Komunikacija

217 odnosi: Agrarna reforma u drugoj Jugoslaviji, Albanci, Alojzije Stepinac, Andrija Hebrang, Antibirokratska revolucija, Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije, Ateizam, Ateizam u Hrvatskoj, August Košutić, Autocesta A1, Autocesta A3, Španovica: Kronika nastajanja i nestanka, Četvorni kilometar, Ćirilica, Bačka, Banovina Hrvatska, Baranja, Beograd, Berlinski kongres, Bleiburška tragedija, Božićni Ustav, Božidar Magovac, Boka kotorska, Boričevac, Bosna i Hercegovina, Bruno Bušić, Cres, Crna Gora, Dan neovisnosti (Hrvatska), Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, Demokratski centralizam, Diktatura proletarijata, Domovinski rat, Dragonja, Dragutin Pavličević, Drugi svjetski rat, Drugi svjetski rat u Jugoslaviji, Dušan Simović, Federacija, Franjo Tuđman, Gustoća stanovništva, Hladni rat, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatska neprijateljska emigracija, Hrvatska seljačka stranka, Hrvatska socijalno-liberalna stranka, Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji, Hrvatska: zemlja i ljudi, ..., Hrvatski gospodarski glasnik, Hrvatski informativni centar, Hrvatski institut za povijest, Hrvatski jezik, Hrvatski književni jezik, Hrvatski parlamentarni izbori 1990., Hrvatski sabor, Hrvatski tjednik, Hrvatsko domobranstvo, Hrvatsko društvo političkih zatvorenika, Hrvatsko iseljeništvo, Hrvatsko proljeće, Informbiro, Istra, Istra u Narodnooslobodilačkom pokretu, Ivan Šubašić, Jednostranački sustav, Josif Staljin, Josip Broz Tito, Jugoslaveni, Jugoslavenska narodna armija, Jugoslavenski dinar, Jugoslavenski komunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata, Karl Marx, Klasna borba, Kolhoz, Kolo (časopis), Komunistička partija Hrvatske, Komunistička partija Italije, Komunizam, Koncentracijski logor Jasenovac, Konfederacija, Kotar, Kraljevina Crna Gora (1941.), Kraljevina Italija, Kraljevina Jugoslavija, Kritika (časopis), Lastovo, Lijepa naša domovino, Lošinj, Mađari, Makedonci, Marija Bistrica, Matica hrvatska, Memorandum SANU, Miko Tripalo, Milovan Đilas, Muslimani (narod), Nacionalizacija, Nacionalizam, Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije, Narodne novine, Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije, Narodnooslobodilački pokret, Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj, Nezavisna Država Hrvatska, Nikita Hruščov, Novigrad, Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ, Oligopol, Općina, Osijek, Osimski ugovor, Pazinske odluke, Plansko gospodarstvo, Pokret nesvrstanih, Poljoprivreda, Povijest neovisne Hrvatske, Prvi svjetski rat, Radničko samoupravljanje, Rapalski ugovor, Raspad SFRJ, Referendum o hrvatskoj samostalnosti, Rijeka, Rommelova ofenziva, Rudarstvo, Sabor SR Hrvatske, Savez komunista Hrvatske, Savez komunista Jugoslavije, Saveznici, Savka Dabčević-Kučar, Savudrija, Seljaštvo, Seljak, Sjedinjene Američke Države, Slobodan Milošević, Slobodni teritorij Trsta, Slovaci, Slovenci, Soča, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina, Socijalistička Republika Hrvatska, Socijalistička Republika Slovenija, Socijalistička Republika Srbija, Socijalizam, Sovjetski Savez, Split, Sporazumi Tito-Šubašić, Srđan Španović, Srbi, Srbi u Hrvatskoj, Srbija, Srijem, Srpskohrvatski jezik, Talijani, Talijansko kolonijalno carstvo, Titoizam, Tlo (list), Topusko, Totalitarizam, Tranzicija, Tržišno gospodarstvo, Treće zasjedanje ZAVNOH-a, Treći Reich, Tunel Učka, Turizam u Hrvatskoj, UDBA, Udbina, Ujedinjeno Kraljevstvo, Ustaše, Ustanak, Ustav, Ustav Jugoslavije iz 1963. godine, Ustav Republike Hrvatske, Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, Varšavski ugovor, Verbalni delikt, Vjesnik, Vladimir Bakarić, Vladimir Nazor, Vojvodina, Volksdeutsche, Vrhovni štab NOVJ-a, Zadar, Zagreb, Zajednica općina, Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske, Zrin, 14. izvanredni kongres SKJ, 14. veljače, 18. siječnja, 1943., 1944., 1946., 1947., 1952., 1953., 1954., 1963., 1971., 1972., 1974., 1975., 1988., 1989., 1990., 22. prosinca, 22. veljače, 25. srpnja, 26. veljače, 5. veljače, 7. prosinca, 7. travnja, 8. svibnja, 9. svibnja, 9. travnja. Proširite indeks (167 više) » « Stisni indeks

Agrarna reforma u drugoj Jugoslaviji

Poslije pobjede komunističke revolucije u Jugoslaviji je izvedena nova agrarna reforma po Zakonu o agrarnoj reformi i kolonizaciji iz kolovoza 1945. godine.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Agrarna reforma u drugoj Jugoslaviji · Vidi više »

Albanci

Toski, Albanska skupina iz južne Albanije Skopju, bila je pripadnica albanskog naroda. Albanka u narodnoj nošnji Albanci su Indoeuropski narod nastanjen u Albaniji i susjednim područjima Makedonije i Kosova, te u Crnoj Gori i Grčkoj.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Albanci · Vidi više »

Alojzije Stepinac

Alojzije Stepinac (Brezarić pokraj Krašića, 8. svibnja 1898. – Krašić, 10. veljače 1960.) bio je zagrebački nadbiskup i kardinal.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Alojzije Stepinac · Vidi više »

Andrija Hebrang

Postoje dvojica značajnih hrvatskih političara imenom Andrija Hebrang, otac i sin.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Andrija Hebrang · Vidi više »

Antibirokratska revolucija

Antibirokratska revolucija označava politički razvoj u Srbiji i Jugoslaviji tijekom kojih su 1988. i 1989. organizirane velike demonstracije po svim većim gradovima u Srbiji.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Antibirokratska revolucija · Vidi više »

Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije

partizana i kasnije zastava DFJ Zastava SSSR-a – služila je i kao zastava KPJ Faksimil odluke II. zasjedanja AVNOJ-a 1943. o federativnom uređenju Jugoslavije. Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ) je bivša jugoslavenska komunistička institucija.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije · Vidi više »

Ateizam

Ateizam (hrv. bezboštvo ili bezvjerstvo) je, u širem smislu, odsutnost vjerovanja u postojanje božanstava, a u užem smislu je odbijanje vjerovanja u postojanje božanstava, odnosno specifično stajalište prema kojemu ona ne postoje.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Ateizam · Vidi više »

Ateizam u Hrvatskoj

Ateizam u Hrvatskoj nije uveliko raširen i prema popisu stanovništva iz 2011.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Ateizam u Hrvatskoj · Vidi više »

August Košutić

August Košutić (Radoboj kraj Krapine, 5. srpnja 1893. – Zagreb, 12. rujna 1964.), bio je hrvatski političar.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i August Košutić · Vidi više »

Autocesta A1

Autocesta A1, neslužbeno od pojedinih novinara zvana Dalmatina, Croatica, Jadransko-jonska, a u vrijeme početka gradnje 70-ih godina prošlog stoljeća i Autocesta kralja Tomislava, najdulja je hrvatska autocesta i povezuje glavni grad Zagreb s Karlovcem, Gospićem, Zadrom, Šibenikom, Splitom i Pločama. Nastavak gradnje autoceste prema Dubrovniku je planiran, dijelom u izgradnji i trebao bi biti gotov do 2029. godine. Neki od većih (zahtjevnijih) objekata na autocesti su.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Autocesta A1 · Vidi više »

Autocesta A3

Autocesta A3 je druga autocesta po duljini u Republici Hrvatskoj. Vodi od Bregane preko Zagreba i Slavonskog Broda, tj. Posavine do Lipovca na granici sa Srbijom. Njezina međunarodna oznaka, koja apostrofira njezinu važnost, je E70 (europska autocesta 70).

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Autocesta A3 · Vidi više »

Španovica: Kronika nastajanja i nestanka

Knjiga Španovica.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Španovica: Kronika nastajanja i nestanka · Vidi više »

Četvorni kilometar

Ilustracija jednog četvornog kilometara Četvorni kilometar ili kilometar kvadratni je mjerna jedinica za površinu.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Četvorni kilometar · Vidi više »

Ćirilica

Ćirilica je pismo koje se rabi u istočnoj Europi, te sjevernoj i središnjoj Aziji.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Ćirilica · Vidi više »

Bačka

Bačka (srp. ćir.: Бачка, mađarski: Bácska, slovački: Báčka, rusinski: Бачка, njemački: Batschka) je zemljopisna pokrajina u Srbiji (Vojvodina), Mađarskoj, a uzmemo li kao Bačku i komadiće ozemlja koje Republika Hrvatska ima s istočne strane sadašnjeg toka Dunava (granica prati stari tok), onda je dio Bačke i u Hrvatskoj.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Bačka · Vidi više »

Banovina Hrvatska

Banovina Hrvatska je bila autonomna teritorijalna jedinica unutar Kraljevine Jugoslavije.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Banovina Hrvatska · Vidi više »

Baranja

Slavonija (tamno ljubičasto) i Baranja (svjetlo ljubičasto) Beli Manastir gospodarsko i kulturno središte Baranje Zlatna Greda Baranja (mađ. Baranya, njem. Branau) izdvojena je zemljopisna cjelina istočnohrvatske ravnice.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Baranja · Vidi više »

Beograd

Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Beograd · Vidi više »

Berlinski kongres

Berlinski kongres je bio skup predstavnika tadašnjih velikih sila Njemačke, Austro-Ugarske, Francuske, Velike Britanije, Italije, Rusije i Osmanskog carstva, koji je pod predsjedanjem Otta von Bismarcka održan od 13. lipnja do 13. srpnja 1878. godine u Berlinu.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Berlinski kongres · Vidi više »

Bleiburška tragedija

njem. ''Unterdrauburg''), 1945. Bleiburška tragedija i Križni put (vidi terminologiju) su najčešći nazivi koji se koriste kako bi opisali događanja koja su uslijedila nakon neuspješnog pokušaja predaje pripadnika poraženih vojski Savezničkim Britanskim postrojbama u blizini koruškog gradića Bleiburga u današnjoj Austriji, neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Bleiburška tragedija · Vidi više »

Božićni Ustav

Ovaj članak govori o povijesnom događaju donošenja Ustava Republike Hrvatske, 22.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Božićni Ustav · Vidi više »

Božidar Magovac

Božidar Magovac (Zagreb, 13. listopada 1908. – Zagreb, 24. siječnja 1955.), bio je hrvatski publicist, novinar, pjesnik i političar.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Božidar Magovac · Vidi više »

Boka kotorska

Boka kotorska (na crnogorskoj ćiril. Бока Kоторска, u Hrvatskoj se u novije vrijeme ponegdje naziva i Zaljev hrvatskih svetaca; na latinskom Sinus Rhizonicus, prema Risnu) prostran je i razgranati zaljev na Crnogorskom primorju – južnom dijelu istočne obale Jadranskog mora – u Crnoj Gori, u blizini granice s Hrvatskom i BiH.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Boka kotorska · Vidi više »

Boričevac

Boričevac je naselje u Ličko–senjskoj županiji.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Boričevac · Vidi više »

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Bosna i Hercegovina · Vidi više »

Bruno Bušić

Ante Bruno Bušić (Donji Vinjani kraj Imotskog, 6. listopada 1939. – Pariz, 16. listopada 1978.), zagovornik demokratske, suverene i slobodne Hrvatske.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Bruno Bušić · Vidi više »

Cres

Cres je najveći (405,78 km²), a poslije Hvara i najdulji hrvatski otok.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Cres · Vidi više »

Crna Gora

Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Crna Gora · Vidi više »

Dan neovisnosti (Hrvatska)

Dan neovisnosti spomendan je u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Dan neovisnosti (Hrvatska) · Vidi više »

Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika

Digitalno obrađeno zaglavlje ''Telegrama'', jugoslavenskih novina za društvena i kulturna pitanja, br. 359, 17. ožujka 1967. u kojem je objavljena ''Deklaracija''. Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, proglas kojeg su 1967. godine objavili hrvatski jezikoslovci, nezadovoljni objavljenim rječnicima i pravopisima u kojima se jezik, u skladu s Novosadskim dogovorom, nazivao srpskohrvatskim/hrvatskosrpskim, te se - doduše vrlo postupno - nastojalo postići da Hrvati govore jezik koji će biti tek lokalna varijanta srpskog jezika). Novosadski dogovor nije bio po volji hrvatskih jezikoslovaca pa ni onih koji su, ne želeći mu se odmah javno usprotiviti, stavili na njega potpis. Stoga su izdali Deklaraciju, i u njoj iznijeli svoje negativne stavove o Novosadskom dogovoru. Dokument je potpisalo 18 hrvatskih znanstvenih i kulturnih ustanova, među kojima Matica hrvatska, Društvo književnika Hrvatske, Hrvatsko filološko društvo i Institut za jezik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika · Vidi više »

Demokratski centralizam

Demokratski centralizam je ime za način unutrašnjeg uređenja koje koriste lenjinističke političke stranke, i ovo je izraz koji se koristi kao sinonim za sve lenjinistička pravila unutar neke političke stranke.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Demokratski centralizam · Vidi više »

Diktatura proletarijata

Diktatura proletarijata je revolucionarna vlast proletarijata, radničke klase.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Diktatura proletarijata · Vidi više »

Domovinski rat

Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Domovinski rat · Vidi više »

Dragonja

Dragonja je rijeka koja izvire u Sloveniji kod naselja Popeter, teče sjeverozapadnom Istrom i ulijeva se u Piranski zaljev, Jadransko more.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Dragonja · Vidi više »

Dragutin Pavličević

Dr.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Dragutin Pavličević · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Drugi svjetski rat · Vidi više »

Drugi svjetski rat u Jugoslaviji

Drugi svjetski rat na području Jugoslavije započeo je 6. travnja 1941. napadom njemačkih i talijanskih postrojba na Kraljevinu Jugoslaviju, a završio bezuvjetnom predajom nacionalsocijalističke Njemačke saveznicima 8. svibnja 1945. i predajom poraženih osovinskih vojskā kod Bleiburga 15. svibnja 1945., uz naknadne sporadične okršaje jugoslavenskih snaga sigurnosti s ostatcima četničkih i ustaških jedinica.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Drugi svjetski rat u Jugoslaviji · Vidi više »

Dušan Simović

Dušan Simović (Kragujevac, 28. listopada 1882. — Beograd, 26. kolovoza 1962.), bio je general Vojske Kraljevine Jugoslavije, načelnik Glavnog vrhovnog stožera Jugoslavenske kraljevske vojske 1938.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Dušan Simović · Vidi više »

Federacija

Federacija (od lat. foedus - savez) ili savezna (federativna) država je na ustavnopravnom temelju osnovana zajednica više jedinica, koje se nazivaju države, republike, provincije, zemlje, pokrajine (federalne jedinice).

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Federacija · Vidi više »

Franjo Tuđman

Dr.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Franjo Tuđman · Vidi više »

Gustoća stanovništva

Karta gustoće stanovništva po državama Gustoća stanovništva je srednji broj stanovnika na površini određenog područja (država, regija ili slično), i u pravilu se navodi kao "broj stanovnika na km²".

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Gustoća stanovništva · Vidi više »

Hladni rat

Hladni rat bio je politički sukob između NATO Saveza (predvođenog SAD-om) i Varšavskog pakta (predvođenim Sovjetskim Savezom), koji se vodio od 1945. do 1991. Društveni poredci Istoka (s gospodarstvom u rukama Države i jednopartijskim sustavom) i Zapada (s pravom vlasništva kao temeljem gospodarstva i sklonošću višestranačkoj demokraciji) su bili u jasnoj napetosti, koja je čitavo vrijeme prijetila prerastanjem u otvoreni rat.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Hladni rat · Vidi više »

Hrvati

Bez opisa.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Hrvati · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska demokratska zajednica

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Hrvatska demokratska zajednica · Vidi više »

Hrvatska neprijateljska emigracija

Hrvatska neprijateljska emigracija - "HNE" je pojam koji je koristila Jugoslavija, prvenstveno UDBA za Hrvatsko iseljeništvo.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Hrvatska neprijateljska emigracija · Vidi više »

Hrvatska seljačka stranka

Hrvatska seljačka stranka je hrvatska politička stranka osnovana 1904. godine pod imenom Hrvatska pučka seljačka stranka.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Hrvatska seljačka stranka · Vidi više »

Hrvatska socijalno-liberalna stranka

Hrvatska socijalno-liberalna stranka (kratica HSLS), liberalna parlamentarna politička stranka te najstarija stranka (osnivanje u svibnju 1989.) u Hrvatskoj.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Hrvatska socijalno-liberalna stranka · Vidi više »

Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji

Hrvatski sabor je 29. listopada 1918. donio odluku o prekidu svih državno-pravnih odnosa između kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije s jedne strane te kraljevine Ugarske i carevine Austrije s druge strane, te u konačnici proglasio Dalmaciju, Hrvatsku i Slavoniju s Rijekom posve nezavisnom državom prema Ugarskoj i Austriji, koja istodobno pristupa novoproglašenoj Državi Slovenaca, Hrvata i Srba.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji · Vidi više »

Hrvatska: zemlja i ljudi

Korice tiskane publikacije Hrvatska: zemlja i ljudi je publikacija koju je 2013.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Hrvatska: zemlja i ljudi · Vidi više »

Hrvatski gospodarski glasnik

Hrvatski tjednik (HGG) je bio hrvatski list za gospodarsko-politička pitanja.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Hrvatski gospodarski glasnik · Vidi više »

Hrvatski informativni centar

desno Hrvatski informativni centar (HIC) započeo je s radom ratne 1991. godine kao tvrtka koja od osnutka djeluje kao nevladina, nestranačka i neprofitna organizacija, sa zadatkom informiranja strane javnosti i hrvatskog iseljeništva o zbivanjima u RH i BiH.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Hrvatski informativni centar · Vidi više »

Hrvatski institut za povijest

Hrvatski institut za povijest Platon, rad Rudolfa Valdeca Grb Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije na željeznoj dvorišnoj ogradi, iskovanoj u zagrebačkoj Obrtnoj školi Hrvatski institut za povijest je hrvatska povjesničarska ustanova.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Hrvatski institut za povijest · Vidi više »

Hrvatski jezik

Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Hrvatski jezik · Vidi više »

Hrvatski književni jezik

Hrvatski književni jezik funkcionalni je stil hrvatskoga standardnog jezika.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Hrvatski književni jezik · Vidi više »

Hrvatski parlamentarni izbori 1990.

Parlamentarni izbori 1990.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Hrvatski parlamentarni izbori 1990. · Vidi više »

Hrvatski sabor

Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Hrvatski sabor · Vidi više »

Hrvatski tjednik

*Hrvatski tjednik (Zadar), politički tjednik utemeljen 2002.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Hrvatski tjednik · Vidi više »

Hrvatsko domobranstvo

*Kraljevsko hrvatsko domobranstvo (Austro-Ugarska).

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Hrvatsko domobranstvo · Vidi više »

Hrvatsko društvo političkih zatvorenika

Hrvatsko društvo političkih zatvorenika je udruga bivših političkih zatvorenika u Hrvatskoj sa sjedištem u Zagrebu.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Hrvatsko društvo političkih zatvorenika · Vidi više »

Hrvatsko iseljeništvo

20. stoljeća. Hrvatska dijaspora ili hrvatsko iseljeništvo u najširem smislu označava pripadnike hrvatskoga naroda koji žive izvan granica Hrvatske ili područja gdje predstavljaju konstitutivni narod (BiH) ili autohtonu manjinu.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Hrvatsko iseljeništvo · Vidi više »

Hrvatsko proljeće

Hrvatsko proljeće bilo je kulturno-politički pokret koji je ranih 1970-ih tražio pripadajuća prava Hrvatske u okviru Jugoslavije.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Hrvatsko proljeće · Vidi više »

Informbiro

Informbiro franc.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Informbiro · Vidi više »

Istra

grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Istra · Vidi više »

Istra u Narodnooslobodilačkom pokretu

Spomenik palim borcima NOB-a u Rovinju. Narodnooslobodilački pokret u Istri, antifašistički je pokret u Istri.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Istra u Narodnooslobodilačkom pokretu · Vidi više »

Ivan Šubašić

Ivan Šubašić (Vukova Gorica, 7. svibnja 1892. – Zagreb, 22. ožujka 1955.), bio je hrvatski odvjetnik i političar, ban Banovine Hrvatske, znan i kao posljednji Ban Hrvatske.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Ivan Šubašić · Vidi više »

Jednostranački sustav

Države u kojima je ustavom uspostavljena vlast jedne stranke su obojane smeđim (''kliknite na sliku za objašnjenje boja'') Jednostranački sustav (također i jednostranački režim) je vrsta stranačkog sustava u kojem samo jedna stranka sudjeluje u vlasti, a drugima su zabranjene ili im nije dozvoljeno sudjelovanje za izborima.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Jednostranački sustav · Vidi više »

Josif Staljin

Josif Visarionovič Staljin, ili Iosif Besarion (Soso) Džugašvili (gruzijski: Iosseb (Soso) Besarionis dze Džugašvilii, იოსებ (სოსო) ბესარიონის ძე ჯუღაშვილი, ruski: Иосиф Виссарионович Сталин) (Gori, Gruzija, 18. prosinca 1878. – Moskva, 5. ožujka 1953.), bio je sovjetski političar, državnik te komunistički diktator.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Josif Staljin · Vidi više »

Josip Broz Tito

Josip Broz (Kumrovec, 7. svibnja 1892. – Ljubljana, 4. svibnja 1980.), poznat pod nadimkom Tito, bio je jugoslavenski komunistički revolucionar, političar i državnik, prvi glavni tajnik Pokreta nesvrstanih, predsjednik predsjedništva Saveza komunista Jugoslavije i autokratski, doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u kontinuitetu od 14. siječnja 1953. do svoje smrti 4. svibnja 1980. Iako je bio čelnik totalitarne države i unatoč činjenici da je njegova vladavina zbog političke represije,, Opća i nacionalna enciklopedija, proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 30.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Josip Broz Tito · Vidi više »

Jugoslaveni

Jugoslaveni je službeni naziv koji se na području SFR Jugoslavije koristio za pripadnike raznih etničkih skupina koji su se na službenim popisima stanovništva izjašnjavali pod ovim imenom.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Jugoslaveni · Vidi više »

Jugoslavenska narodna armija

Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Jugoslavenska narodna armija · Vidi više »

Jugoslavenski dinar

Jugoslavenski dinar (DIN, din., d.) bila je valuta u Kraljevini Jugoslaviji, SFR Jugoslaviji i Saveznoj Republici Jugoslaviji.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Jugoslavenski dinar · Vidi više »

Jugoslavenski komunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata

Najveće za sada poznata masovna grobnica Hrvata: Pokopališče Dobrava u blizini Maribora Jugoslavenski komunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata ili Partizanski zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata označavaju niz zločina nad zarobljenim pripadnicima poraženih vojski, civilima protivnicima komunističkog režima i njihovih obitelji od strane totalitarnog režima pod vrhovnim zapovjedništvom Josipa Broza Tita neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata, ali i u godinama poraća.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Jugoslavenski komunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata · Vidi više »

Karl Marx

Karl Heinrich Marx (Trier, 5. svibnja 1818. – London, 14. ožujka 1883.), njemački je sociolog, filozof, politolog, ekonomist, povjesničar, novinar i revolucionar, ideolog komunističkog i socijalističkog pokreta, lider Međunarodnog saveza radnika ili Prve Internacionale.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Karl Marx · Vidi više »

Klasna borba

društvene klase iz 1911. godine Klasna borba je trajan sukob između kapitalističke i radničke klase za ekonomsku i političku prevlast.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Klasna borba · Vidi više »

Kolhoz

Kolhoz (ruski: колхоз) je bio oblik poljoprivrednog zadrugarstva u Sovjetskom Savezu, koji je koegzistirao s državnim poljoprivrednim gospodarstvom sovhozom.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Kolhoz · Vidi više »

Kolo (časopis)

Kolo je književno umjetnički časopis u izdanju Matice hrvatske.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Kolo (časopis) · Vidi više »

Komunistička partija Hrvatske

Spomenik u Anindolu kod Samobora, gdje je 1937. godine osnovana Komunistička partija Hrvatske, autor spomenika Zdenko Kolacio. Komunistička partija Hrvatske osnovana je 1937. godine kao dio Komunističke partije Jugoslavije.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Komunistička partija Hrvatske · Vidi više »

Komunistička partija Italije

Komunistička partija Italije (Partito Comunista d’Italia, akronim: PCd'I) bila je stranka talijanskih komunista između dva rata.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Komunistička partija Italije · Vidi više »

Komunizam

Komunizam (iz franc. communisme, od lat. communis, zajednički, univerzalanBall, Terence i Richard Dagger. 2019. "" (revised ed.). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. lipnja 2020.), političko-filozofska, društveno-filozofska, politička i ekonomska ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva - socioekonomskog poretka strukturiranog prema ideji društvenog vlasništva proizvodnih sredstava i nestanka društvenih slojeva, novca i države.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Komunizam · Vidi više »

Koncentracijski logor Jasenovac

Ulaz u logor Jasenovac Koncentracijski logor Jasenovac ili Sabirni logor Jasenovac bio je najveći koncentracijski logor i logor za istrebljenje u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH) za vrijeme Drugog svjetskog rata.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Koncentracijski logor Jasenovac · Vidi više »

Konfederacija

Konfederacija ili državni savez je na međunarodnom ugovoru osnovana veza više država sa svrhom da se zajednički ostvare određeni ciljevi.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Konfederacija · Vidi više »

Kotar

Kotar (lat. processus) naziv je za teritorijalnu upravnu jedinicu manju od županije, a veću od općine.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Kotar · Vidi više »

Kraljevina Crna Gora (1941.)

Kraljevina Crna Gora je bio neuspješni projekt fašističke Kraljevine Italije u razdoblju od travnja do srpnja 1941. godine da obnovi crnogorsku državu kao svoju marionetu.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Kraljevina Crna Gora (1941.) · Vidi više »

Kraljevina Italija

Kraljevina Italija (tal. Regno d'Italia) bila je država koja je nastala 1861. godine ujedinjenjem Italije.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Kraljevina Italija · Vidi više »

Kraljevina Jugoslavija

Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »

Kritika (časopis)

Kritika je bio hrvatski dvomjesečni časopis za kritiku umjetnosti i kulturno-politička pitanja iz Zagreba.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Kritika (časopis) · Vidi više »

Lastovo

Lastovo je otok u hrvatskom dijelu Jadranskog mora.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Lastovo · Vidi više »

Lijepa naša domovino

Natpis na spomeniku himni Lijepa naša domovino (često tek Lijepa naša), himna Republike Hrvatske od 1991. godine.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Lijepa naša domovino · Vidi više »

Lošinj

Lošinj je otok na Kvarneru.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Lošinj · Vidi više »

Mađari

Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Mađari · Vidi više »

Makedonci

Makedonci su južnoslavenski narod nastanjen u Sjevernoj Makedoniji i susjednim područjima Grčke, Bugarske, Srbije i Albanije.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Makedonci · Vidi više »

Marija Bistrica

Pogled na Svetište Majke Božje Bistričke i crkvu na otvorenom Kip Majke Božje Bistričke Marija Bistrica je općina u Hrvatskom zagorju, u Krapinsko-zagorskoj županiji.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Marija Bistrica · Vidi više »

Matica hrvatska

Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Matica hrvatska · Vidi više »

Memorandum SANU

Memorandum SANU je dokument koji je stvorila Srpska akademija znanosti i umjetnosti - SANU kao strateški program srpske inteligencije.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Memorandum SANU · Vidi više »

Miko Tripalo

Ante Miko Tripalo (Sinj, 16. studenog 1926. – Zagreb, 11. prosinca 1995.), hrvatski političar i autor.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Miko Tripalo · Vidi više »

Milovan Đilas

Milovan Đilas, na crnogor. ćiril.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Milovan Đilas · Vidi više »

Muslimani (narod)

Muslimani (narod), južnoslavenski narod, konstitutivan u SFRJ od 1971. godine.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Muslimani (narod) · Vidi više »

Nacionalizacija

Nacionalizacija ili izvlaštenje je čin kojim država oduzima privatno vlasništvo nekretnina ili poslova (zemljište, zgrade, tvrtke) ili npr.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Nacionalizacija · Vidi više »

Nacionalizam

Nacionalizam je ideologija ili svjetonazor u kojoj je nacionalni identitet odsudan za oblikovanje i opstojnost jedne suverene države.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Nacionalizam · Vidi više »

Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije

Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije (NKOJ) osnovan je odlukom Drugoga zasjedanja AVNOJ-a 30. studenoga 1943. godine.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije · Vidi više »

Narodne novine

Reljef Narodnih novina u Frankopanskoj ulici u Zagrebu Narodne novine su službeni list (glasilo) Republike Hrvatske, dostupno i u elektroničkom obliku.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Narodne novine · Vidi više »

Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije

Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije, punim nazivom Narodnooslobodilačka partizanska i dobrovoljačka vojska Jugoslavije (NOP DVJ) ili Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije (NOV i POJ), kraće i popularnije partizani, naziv je za oružane snage koje su vodile narodnooslobodilački rat na području Jugoslavije tijekom Drugoga svjetskoga rata pod vodstvom tadašnje Komunističke partije Jugoslavije.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije · Vidi više »

Narodnooslobodilački pokret

Pojam narodnooslobodilački pokret, u općem smislu koristi se za političke pokrete koji vode borbu za narodno odnosno nacionalno oslobođenje od "nenarodnih" vlasti: diktatorskoga režima, okupatorskoga ili kvislinškoga režima, ili od kolonijalne vlasti.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Narodnooslobodilački pokret · Vidi više »

Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj

Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj (NOP) bio je dio antifašističkog NOP-a na području okupirane Jugoslavije.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj · Vidi više »

Nezavisna Država Hrvatska

Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »

Nikita Hruščov

Nikita Sergejevič Hruščov (rus. Ники́та Серге́евич Хрущёв, Kalinovka, 17. travnja 1894. – Moskva, 11. rujna 1971.), sovjetski političar, predsjednik SSSR-a. Nakon Staljinove smrti bio je predsjednik partije, a naslijedio je Malenkova na mjestu predsjednika SSSR-a. Nikita Sergejevič Hruščov bio je sovjetski komunistički vođa, generalni tajnik sovjetske komunističke stranke u razdoblju od 1953. do 1964. godine i premijer SSSR-a u razdoblju od 1958. do 1964.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Nikita Hruščov · Vidi više »

Novigrad

Novigrad (tal. Cittanova d'Istria) je grad u zapadnoj Hrvatskoj, smješten na zapadnoj obali Istre.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Novigrad · Vidi više »

Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ

Zasjedanje Sabora RH u zgradi Industrije nafte 8. listopada 1991. Spomen ploča ispred zgrade INA-e u Šubićevoj ulici u Zagrebu Hrvatski je sabor dana 8. listopada 1991. godine jednoglasno donio Odluku o raskidu svih državnopravnih veza Republike Hrvatske s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ · Vidi više »

Oligopol

Oligopol je tržište na kojemu nekoliko (mali broj) proizvođača međusobno konkurira proizvodeći ista (čisti oligopol) ili slična (diferencirani oligopol) dobra.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Oligopol · Vidi više »

Općina

Općina je po svom etimološkom i političkom značenju izraz koji odgovara terminu komuna u klasičnoj demokratskoj i administrativnoj terminologiji.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Općina · Vidi više »

Osijek

Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Osijek · Vidi više »

Osimski ugovor

Osimski ugovor je Međunarodni ugovor kojeg su 10. studenog 1975. potpisali SFR Jugoslavija i Talijanska Republika u talijanskom gradu Osimo kod Ancone.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Osimski ugovor · Vidi više »

Pazinske odluke

Proglas "Istarski narode!" o priključenju Hrvatskoj iz rujna 1943. Govori se: "U ovim odlučnim časovima naš narod pokazao je visoku nacionalni svijest. Dokazao je svima i svakome da je Istra hrvatska zemlja i da će hrvatska ostati." Riječ "Jugoslavija" se ne spominje. Pazinske odluke ili Rujanske odluke su manifestne odluke Narodnooslobodilačkog odbora za Istru usvojene u Pazinu 13. rujna 1943. i Sabora istarskih narodnih predstavnika od 26. rujna 1943. o sjedinjenju Istre s maticom domovinom.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Pazinske odluke · Vidi više »

Plansko gospodarstvo

Plansko gospodarstvo je sustav organizacije i upravljanja u gospodarstvu na temelju odredbe i upravnih odluka iz centra vlasti.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Plansko gospodarstvo · Vidi više »

Pokret nesvrstanih

#0066FF – države promatračice Pokret nesvrstanih je međunarodna organizacija koja danas broji 120 zemalja članica koje su smatrale sebe službeno neujedinjene s jednim ili protiv jednog od većih blokova.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Pokret nesvrstanih · Vidi više »

Poljoprivreda

Poljoprivreda Poljoprivreda je sustavni proces proizvodnje tvari za čovjekovu prehranu i ishranu životinja (zovemo ih hrana) te proizvodnje ostalih tvari uzgajanjem biljaka i životinja.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Poljoprivreda · Vidi više »

Povijest neovisne Hrvatske

Hrvatske Poslije Titove smrti 1980. godine vlast u bivšoj državi preuzelo je kolektivno tijelo (Predsjedništvo), koje niti je imalo interesa niti spremnosti održavati Jugoslaviju na životu predugo, jer Predsjedništvo se sastojalo od predstavnika svih tadašnjih socijalističkih republika, koji su svi gledali svoje interese, a ne interese neke zajedničke (nekad jedinstvene) države.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Povijest neovisne Hrvatske · Vidi više »

Prvi svjetski rat

Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Prvi svjetski rat · Vidi više »

Radničko samoupravljanje

Hotel Bauen u Buenos Aires, kojeg su zauzeli radnici i samoupravljaju njime od 2003. Radničko samoupravljanje (engleski: Worker self-management ili francuski: Autogestion) je oblik radničkog odlučivanja u poduzećima, u kojem radnici sami izabiru i odlučuju (oko pitanja kao što su briga o korisnicima, opće metode proizvodnje, planiranje, podjela rada i sl.), umjesto vlasnika ili tradicionalnih nadzornika koji su radnicima naređivali što učiniti?, kako to učiniti? i gdje to učiniti?.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Radničko samoupravljanje · Vidi više »

Rapalski ugovor

Potpisivanje Rapalskog ugovora Rapalski ugovor ili Rapallski ugovor, sporazum koji su u Rapallu, gradiću blizu Genove, 12.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Rapalski ugovor · Vidi više »

Raspad SFRJ

Animacija prikazuje raspad Jugoslavije (1989. – 2008.) Raspad Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije ili raspad SFRJ je naziv za skup povijesnih događaja koji su započeli tijekom 1980-ih i koji su doveli do prestanka pravnog postojanja SFRJ-a kao države.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Raspad SFRJ · Vidi više »

Referendum o hrvatskoj samostalnosti

Plakat s natpisom »Referendum za Hrvatsku 19. svibnja 1991.« Pravokutnik u sredini s natpisom »ZA« simbolizira plavi birački listić na kojem se nalazilo referendumsko pitanje o neovisnosti Hrvatske. Referendum o samostalnosti Hrvatske održan je 19. svibnja 1991., a na njemu su birači glasovali o neovisnosti Hrvatske od Jugoslavije.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Referendum o hrvatskoj samostalnosti · Vidi više »

Rijeka

Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Rijeka · Vidi više »

Rommelova ofenziva

Rommelova ofenziva je bila ofenziva Wehrmachta, kojim je razbijen hrvatski narodni ustanak u Istri koji je nastao nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Rommelova ofenziva · Vidi više »

Rudarstvo

Rudarstvo obuhvaća pronalaženje i vađenje (eksploataciju) korisnih mineralnih sirovina iz njihovih ležišta u Zemljinoj kori.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Rudarstvo · Vidi više »

Sabor SR Hrvatske

Sabor SR Hrvatske bio je središnje državno zakonodavno tijelo u SR Hrvatskoj.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Sabor SR Hrvatske · Vidi više »

Savez komunista Hrvatske

Savez komunista Hrvatske (SKH) bio je dio Saveza komunista Jugoslavije, vladajuće politička organizacija u bivšoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Savez komunista Hrvatske · Vidi više »

Savez komunista Jugoslavije

Savez komunista Jugoslavije (skraćeno: SKJ, ćir. СКЈ; srp. Савез комуниста Југославије, slv. Zveza komunistov Jugoslavije, mak. Сојуз на комунистите на Југославија) je bila politička stranka koja je vladala Socijalističkom Federativnom Republikom Jugoslavijom.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Savez komunista Jugoslavije · Vidi više »

Saveznici

Napada na Pearl Harbor. * ''Plavo'': Sile Osovine i njihove kolonije * ''Sivo'': Neutralne zemlje tijekom Drugog svjetskog rata ** Tamno zelene točkice: zemlje koje su prvotno bile neutralne, ali su tijekom rata anektirane u SSSR ** Svijetlo zelene točkice: zemlje koje su tijekom rata prešle iz Sila Osovine na stranu Saveznika ** Plave točkice: zemlje koje su nakon što su ih osvojile Sile osovina postale njihove marionete Saveznici ili Savezničke sile je izraz koji se ispočetka neformalno, a kasnije formalno koristio za savez država na čelu s Velikom Britanijom, Republikom Kinom, Sovjetskim Savezom i Sjedinjenim Američkim Državama koji je u Drugom svjetskom ratu pobijedio Sile Osovine.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Saveznici · Vidi više »

Savka Dabčević-Kučar

Savka Dabčević-Kučar (Korčula, 6. prosinca 1923. – Zagreb, 6. kolovoza 2009.), hrvatska političarka i ekonomistica.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Savka Dabčević-Kučar · Vidi više »

Savudrija

Savudrija je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu grada Umaga, Istarska županija.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Savudrija · Vidi više »

Seljaštvo

Seljaštvo je društveni sloj proizvodno i životno vezan uz obradu zemlje.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Seljaštvo · Vidi više »

Seljak

Njemački seljak 1955. Seljak je izraz koji označava poljodjelskog djelatnika koji ima prebivalište na selu, i koji za život zarađuje baveći se poljoprivrednim aktivnostima (poljodjelstvo, stočarstvo, ribolov, lov, pčelarstvo i sl.) bilo na svom, bilo na tuđim imanjima.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Seljak · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Slobodan Milošević

Slobodan Milošević (Požarevac, Srbija, 20. kolovoza 1941. – Haag, Nizozemska, 11. ožujka 2006.), društveno-politički radnik SFRJ, srbijanski političar, bivši predsjednik Srbije, Savezne Republike Jugoslavije i vođa Socijalističke partije Srbije te haški optuženik za ratne zločine i genocid.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Slobodan Milošević · Vidi više »

Slobodni teritorij Trsta

Slobodni Teritorij Trsta (talijanski: Territorio Libero di Trieste, slovenski: Svobodno tržaško ozemlje, skraćenica: STT) je bila neutralna gradska država koja je postojala između 1947. i 1954. na sjeveristočnoj obali Jadrana.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Slobodni teritorij Trsta · Vidi više »

Slovaci

Slovaci su zapadnoslavenski narod nastanjen u Slovačkoj (4,203.000), i u još 16 država, prema UN-ovoj procjeni (2006.), to su: SAD (523.000), Češka (193.000), Srbija (68.000), Rumunjska (33.000), Poljska (25.000), Kanada (22.000), Rusija (15.000), Ukrajina (11.000), Mađarska (10.000), Argentina (8.100), Australija (5.100), Hrvatska (5.000), Brazil (3.500), Urugvaj (3.400), Slovenija (2.000), Švedska (1.000).

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Slovaci · Vidi više »

Slovenci

Slovenci, južnoslavenski narod nastanjen poglavito na području današnje Slovenije i manjim dijelom u susjednoj Italiji i Austriji.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Slovenci · Vidi više »

Soča

Soča (talijanski: Isonzo, furlanski: Lusinç, njemački: Sontig) je 137 km dugačka rijeka u zapadnoj Sloveniji (95 km) i sjevernoj Italiji (42 km).

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Soča · Vidi više »

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »

Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina

Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina (SR BiH) je bila jedna od šest republika u sastavu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina · Vidi više »

Socijalistička Republika Hrvatska

Socijalistička Republika Hrvatska (SR Hrvatska, SRH) je bila federalna jedinica SFR Jugoslavije.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Socijalistička Republika Hrvatska · Vidi više »

Socijalistička Republika Slovenija

Zastava SR SlovenijeGrb SR SlovenijeSR Slovenija bila je jedna od šest republika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Socijalistička Republika Slovenija · Vidi više »

Socijalistička Republika Srbija

Zastava SR SrbijeGrb SR SrbijeSocijalistička Republika Srbija je bila jedna od 6 republika u Jugoslaviji.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Socijalistička Republika Srbija · Vidi više »

Socijalizam

Crvena zastava, simbol radničkog i socijalističkog pokreta Socijalizam (engl. socialism; franc. socialisme; njem. sozialismus; novovjeka tvorba prema lat. socialis: društveni; saveznički), pojam koji označava ideje, teorije, pokrete koji teže socijalizaciji (podruštvljenju) temeljnih uvjeta ljudske egzistencije.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Socijalizam · Vidi više »

Sovjetski Savez

Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Sovjetski Savez · Vidi više »

Split

Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Split · Vidi više »

Sporazumi Tito-Šubašić

Između Josipa Broza Tita i Ivana Šubašića (kao predstavnika svojih Vlada) potpisana su dva sporazuma.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Sporazumi Tito-Šubašić · Vidi više »

Srđan Španović

Srđan Španović (Zagreb, 1960. – Zagreb, 18. prosinca 1999.), bio je hrvatski, novinar i pisac politoloških knjiga i studija.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Srđan Španović · Vidi više »

Srbi

Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Srbi · Vidi više »

Srbi u Hrvatskoj

Srbi su južnoslavenski narod koji čini najveću nacionalnu i etničku manjinu u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Srbi u Hrvatskoj · Vidi više »

Srbija

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Srbija · Vidi više »

Srijem

#a7f0f0 Srbijanski dio Srijema Srijem (latinski: Syrmia, Sirmium, mađarski: Szerémség, Szerém, Szerémország, njemački: Syrmien, slovački: Sriem, srpski: Срем, Srem, rumunjski: Sirmia, rusinski: Срим) zemljopisna je i povijesna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Srbije.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Srijem · Vidi više »

Srpskohrvatski jezik

Srpskohrvatski ili hrvatskosrpski jezik (ISO 639-3: hbs) nazivan i srpsko-hrvatski, hrvatsko-srpski ili hrvatsko-bosansko-srpski ili hrvatsko-bosansko-crnogorsko-srpski; bilo je političko ime hibridnoga jezika koji je trebao nastati spajanjem hrvatskoga i srpskoga.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Srpskohrvatski jezik · Vidi više »

Talijani

Talijani su jedan od najznačajnijih romanskih naroda nastanjen danas u Italiji i susjednim europskim i prekomorskim zemljama, osobito u Francuskoj, SAD-u i Argentini.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Talijani · Vidi više »

Talijansko kolonijalno carstvo

Taliijansko carstvo 1940. godine. Talijansko kolonijalno carstvo ili samo Taliijansko carstvo (talijanski: Impero coloniale italiano ili Impero italiano) sačinjavale su razne talijanske kolonije od 1889. do 1943. godine.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Talijansko kolonijalno carstvo · Vidi više »

Titoizam

Titoizam je jedna od totalitarističkih ideologija komunističkog pogleda na svijet.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Titoizam · Vidi više »

Tlo (list)

Tlo - tjedni list omladine bio je hrvatski omladinski časopis.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Tlo (list) · Vidi više »

Topusko

Topusko je općina u Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Topusko · Vidi više »

Totalitarizam

Parada povodom smrti Staljina, održana u Dresdenu 1953. Kongres NSDAPa 1935. Totalitarizam ili svevlast je politički sustav u kojem je vlast pod kontrolom jedne političke organizacije ili stranke koja ne prepoznaje granice svojih ovlasti.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Totalitarizam · Vidi više »

Tranzicija

Tranzicija (latinski: transire prijeći, prelaziti) je višeznaċni pojam.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Tranzicija · Vidi više »

Tržišno gospodarstvo

Tržišno gospodarstvo ili tržišna ekonomija ili (pogotovo u bivšim realsocijalističkim zemljama ponekad nazivan i kapitalizam) je sustav privrede koja se temelji na sustavu slobodnog poduzetništva i slobodne konkurencije.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Tržišno gospodarstvo · Vidi više »

Treće zasjedanje ZAVNOH-a

Treće zasjedanje ZAVNOH-a Treće zasjedanje ZAVNOH-a je održano u Topuskom, 8.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Treće zasjedanje ZAVNOH-a · Vidi više »

Treći Reich

Treći Reich (njem. Drittes Reich), također poznat kao Nacistička Njemačka (njem. Nazionalsozialistisches Deutschland), službeno Njemački Reich (njem. Deutsches Reich) od 1933. do 1943., od 26. lipnja 1943.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Treći Reich · Vidi više »

Tunel Učka

Tunel Učka je cestovni tunel u Republici Hrvatskoj koji prolazi kroz planinu Učku na autocesti A8.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Tunel Učka · Vidi više »

Turizam u Hrvatskoj

Dubrovnik Opatija Crikvenici Hvar na istoimenom otoku Rovinj luci Gruž Nacionalni park Plitvička jezera Trogir Park prirode Kopački rit Eufrazijeva bazilika u Poreču Hotel Esplanade u Zagrebu Dioklecijanova palača u Splitu – Peristil Katedrala Sv. Jakova u Šibeniku Međimurska vinska cesta Turizam je u Hrvatskoj jedna od najvažnijih gospodarskih grana.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Turizam u Hrvatskoj · Vidi više »

UDBA

Uprava državne sigurnosti (sr. Uprava državne bezbednosti, slo. Uprava državne varnosti), skraćeno UDBA ili UDB, bila je tajna policija za vrijeme druge Jugoslavije, a nastala je 1946. godine preustrojem OZNE u vojnu obavještajnu službu KOS i civilnu UDBA-u. Od 1966.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i UDBA · Vidi više »

Udbina

Udbina je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Udbina · Vidi više »

Ujedinjeno Kraljevstvo

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »

Ustaše

Ustaški vojnik, 1942. Ustaša – Hrvatska revolucionarna organizacija, skraćeno UHRO, bivše je hrvatsko separatističko, ultranacionalističko i terorističko tajno društvo koje se kasnije razvilo u fašistički politički pokret.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Ustaše · Vidi više »

Ustanak

Ustanak je naziv za oružanu pobunu protiv državne vlasti.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Ustanak · Vidi više »

Ustav

Ustav je temeljni pravni akt neke države kojim se uspostavlja politički i pravni poredak.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Ustav · Vidi više »

Ustav Jugoslavije iz 1963. godine

Ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije iz 1963., donesen je 7.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Ustav Jugoslavije iz 1963. godine · Vidi više »

Ustav Republike Hrvatske

Ustav Republike Hrvatske jedinstveni je opći pravni akt s najvišom pravnom snagom u Republici Hrvatskoj u kojem je sadržan pretežit broj ustavnopravnih normi.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Ustav Republike Hrvatske · Vidi više »

Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske

Zgrada državnog sabora u kojoj je donesena povijesna odluka o hrvatskoj nezavisnosti 25. lipnja 1991. Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske je najvažnija odluka o nezavisnosti Republike Hrvatske donesena 25.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske · Vidi više »

Varšavski ugovor

Logo Varšavskog pakta Članice Varšavskog pakta. Varšavski pakt (ponekad nazivan i Varšavski ugovor; službeni naziv je bio Sporazum o prijateljstvu, suradnji i međusobnoj pomoći) bio je vojni savez država istočnog bloka koje su ga organizirale kao odgovor na stvaranje Sjevernoatlantskog pakta na Zapadu godine 1949. Kao izgovor za stvaranje Varšavskog pakta poslužilo je ponovno naoružavanje Zapadne Njemačke i njeno primanje u NATO preko ratifikacije pariških sporazuma.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Varšavski ugovor · Vidi više »

Verbalni delikt

Verbalni delikt bio je kolokvijalni naziv za kazneno djelo predviđeno u čl.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Verbalni delikt · Vidi više »

Vjesnik

Vjesnik, politički dnevni list, izlazio je u Zagrebu, od god.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Vjesnik · Vidi više »

Vladimir Bakarić

Fotografija Vladimira Bakarića iz 1950-ih. Grob Vladimira Bakarića na zagrebačkom Mirogoju. Vladimir Bakarić (Velika Gorica, 8. ožujka 1912. - Zagreb, 16. siječnja 1983.), bio je hrvatski komunist i političar u socijalističkoj Jugoslaviji, doktor prava i narodni heroj.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Vladimir Bakarić · Vidi više »

Vladimir Nazor

Vladimir Nazor (Postira, 30. svibnja 1876. – Zagreb, 19. lipnja 1949.) bio je hrvatski pjesnik, prozaist i prevoditelj te političar za vrijeme Nove Jugoslavije.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Vladimir Nazor · Vidi više »

Vojvodina

Tradicionalna zastava Vojvodine Vojvodina, službenim nazivom Autonomna Pokrajina Vojvodina (srp. Аутономна Покрајина Војводина, mađ. Vajdaság Autonóm Tartomány, slvč. Autonómna pokrajina Vojvodina, rum. Provincia Autonomă Voivodina, rusin. Автономна Покраїна Войводина) autonomna je pokrajina na sjeveru Republike Srbije.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Vojvodina · Vidi više »

Volksdeutsche

Volksdeutsche ili Folksdojčer bio je termin kojega se počelo koristiti 1930.-ih godina za stanovništvo kojem je njemački bio materinski jezik, a koje je živjelo u srednjoj i istočnoj Europi izvan država s njemačkim većinskim stanovništvom.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Volksdeutsche · Vidi više »

Vrhovni štab NOVJ-a

Vrhovni štab Narodnooslobilačke vojske Jugoslavije i partizanske vojske Jugoslavije je predstavljao vrhovno vojno rukovodstvo Narodnooslobodilačkog pokreta i imao ulogu rukovođenja oružanim snagama Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije tijekom Narodnooslobodilačke borbe od srpnja 1941. do svibnja 1945. godine.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Vrhovni štab NOVJ-a · Vidi više »

Zadar

Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Zadar · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Zagreb · Vidi više »

Zajednica općina

Zajednica općina, (složena kratica: ZO) označavala je posebnu društveno-političku zajednicu (DPZ) područnoga značaja koja samostalno obavlja određene poslove iz nadležnosti Republike te općina koje ju tvore.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Zajednica općina · Vidi više »

Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske

Federalne Države Hrvatske Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH) bilo je izvršno i zakonodavno tijelo Federalne Države Hrvatske.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske · Vidi više »

Zrin

Zrin je naselje u Hrvatskoj, Sisačko-moslavačka županija, općina Dvor.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i Zrin · Vidi više »

14. izvanredni kongres SKJ

14.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i 14. izvanredni kongres SKJ · Vidi više »

14. veljače

14.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i 14. veljače · Vidi više »

18. siječnja

18.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i 18. siječnja · Vidi više »

1943.

Bez opisa.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i 1943. · Vidi više »

1944.

Bez opisa.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i 1944. · Vidi više »

1946.

1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i 1946. · Vidi više »

1947.

Bez opisa.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i 1947. · Vidi više »

1952.

Bez opisa.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i 1952. · Vidi više »

1953.

Bez opisa.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i 1953. · Vidi više »

1954.

Bez opisa.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i 1954. · Vidi više »

1963.

Bez opisa.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i 1963. · Vidi više »

1971.

Bez opisa.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i 1971. · Vidi više »

1972.

Bez opisa.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i 1972. · Vidi više »

1974.

1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i 1974. · Vidi više »

1975.

Bez opisa.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i 1975. · Vidi više »

1988.

Bez opisa.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i 1988. · Vidi više »

1989.

Bez opisa.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i 1989. · Vidi više »

1990.

Bez opisa.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i 1990. · Vidi više »

22. prosinca

22.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i 22. prosinca · Vidi više »

22. veljače

22.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i 22. veljače · Vidi više »

25. srpnja

25.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i 25. srpnja · Vidi više »

26. veljače

26.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i 26. veljače · Vidi više »

5. veljače

5.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i 5. veljače · Vidi više »

7. prosinca

7.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i 7. prosinca · Vidi više »

7. travnja

7.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i 7. travnja · Vidi više »

8. svibnja

8.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i 8. svibnja · Vidi više »

9. svibnja

9.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i 9. svibnja · Vidi više »

9. travnja

9.

Novi!!: Socijalistička Republika Hrvatska i 9. travnja · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

FD Hrvatska, Hrvatska u Drugoj Jugoslaviji, Hrvatska u drugoj Jugoslaviji, NR Hrvatska, Narodna Republika Hrvatska, SR Hrvatska, SRH.

Unijapedija je koncept kartu ili semantičke mreže, organizirana kao enciklopedija - rječnik. To daje kratku definiciju svakog pojma i njegovih odnosa.

Ovo je div online mentalnu kartu koja služi kao temelj za dijagrame koncept. To je besplatan za korištenje i svaki članak ili dokument se može skinuti. To je alat, izvor ili referenca za studij, istraživanje, obrazovanje, učenje ili poučavanje, koji se može koristiti od strane nastavnika, nastavnika, učenika ili studenta; za akademsku svijetu: za škole, osnovno, srednje, gimnazije, srednje tehničke stupnja, koledž, sveučilište, preddiplomskih, diplomskih i doktorskih stupnjeva; za radove, izvješća, projekte, ideje, dokumentacije, ankete, sažetke, odnosno rada. Ovdje je definicija, objašnjenje, opis ili značenje svako bitnije na kojem trebate informacije, kao i popis njihovih povezanih koncepata kao riječnika. Dostupan u Hrvatski, Engleski, Španjolski, Portugalski, Japanski, Kineski, Francuski, Njemački, Talijanski, Polirati, Nizozemski, Ruski, Arapski, Hindski, Švedski, Ukrajinski, Mađarski, Katalonski, Češki, Hebrejski, Danski, Finski, Indonezijski, Norveški, Rumunjski, Turski, Vijetnamski, Korejski, Thai, Grčki, Bugarski, Slovački, Litvanski, Filipinac, Latvijski, Estonski i Slovenski Više jezicima.

Sve informacije se ekstrahira iz Wikipedija, i to je dostupan pod licencom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima.

Zaklada Wikimedia ne podržava niti je povezana s Unijapedija.

Google Play, Android i logotip Google Playa zaštitni su znaci tvrtke Google Inc.

Sva prava pridržana

OdlazniDolazni