i Urugvaj u Atlantski ocean.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Río de la Plata · Vidi više »

Rečenica

Rečenica je niz riječi ili jedna riječ kojom prenosimo cjelovitu obavijest.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Rečenica · Vidi više »

Regensburg

Regensburg (u starijim hrvatskim izvorima: Rezno, bavarski: Rengschburg) grad je u njemačkoj saveznoj pokrajini Bavarskoj.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Regensburg · Vidi više »

Regent

Regent (lat. regens.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Regent · Vidi više »

Resurs

Resurs (fr. „la ressource“, „sredstvo, izvor“, lat. resurgere, „izvirati“) je sredstvo, koje je potrebno za provođenje ili dovršavanje jedne radnje.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Resurs · Vidi više »

Revolucija

Eugène Delacroix - Sloboda vodi narod Revolucija (lat. revolutio, “preokret“) je temeljita promjena moći ili organizacijskih struktura koja se događa u vrlo kratkom razdoblju.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Revolucija · Vidi više »

Rijeka

Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Rijeka · Vidi više »

Rim

Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Rim · Vidi više »

Rt dobre nade

Zemljopisni položaj Pogled s istoka na Rt dobre nade Rt dobre nade (nizozemski: Kaap De Goede Hoop, afrikaanski Kaap die Goeie Hoop, engleski Cape of Good Hope, portugalski Cabo da Boa Esperança) je vrlo uočljiv rt u blizini najjužnijeg vrha Afrike.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Rt dobre nade · Vidi više »

Rujan

Rujan Rujan (lat. september) deveti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Rujan · Vidi više »

Rusi

Rusi su narod koji pripada istočnoslavenskoj jezičnoj grupi s oko 134 milijuna pripadnika nastanjenih širom svijeta.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Rusi · Vidi više »

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Rusija · Vidi više »

Ruska carska vojska

Značka Ruske carske vojske Ruska carska vojska naziv je za kopnene oružane snage Ruskog Carstva djelatna u razdoblju između 1721.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Ruska carska vojska · Vidi više »

Ruska ratna mornarica

Ruska ratna mornarica (rus. Военно-морской флот Российской Федерации, hrv. Ratna mornarica Ruske Federacije) je pomorska komponenta Oružanih snaga Rusije.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Ruska ratna mornarica · Vidi više »

Ruska revolucija

Ruska revolucija, ponekad nazvana Ruska revolucija 1917, naziv je za period političkih previranja u Rusiji godine 1917. koje su započele zbacivanjem monarhije na čelu s carem Nikolom II., a završile zbacivanjem privremene vlade i uspostavljanjem boljševičkog režima koji će kasnije prerasti u Sovjetski Savez.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Ruska revolucija · Vidi više »

Ruski jezik

Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Ruski jezik · Vidi više »

Rusko Carstvo

Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Rusko Carstvo · Vidi više »

Rusko-turski rat (1806. – 1812.)

Rusko-turski rat (1806. – 1812.) bio je jedan u nizu Rusko–turskih ratova, između Carske Rusije i Osmanskog Carstva.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Rusko-turski rat (1806. – 1812.) · Vidi više »

San Diego, Kalifornija

San Diego je grad u južnoj Kaliforniji (SAD), neposredno uz meksičku granicu.

Novi!!: Napoleonski ratovi i San Diego, Kalifornija · Vidi više »

Sankt-Peterburg

Sankt-Peterburg (rus, Санкт-Петербу́рг, MFA, od 1914. do 1924. Petrograd, rus. Петроград, MFA, od 1924. do 1991. Lenjingrad, rus Ленинград, MFA) je grad i federalni subjekt (savezni grad) u Rusiji, smješten na rijeci Nevi na vrhu Finskog zaljeva na Baltičkom moru.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Sankt-Peterburg · Vidi više »

Santa Barbara

*Santa Barbara, Kalifornija.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Santa Barbara · Vidi više »

Satelitska država

Satelitska država je izraz (u pravilu pogrdan), kojim se opisuje država koja je u formalnom smislu neovisna i suverena, ali se u stvarnosti nalazi pod dominacijom, odnosno posrednom vlašću druge, jače države.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Satelitska država · Vidi više »

Savojsko Vojvodstvo

Savojsko Vojvodstvo je povijesna država koja je obuhvaćala otok Sardiniju i velika područja koja se danas nalaze u Francuskoj i Italiji.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Savojsko Vojvodstvo · Vidi više »

Schleswig-Holstein

Schleswig-Holstein (donjonjemački: Sleswig-Holsteen, sjevernofrizijski: Slaswik-Holstiinj, danski: Slesvig-Holsten) je najsjevernija savezna pokrajina SR Njemačke.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Schleswig-Holstein · Vidi više »

Sedmogodišnji rat

Sedmogodišnji rat (1756. – 1763.) bio je globalni oružani sukob koji je uključivao većinu europskih velikih sila, a vodio se prvenstveno u Europi, Americi, Aziji i Pacifiku.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Sedmogodišnji rat · Vidi više »

Sektor

U polju računarstva kod pohrane podataka na tvrdom disku ili disketi, sektor je vrsta podjeljaka na magnetskom ili optičkom disku.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Sektor · Vidi više »

Selim III.

Selim III. (24. prosinca 1761. – 28. srpnja 1808.) osmanski sultan Sultan Selim III. Selim III.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Selim III. · Vidi više »

Seljak

Njemački seljak 1955. Seljak je izraz koji označava poljodjelskog djelatnika koji ima prebivalište na selu, i koji za život zarađuje baveći se poljoprivrednim aktivnostima (poljodjelstvo, stočarstvo, ribolov, lov, pčelarstvo i sl.) bilo na svom, bilo na tuđim imanjima.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Seljak · Vidi više »

Sicilija

Sicilija (talijanski i sicilijanski: Sicilia) je autonomna regija u Italiji i najveći otok u Sredozemnom moru.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Sicilija · Vidi više »

Sigurnost

Sigurnost je stupanj zašite od opasnosti, štete, gubitka ili kriminalne aktivnosti.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Sigurnost · Vidi više »

Siječanj

Siječanj Siječanj (lat. Ianuarius) prvi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Siječanj · Vidi više »

Sinonim

Sinonimi (grč. synóymos) su leksemi koji pripadaju istoj vrsti riječi, imaju različite izraze, a sadržaj im se potpuno ili djelomično podudara.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Sinonim · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Sjever

Sjever je jedna od četiri strane svijeta, i to ona koja označuje osnovnu stranu svijeta: sjever se upotrebljava na taj način da se položaj i smjer ostalih strana svijeta odnosi "kao prema sjeveru".

Novi!!: Napoleonski ratovi i Sjever · Vidi više »

Sjeverna Amerika

Sjeverna Amerika na karti svijeta Sjeverna Amerika je kontinent koji se u potpunosti nalazi na sjevernoj polutci i gotovo u potpunosti na zapadnoj polutci.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Sjeverna Amerika · Vidi više »

Sjeverna Italija

Sjeverna Italija (talijanski: Italia Settentrionale, Italia del Nord ili jednostavno il Nord) spaja dva područja koja pripadaju Italiji.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Sjeverna Italija · Vidi više »

Sjeverna Karolina

je savezna država SAD-a.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Sjeverna Karolina · Vidi više »

Sjeverno more

Sjeverno more europsko je epikontinentalno more koje se nalazi između Velike Britanije, Norveške, Danske, Njemačke, Nizozemske, Belgije i Francuske.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Sjeverno more · Vidi više »

Slavko Goldstein

Slavko Goldstein Slavko Goldstein (Sarajevo, 22. kolovoza 1928. – Zagreb, 13. rujna 2017.), bio je hrvatski političar, scenarist, knjižar, leksikograf i povjesničar amater židovske nacionalnosti.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Slavko Goldstein · Vidi više »

Slavoluk pobjede u Parizu

Slavoluk pobjede Slavoluk pobjede u Parizu (fr. Arc de triomphe) spomenik je koji se nalazi u središtu Trga Charlesa de Gaullea (fr. Place Charles de Gaulle), poznatog i kao Place de l'Étoile (fr., Trg zvijezde).

Novi!!: Napoleonski ratovi i Slavoluk pobjede u Parizu · Vidi više »

Slikarstvo

Slikarstvo je likovna umjetnost oblikovanja plohe bojom (sve što nastaje umjetničkim slikanjem).

Novi!!: Napoleonski ratovi i Slikarstvo · Vidi više »

Smeđa

Smeđe boje Smeđa boja nastaje miješanjem narančaste, žute, narančaste ili crvene boje s crnom ili sivom.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Smeđa · Vidi više »

Smolensk

Smolensk (ruski: Смоле́нск, bjeloruski: Смаленск, litavski: Smolenskas, poljski: Smoleńsk, njemački: Smolensk) je grad u Rusiji, na rijeci Dnjepar središte Smolenske oblasti.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Smolensk · Vidi više »

Smrt

Smrt je kraj života i trajni i nepovratni prestanak svih bioloških funkcija koje održavaju organizam.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Smrt · Vidi više »

Sovjetsk

Sovjetsk (ruski: Советск, njemački: Tilsit, litvanski: Tilžė) je grad na obalama rijeke Njemena u Kalinjingradskoj oblasti, u Rusiji.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Sovjetsk · Vidi više »

Sovjetski Savez

Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Sovjetski Savez · Vidi više »

Spaljena zemlja

povlačenju spaljuje naftna polja u Kuvajtu. Spaljena zemlja naziv je za vojnu strategiju kojom se - tijekom napredovanja ili povlačenja namjerno uništava sve što bi moglo poslužiti neprijatelju.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Spaljena zemlja · Vidi više »

Srebro

Srebro je bilo poznato još antičkim civilizacijama.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Srebro · Vidi više »

Sredozemlje

Satelitska slika Sredozemlje ili latinizam Mediteran (lat. in medio terrae; medius.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Sredozemlje · Vidi više »

Sredozemno more

Sredozemno more ili Mediteransko more (lat. Mare Mediterraneum), poznato i po starorimskom nazivu Mare nostrum (lat. za „Naše more”), je rubno more Atlantskog oceana površine oko 2,5 milijuna km² koje je povezano s matičnim Atlantskim oceanom kroz Gibraltarski tjesnac (širine 14 km).

Novi!!: Napoleonski ratovi i Sredozemno more · Vidi više »

Srpanj

Srpanj Srpanj (lat. iulius) sedmi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Srpanj · Vidi više »

Stanovništvo

Zemljovid država po broju stanovništva Stanovništvo je obično ljudska populacija na određenoj geografskoj jedinici, npr.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Stanovništvo · Vidi više »

Stara Švicarska Konfederacija

karta iz 18. stoljeća Stara Švicarska Konfederacija (Moderni njemački: Alte Eidgenossenschaft; povijesno Eidgenossenschaft, nakon reformacije i République des Suisses, Republica Helvetiorum "Republika Švicaraca") bila je država preteča današnje Švicarske.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Stara Švicarska Konfederacija · Vidi više »

Stipe Kutleša

Stipe Kutleša (Tomislavgrad, 1. siječnja 1955.), hrvatski filozof i fizičar.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Stipe Kutleša · Vidi više »

Sto dana

William Sadler: Bitka kod Waterlooa Sto dana (fra. les Cent-Jours), također poznatо kao Rat Sedme koalicije, obilježilo je razdoblje između Napoleonovog povratka iz progonstva s otoka Elbe u Pariz, 20. ožujka 1815. i drugog vraćanja kralja Luja XVIII., 8. srpnja 1815.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Sto dana · Vidi više »

Stožer

Vojni stožer je formalno ustrojena cjelina (stalna ili privremena) sastavljena od časnika i dočasnika koja omogućuje dvosmjernu razmjenu informacija između zapovjednika i podređenih postrojba.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Stožer · Vidi više »

Strah

Strah je intenzivan i neugodan negativni osjećaj koji čovjek doživljava kad vidi ili očekuje opasnost, bila ona realna ili nerealna (nestvarna, tj. opasnost zapravo ne postoji).

Novi!!: Napoleonski ratovi i Strah · Vidi više »

Strategija

Strategija dolazi od starogrčke riječi stratēgos i doslovno znači "vođenje vojske" (grč. stratos: vojska, ago: voditi, strategos: vojskovođa).

Novi!!: Napoleonski ratovi i Strategija · Vidi više »

Streljivo

kalibra.50 (12,7mm) "BMG". Svaki peti metak s crvenim vrhom je samoosvjetljavajuće zrno "tracer". Streljivo je naziv za skupinu projektila koji se koriste u ratovanju, uključujući bombe, rakete, bojne glave, nagazne, morske mine, protupješačke mine i metke za vatrena oružja.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Streljivo · Vidi više »

Studeni

Studeni Studeni (lat. November) jedanaesti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Studeni · Vidi više »

Subvencije

Subvencije (iz lat. sub-venire) označavaju sustavnu materijalnu potporu ili pomoć iz javnog proračuna ili fondova u područjima od javnog interesa.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Subvencije · Vidi više »

Suffolk

Suffolk je nemetropolitanska grofovija povijesnog podrijetla u Istočnoj Angliji, regiji Engleske.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Suffolk · Vidi više »

Suprug

vjenčanju Suprug ili muž je naziv za muškog bračnog partnera, odnosno člana bračne zajednice.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Suprug · Vidi više »

Sveta Helena

Sveta Helena (Jelena Križarica, lat. Flavia Iulia Helena Augusta; oko 248. – Konstantinopol, 18. kolovoza, 329.), žena cara Konstancija Klora i majka cara Konstantina Velikog.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Sveta Helena · Vidi više »

Sveta Helena (otok)

Sveta Helena je otok i administrativnu jedinicu u južnom Atlantskom oceanu, 2800 km zapadno od obale Angole koji administrativno pripada britanskom prekomorskom području Sveta Helena, Ascension i Tristan da Cunha.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Sveta Helena (otok) · Vidi više »

Sveti Petar Cetinjski

Petar I. Petrović Njegoš (na crnogor. ćiril. Петар I. Петровић), kanoniziran kao Sveti Petar Cetinjski (na crnogor. ćiril. Свети Петар Цетињски; Njeguši, 8. studenog 1748. - Cetinje, 31. listopada 1830.), crnogorski svjetovni poglavar od 1782. te poglavar Cetinjske Mitropolije od 1784. do 1830. Smatra se utemeljiteljem moderne Crne Gore.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Sveti Petar Cetinjski · Vidi više »

Sveto Rimsko Carstvo

Sveto Rimsko Carstvo (lat. Sacrum Imperium Romanum, njem. Heiliges Römisches Reich, češ. Svatá říše římská) – ili punim nazivom Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti (njem. Heiliges Römisches Reich, lat. Sacrum Romanum Imperium, češ. Svatá říše římská národa německého) – bilo je zajednica teritorija u središnjoj Europi tijekom srednjeg i novog vijeka kojom je vladao rimsko-njemački car.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Sveto Rimsko Carstvo · Vidi više »

Sveučilište u Cambridgeu

Sveučilište Cambridge Sveučilište u Cambridgeu (engl. University of Cambridge, poznato i kao Cambridge) sveučilište je u gradu Cambridgeu, u istočnoj Engleskoj.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Sveučilište u Cambridgeu · Vidi više »

Sveučilište u Oxfordu

Zgrada na Sveučilištu Oxford Sveučilište u Oxfordu (engl. University of Oxford, lat. Universitas Oxoniensis, poznato i kao Oxford) sveučilište je u engleskom gradu Oxfordu, utemeljeno 1096. godine.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Sveučilište u Oxfordu · Vidi više »

Sveučilište Yale

Logo ''Connecticut Hall'' Yaleovo sveučilište ili Sveučilište Yale (eng. Yale University), privatno je sveučilište u New Havenu, u američkoj saveznoj državi Connecticut, nazvano po Elihuu Yaleu.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Sveučilište Yale · Vidi više »

Svibanj

Svibanj Svibanj (lat. maius) peti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Svibanj · Vidi više »

Taktika

Taktika je grana ratne vještine, skup i sinteza načina i postupaka kojima se na najlakši i najsvrsishodniji način mogu ostvariti postavljeni ciljevi.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Taktika · Vidi više »

Talijani

Talijani su jedan od najznačajnijih romanskih naroda nastanjen danas u Italiji i susjednim europskim i prekomorskim zemljama, osobito u Francuskoj, SAD-u i Argentini.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Talijani · Vidi više »

Telos

Telos (od grčkog τέλος cilj, svrha) ili cilj je filozofski predmet proučavanja u teleologiji.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Telos · Vidi više »

Tihi ocean

Tihi ocean Obala Tihog oceana u Vina del Maru, Čile. Tihi ocean (od latinskog Mare Pacificum, hrvatski Mirno more), najveća je morska površina na svijetu.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Tihi ocean · Vidi više »

Tirol

Zastava Italije Italija) Tirol (talijanski: Tirolo) je povijesna regija u središnjoj Europi koja se upravno sastoji od austrijske savezne države Tirol (koja se sastoji od Sjevernog i Istočnog Tirola) i talijanske regije Trentino-Južni Tirol.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Tirol · Vidi više »

Tiskarstvo

Tisak novina Tiskari u 16. stoljeću Tiskarstvo je tehnika mehaničkog umnožavanja istovjetnih primjeraka teksta ili slika.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Tiskarstvo · Vidi više »

Tjedan

Tjedan je jedinica za vrijeme – traje 7 dana.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Tjedan · Vidi više »

Tobago

Tobago je drugi najveći otok države Trinidad i Tobago, a nalazi se sjeveroistočno od glavnog otoka Trinidada, između Karipskoga mora i Atlantskoga oceana.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Tobago · Vidi više »

Topništvo

Hrvatske vojske Topništvo ime za rod kopnene vojske kojima je zadaća opsluživanje topničkih oružja.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Topništvo · Vidi više »

Totalni rat

Totalni rat je oblik rata koji se vodi svim mogućim sredstvima, svim ljudskim i materijalnim snagama zemlje, na cijelom teritoriju protivnika, protiv svih njegovih vojnih, ljudskih i materijalnih potencijala.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Totalni rat · Vidi više »

Transkripcija i transliteracija

Transkripcija (prijepis, prezvukovljivanje) je prenošenje znakova iz jednog pisma u drugo, pri čemu se vodi računa o izgovoru.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Transkripcija i transliteracija · Vidi više »

Travanj

Travanj Travanj (lat. aprilis) četvrti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Travanj · Vidi više »

Tržište

Wet market u Singaporu Tržište prema najkraćoj definiciji predstavlja mjesto gdje se susreću ponuda i potražnja.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Tržište · Vidi više »

Trgovačka mornarica

Trgovačka mornarica je zajednički naziv za sve trgovačke brodove neke zemlje, koji služe kao rezerva i pomoćno brodovlje ratnoj mornarici neke zemlje.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Trgovačka mornarica · Vidi više »

Trgovački brod

Trgovački brod je brod koji u mirnodopskim uvjetima služi za prevoz tereta i/ili putnika.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Trgovački brod · Vidi više »

Trgovina

Maloprodajna poslovnica s dječjom odjećom Pod trgovinom se podrazumijeva tržišna ponuda robe u zamjenu za platežno sredstvo odnosno novac, ili za drugu robu (robna razmjena).

Novi!!: Napoleonski ratovi i Trgovina · Vidi više »

Trst

Trst (tal. Trieste, njem. Triest) je grad i luka u Italiji, u Tršćanskom zaljevu, na sjeveroistočnoj obali Jadranskog mora.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Trst · Vidi više »

Ubojstvo

Učestalost ubojstava u svijetu od 1995. do 2016. godine. Ubojstvo ili umorstvo je ljudski čin koji za izravnu posljedicu ima smrt drugoga čovjeka.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Ubojstvo · Vidi više »

Ugovor

Ugovor je pravni posao zaključen suglasnim očitovanjem volja dviju ili više osoba usmjerenim na proizvođenje pravom dopuštenih pravnih učinaka koji se sastoje u postanku, prestanku ili promjeni pravnih odnosa.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Ugovor · Vidi više »

Ujedinjenje Italije

Risorgimento (talijanski) je bio pokret za ujedinjenjem Italije revolucionarnim putem u 19.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Ujedinjenje Italije · Vidi više »

Ujedinjenje Njemačke

1815.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Ujedinjenje Njemačke · Vidi više »

Ujedinjeno Kraljevstvo

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske (eng. The United Kingdom of Great Britain and Ireland) je bilo službeno ime Ujedinjenog Kraljevstva između 1801. i 1927.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske · Vidi više »

Ultimatum

Ultimatum (lat. posljednji) je zahtjev čije ispunjenje se traži u određenom vremenskom rokom i iza koga stoji prijetnja koja će provesti ako se zahtjev ne ispuni.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Ultimatum · Vidi više »

Utvrdno graditeljstvo

Dubrovačke gradske zidine Tvrđava Nehaj (16. st.) iznad Senja Rijeci Utvrde ili fortifikacije su vojne građevine i konstrukcije namijenjene obrambenom ratovanju.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Utvrdno graditeljstvo · Vidi više »

Vancouver

Vancouver (eng. izgovor /vænˈkuːvər/; hrv. izgovor vankúver) je obalni grad smješten u regiji Lower Mainlandu, u Britanskoj Kolumbiji, Kanada.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Vancouver · Vidi više »

Veleposlanik

Veleposlanik (ili ambasador, stariji izraz je poklisar) je šef diplomatske misije najvišeg razreda po Bečkoj konvenciji o diplomatskim odnosima.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Veleposlanik · Vidi više »

Velika Britanija (otok)

Velika Britanija, skraćeno Britanija, otok je na sjeverozapadu Europe u Atlantskom oceanu.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Velika Britanija (otok) · Vidi više »

Veliki vojvoda

Veliki vojvoda je naslov koji se rabi u Zapadnoj Europi, a posebno u germanskim zemljama za pokrajinske suverene.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Veliki vojvoda · Vidi više »

Veliko Vojvodstvo Baden

Veliko Vojvodstvo Baden (njemački: Großherzogtum Baden) je povijesna država u jugozapadnoj Njemačkoj, na istočnoj obali Rajne.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Veliko Vojvodstvo Baden · Vidi više »

Veliko Vojvodstvo Toskana

Veliko Vojvodstvo Toskana s pripojenom Sienom te Država Utvrda Veliko Vojvodstvo Toskana (tal. Granducato di Toscana, tal. Magnus Ducatus Etruriae), monarhija u središnjoj Italiji koja je s prekidima postojala od 1569.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Veliko Vojvodstvo Toskana · Vidi više »

Veljača

Veljača Veljača (lat. februarius) drugi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Veljača · Vidi više »

Venecija

Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).

Novi!!: Napoleonski ratovi i Venecija · Vidi više »

Vesna Pusić

Vesna Pusić (Zagreb, 25. ožujka 1953.), hrvatska je političarka, saborska zastupnica, publicistkinja i bivša ministrica vanjskih i europskih poslova i prva potpredsjednica Vlade u dvanaestoj Vladi Republike Hrvatske.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Vesna Pusić · Vidi više »

Viška bitka 1811.

Viška bitka (fra. Bataille de Lissa, tal. Battaglia di Lissa) bila je pomorska bitka vođena između britanske eskadre fregata i mnogo veće eskadrile francuskih i talijanskih fregata i manjih plovila u srijedu, 13. ožujka 1811. godine tijekom Jadranskoga pohoda Napoleonskih ratova.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Viška bitka 1811. · Vidi više »

Vijest

Vijest je obavijest kojom se javnost obavješćuje o nekom događaju, osobi ili pojavi.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Vijest · Vidi više »

Viktor Emanuel I.

Viktor Emanuel I. (tal. Vittorio Emanuele) (Torino, 24. srpnja 1759. – Moncalieri, 10. siječnja 1824.), sardinski kralj od 1802. do 1821. godine.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Viktor Emanuel I. · Vidi više »

Vilko Luncer

Vilko Luncer, prije Lunczer (Zagreb, 6. lipnja 1933. – Zagreb, 9. srpnja 2014.), hrvatski sportski novinar i sportaš, društveno-politički radnik.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Vilko Luncer · Vidi više »

Vinko Brešić

Vinko Brešić (Grgurići pokraj Livna, BiH, 1952.), hrvatski je književni povjesničar i sveučilišni profesor.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Vinko Brešić · Vidi više »

Vinko Knežević

Vinko Knežević (njem.: Vincenz Knesevich, u nekim izvorima Vinzenz; engl.: Vincent) (Gračac, 30. studenoga 1755. – Sveta Jelena, 11. ožujka 1832.), hrvatski barun, član plemićke obitelji Knežević, podmaršal, general konjaništva (General der Kavallerie) i tajni carski savjetnik Habsburške Monarhije.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Vinko Knežević · Vidi više »

Virginia

Virginia je država na atlantskoj obali SAD-a. Zauzima 110.785 km² i ima 7.712.091 stanovnika (2007.). Glavni grad je Richmond.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Virginia · Vidi više »

Vještina

Vještina označava općenito naučen ili stečen dio ponašanja.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Vještina · Vidi više »

Vjenčanje

Edmund Blair Leighton: Potpis Vjenčanje ili sklapanje braka je ujedno svečani čin i obred, gdje žena i muškarac postaju supružnici: suprug i supruga (kolokvijalno: muž i žena) te pred zakonom uživaju prava kao bračni par.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Vjenčanje · Vidi više »

Vlada

Vlada je najviše državno izvršno tijelo, koje djeluje za državu i u njezino ime, a koje ima svaka suverena država.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Vlada · Vidi više »

Vladimir Muljević

Vladimir Muljević, crtež u olovci Vladimir Muljević (Zagreb, 14. veljače 1913. – Zagreb, 26. veljače 2007.), bio je prof.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Vladimir Muljević · Vidi više »

Vlast

Vlast je snaga podčinjavanja ljudi određenim naredbama uspostavljena nekim oblikom legitimnosti.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Vlast · Vidi više »

Vojna baza

Zračna panorama američke baze Pearl Harbor Vojna baza je izraz koji se u vojnoj terminologiji koristi za svako građevinski objekt ili postrojenje, odnosno kompleks objekata i postrojenja kojim upravlja neki od komponenata oružanih snaga u svrhu zaštite i/ili održavanja vojne i opreme ili osoblja, odnosno vršenja obuke i/ili vođenja ratnih operacija.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Vojna baza · Vidi više »

Vojna diktatura

Kongu. Vojna diktatura je oblik vladavine u kojem pripadnik vojske ima apsolutnu kontrolu.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Vojna diktatura · Vidi više »

Vojna obrana

Obrana u vojnom smislu znači očuvanje nekog prostora od prodora neprijatelja.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Vojna obrana · Vidi više »

Vojna operacija

Vojna operacija je usklađeno vojno djelovanje kao odgovor na razvoj određene situacije.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Vojna operacija · Vidi više »

Vojni bjegunac

Naziv vojni bjegunac ili dezerter označava vojnika odsutnog bez odobrenja nadređenih za napuštanje svoje jedinice i izbjegavanje vojnih obveza u ratu ili miru.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Vojni bjegunac · Vidi više »

Vojnik

Hrvatske kopnene vojske za vrijeme vježbe Vojnik je naoružani pripadnik jedne vojske ili Oružanih snaga jedne države.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Vojnik · Vidi više »

Vojska

Vojska je izraz koji se u najširem smislu koristi za stalne oružane snage neke države sastavljene od profesionalnih vojnika.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Vojska · Vidi više »

Vojvodina Parma i Piacenza

Vojvodina Parma i Piacenza (tal. Ducato di Parma e Piacenza, službeno latinski Ducatus Parmae et Placentiae), talijanska državica iz vremena prije ujedinjenja Italije.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Vojvodina Parma i Piacenza · Vidi više »

Vojvodstvo

Vojvodstvo (također i vojvodina) vrsta je državnog uređenja, u kojem vlada vojvoda ili vojvotkinja.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Vojvodstvo · Vidi više »

Vrhovni zapovjednik

Vrhovni zapovjednik je najviše i središnje tijelo zapovijedanja i rukovođenja u oružanim snagama ili u združenim vojnim snagama vojnih saveza.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Vrhovni zapovjednik · Vidi više »

William Pitt Mlađi

William Pitt Mlađi William Pitt Mlađi (Hayes, London, 28. svibnja 1759. - Putney, London, 23. siječnja 1806.) bio je britanski državnik, najmlađi i posljednji premijer Velike Britanije od 1783.

Novi!!: Napoleonski ratovi i William Pitt Mlađi · Vidi više »

Wisconsin

Wisconsin je jedna od 50 američkih saveznih država.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Wisconsin · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Zagreb · Vidi više »

Zapad

Zapad je strana svijeta nasuprot istoku.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Zapad · Vidi više »

Zapadna Europa

tko kaže? Zapadna Europa Srednja i istočna Europa Zapadna Europa je najrazvijenija regija Europe.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Zapadna Europa · Vidi više »

Zapljena

Zapljena ili posuđenica konfiskacija (lat. confiscatio) označava izvlaštenje (eksproprijaciju) dobara ili imovine u korist države bez naknade.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Zapljena · Vidi više »

Zapovjednik

Zapovjednik (en. Commanding officer - CO) je časnik oružanih snaga koji zapovijeda vojnom postrojbom i koji, u skladu s odgovarajućim zakonima, ima široke ovlasti donošenja odluka u vezi funkcioniranja i uporabe postrojbe kojom zapovijeda, ali i značajne odgovornosti (npr. uporaba snaga, financije, oprema, Ženevske konvencije), obveze (npr. prema nadređenima, izvšenje misije, briga o osoblju) i moć (npr. primjena stegovnih mjera).

Novi!!: Napoleonski ratovi i Zapovjednik · Vidi više »

Zatvor

Županijski sud i zatvor u Rijeci Pogled u zatvorsku ćeliju Zatvor je ustanova u kojoj osuđenici izdržavaju zatvorsku kaznu.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Zatvor · Vidi više »

Zürich

Zürich (njemački: Zürich, talijanski: Zurigo) najveći je grad u Švicarskoj (stanovništvo: 404.783 u 2014. godini) i glavni grad Ciriškog kantona.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Zürich · Vidi više »

Zelena

Zelena boja Zelena boja u CMY sustavu boja nije primarna boja.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Zelena · Vidi više »

Zemljopisno područje

Jedan od prikaza hrvatskih pokrajina (krajeva/makroregija):Središnja Hrvatska, Istočna Hrvatska, Planinska Hrvatska, Sjeverna hrvatska obala, Južna hrvatska obala. Zemljopisno područje ili zemljopisna regija (od engleskog izraza geographical region ili talijanskog Regione) je naziv koji može označavati prirodno-zemljopisno područje (s obzirom na tlo, klimu, vegetaciju, ekologiju i dr.) ili društveno-zemljopisno područje (s obzirom na gospodarstvo, naselja, stanovništvo...). Naziv se najčešće koristi za područje koje je manje-više jasno razgraničeno svojim prirodnim obilježjima (granice koje mogu biti rijeke, planine,...) i koje ima posebnosti vezane s kulturom ili poviješću određenog kraja.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Zemljopisno područje · Vidi više »

Zima

Anica Vranković: '''Zima''', 1968. Zima je najhladnije godišnje doba koje započinje 21. prosinca u kojemu dani traju kraće od noći, a priroda je uspavana u skladu s niskim temperaturama.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Zima · Vidi više »

1. veljače

1.

Novi!!: Napoleonski ratovi i 1. veljače · Vidi više »

10. lipnja

10.

Novi!!: Napoleonski ratovi i 10. lipnja · Vidi više »

12. kolovoza

12.

Novi!!: Napoleonski ratovi i 12. kolovoza · Vidi više »

13. ožujka

13.

Novi!!: Napoleonski ratovi i 13. ožujka · Vidi više »

13. studenoga

13.

Novi!!: Napoleonski ratovi i 13. studenoga · Vidi više »

14.

Bez opisa.

Novi!!: Napoleonski ratovi i 14. · Vidi više »

14. lipnja

14.

Novi!!: Napoleonski ratovi i 14. lipnja · Vidi više »

14. listopada

14.

Novi!!: Napoleonski ratovi i 14. listopada · Vidi više »

14. prosinca

14.

Novi!!: Napoleonski ratovi i 14. prosinca · Vidi više »

14. rujna

14.

Novi!!: Napoleonski ratovi i 14. rujna · Vidi više »

15. siječnja

15.

Novi!!: Napoleonski ratovi i 15. siječnja · Vidi više »

15. srpnja

15.

Novi!!: Napoleonski ratovi i 15. srpnja · Vidi više »

16. kolovoza

16.

Novi!!: Napoleonski ratovi i 16. kolovoza · Vidi više »

16. listopada

16.

Novi!!: Napoleonski ratovi i 16. listopada · Vidi više »

16. siječnja

16.

Novi!!: Napoleonski ratovi i 16. siječnja · Vidi više »

16. svibnja

16.

Novi!!: Napoleonski ratovi i 16. svibnja · Vidi više »

1689.

Bez opisa.

Novi!!: Napoleonski ratovi i 1689. · Vidi više »

17. kolovoza

17.

Novi!!: Napoleonski ratovi i 17. kolovoza · Vidi više »

17. ožujka

17.

Novi!!: Napoleonski ratovi i 17. ožujka · Vidi više »

1790-ih

Bez opisa.

Novi!!: Napoleonski ratovi i 1790-ih · Vidi više »

1792.

Bez opisa.

Novi!!: Napoleonski ratovi i 1792. · Vidi više »

1793.

Bez opisa.

Novi!!: Napoleonski ratovi i 1793. · Vidi više »

1797.

Bez opisa.

Novi!!: Napoleonski ratovi i 1797. · Vidi više »

1798.

Bez opisa.

Novi!!: Napoleonski ratovi i 1798. · Vidi više »

1799.

Bez opisa.

Novi!!: Napoleonski ratovi i 1799. · Vidi više »

18. kolovoza

18.

Novi!!: Napoleonski ratovi i 18. kolovoza · Vidi više »

18. svibnja

18.

Novi!!: Napoleonski ratovi i 18. svibnja · Vidi više »

1800.

Bez opisa.

Novi!!: Napoleonski ratovi i 1800. · Vidi više »

1801.

Bez opisa.

Novi!!: Napoleonski ratovi i 1801. · Vidi više »

1802.

Bez opisa.

Novi!!: Napoleonski ratovi i 1802. · Vidi više »

1803.

Bez opisa.

Novi!!: Napoleonski ratovi i 1803. · Vidi više »

1804.

Bez opisa.

Novi!!: Napoleonski ratovi i 1804. · Vidi više »

1805.

Bez opisa.

Novi!!: Napoleonski ratovi i 1805. · Vidi više »

1806.

Bez opisa.

Novi!!: Napoleonski ratovi i 1806. · Vidi više »

1807.

Bez opisa.

Novi!!: Napoleonski ratovi i 1807. · Vidi više »

1808.

Bez opisa.

Novi!!: Napoleonski ratovi i 1808. · Vidi više »

1809.

Bez opisa.

Novi!!: Napoleonski ratovi i 1809. · Vidi više »

1810.

Bez opisa.

Novi!!: Napoleonski ratovi i 1810. · Vidi više »

1811.

Bez opisa.

Novi!!: Napoleonski ratovi i 1811. · Vidi više »

1812.

Bez opisa.

Novi!!: Napoleonski ratovi i 1812. · Vidi više »

1813.

Bez opisa.

Novi!!: Napoleonski ratovi i 1813. · Vidi više »

1814.

Bez opisa.

Novi!!: Napoleonski ratovi i 1814. · Vidi više »

1815.

Bez opisa.

Novi!!: Napoleonski ratovi i 1815. · Vidi više »

1822.

Bez opisa.

Novi!!: Napoleonski ratovi i 1822. · Vidi više »

1833.

Bez opisa.

Novi!!: Napoleonski ratovi i 1833. · Vidi više »

1853.

Bez opisa.

Novi!!: Napoleonski ratovi i 1853. · Vidi više »

19. listopada

19.

Novi!!: Napoleonski ratovi i 19. listopada · Vidi više »

19. travnja

19.

Novi!!: Napoleonski ratovi i 19. travnja · Vidi više »

1918.

Bez opisa.

Novi!!: Napoleonski ratovi i 1918. · Vidi više »

2. prosinca

2.

Novi!!: Napoleonski ratovi i 2. prosinca · Vidi više »

20. listopada

20.

Novi!!: Napoleonski ratovi i 20. listopada · Vidi više »

20. rujna

20.

Novi!!: Napoleonski ratovi i 20. rujna · Vidi više »

20. studenoga

20.

Novi!!: Napoleonski ratovi i 20. studenoga · Vidi više »

21. listopada

21.

Novi!!: Napoleonski ratovi i 21. listopada · Vidi više »

21. ožujka

21.

Novi!!: Napoleonski ratovi i 21. ožujka · Vidi više »

21. studenoga

21.

Novi!!: Napoleonski ratovi i 21. studenoga · Vidi više »

22. lipnja

22.

Novi!!: Napoleonski ratovi i 22. lipnja · Vidi više »

22. srpnja

22.

Novi!!: Napoleonski ratovi i 22. srpnja · Vidi više »

22. svibnja

22.

Novi!!: Napoleonski ratovi i 22. svibnja · Vidi više »

23. kolovoza

23.

Novi!!: Napoleonski ratovi i 23. kolovoza · Vidi više »

24. lipnja

24.

Novi!!: Napoleonski ratovi i 24. lipnja · Vidi više »

24. svibnja

24.

Novi!!: Napoleonski ratovi i 24. svibnja · Vidi više »

25.

Bez opisa.

Novi!!: Napoleonski ratovi i 25. · Vidi više »

25. travnja

25.

Novi!!: Napoleonski ratovi i 25. travnja · Vidi više »

26. prosinca

26.

Novi!!: Napoleonski ratovi i 26. prosinca · Vidi više »

26. rujna

26.

Novi!!: Napoleonski ratovi i 26. rujna · Vidi više »

27. listopada

27.

Novi!!: Napoleonski ratovi i 27. listopada · Vidi više »

27. rujna

27.

Novi!!: Napoleonski ratovi i 27. rujna · Vidi više »

28. srpnja

28.

Novi!!: Napoleonski ratovi i 28. srpnja · Vidi više »

3. ožujka

3.

Novi!!: Napoleonski ratovi i 3. ožujka · Vidi više »

30. studenoga

30.

Novi!!: Napoleonski ratovi i 30. studenoga · Vidi više »

5. srpnja

5.

Novi!!: Napoleonski ratovi i 5. srpnja · Vidi više »

6. srpnja

6.

Novi!!: Napoleonski ratovi i 6. srpnja · Vidi više »

6. travnja

6.

Novi!!: Napoleonski ratovi i 6. travnja · Vidi više »

6. veljače

6.

Novi!!: Napoleonski ratovi i 6. veljače · Vidi više »

7. rujna

7.

Novi!!: Napoleonski ratovi i 7. rujna · Vidi više »

7. srpnja

7.

Novi!!: Napoleonski ratovi i 7. srpnja · Vidi više »

7. veljače

7.

Novi!!: Napoleonski ratovi i 7. veljače · Vidi više »

8. listopada

8.

Novi!!: Napoleonski ratovi i 8. listopada · Vidi više »

8. ožujka

8.

Novi!!: Napoleonski ratovi i 8. ožujka · Vidi više »

8. rujna

8.

Novi!!: Napoleonski ratovi i 8. rujna · Vidi više »

8. veljače

8.

Novi!!: Napoleonski ratovi i 8. veljače · Vidi više »

9. kolovoza

9.

Novi!!: Napoleonski ratovi i 9. kolovoza · Vidi više »

9. studenoga

9.

Novi!!: Napoleonski ratovi i 9. studenoga · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Napoleonovi ratovi.

Unijapedija je koncept kartu ili semantičke mreže, organizirana kao enciklopedija - rječnik. To daje kratku definiciju svakog pojma i njegovih odnosa.

Ovo je div online mentalnu kartu koja služi kao temelj za dijagrame koncept. To je besplatan za korištenje i svaki članak ili dokument se može skinuti. To je alat, izvor ili referenca za studij, istraživanje, obrazovanje, učenje ili poučavanje, koji se može koristiti od strane nastavnika, nastavnika, učenika ili studenta; za akademsku svijetu: za škole, osnovno, srednje, gimnazije, srednje tehničke stupnja, koledž, sveučilište, preddiplomskih, diplomskih i doktorskih stupnjeva; za radove, izvješća, projekte, ideje, dokumentacije, ankete, sažetke, odnosno rada. Ovdje je definicija, objašnjenje, opis ili značenje svako bitnije na kojem trebate informacije, kao i popis njihovih povezanih koncepata kao riječnika. Dostupan u Hrvatski, Engleski, Španjolski, Portugalski, Japanski, Kineski, Francuski, Njemački, Talijanski, Polirati, Nizozemski, Ruski, Arapski, Hindski, Švedski, Ukrajinski, Mađarski, Katalonski, Češki, Hebrejski, Danski, Finski, Indonezijski, Norveški, Rumunjski, Turski, Vijetnamski, Korejski, Thai, Grčki, Bugarski, Slovački, Litvanski, Filipinac, Latvijski, Estonski i Slovenski Više jezicima.

Sve informacije se ekstrahira iz Wikipedija, i to je dostupan pod licencom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima.

Zaklada Wikimedia ne podržava niti je povezana s Unijapedija.

Google Play, Android i logotip Google Playa zaštitni su znaci tvrtke Google Inc.

Sva prava pridržana

OdlazniDolazni