Brže od pregledniku!
38 odnosi: Austrija, Đakovački vezovi, Šibenska kapa, Šibensko puce, Škotska, Bavarska, Država, Etnička skupina, Euharistija, Festival, Globalizacija, Grčka, Hlače, Hrvatska, Hrvatske narodne nošnje, Hrvatske narodne nošnje u Bosni i Hercegovini, Indija, Izrael, Japan, Kambodža, Kimono, Kina, Košulja, Koreja, Kultura, Laponija, Mjanmar, Nepal, Nizozemska, Obrt, Odjeća, Peru, Sari (grad), Skupina, Suknja, Tradicija, Vijetnam, Zemljopisno područje.
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Narodna nošnja i Austrija · Vidi više »
Đakovački vezovi
Jahačke skupine na Vezovima Đakovački vezovi su najveći hrvatski godišnji višednevni tradicijski festival, a održavaju se početkom ljeta u Đakovu.
Novi!!: Narodna nošnja i Đakovački vezovi · Vidi više »
Šibenska kapa
Šibenska kapa je najpoznatija hrvatska inačica crvene kape, vrste narodnog pokrivala za glavu.
Novi!!: Narodna nošnja i Šibenska kapa · Vidi više »
Šibensko puce
Najpoznatiji oblik puceta, kao masivna toka s „kljunom” Šibensko puce (šibenski botun, toka; osim jedine riječ puca je također i stariji oblik množine za čitav prsni ukras kakav se izvodi iz arhaične jednine puc - npr. u Tanzlingherovom rječniku) je okruglo srebrno puce napravljeno tehnikom filigrana.
Novi!!: Narodna nošnja i Šibensko puce · Vidi više »
Škotska
Škotska (škotski gaelski: Alba, engleski: Scotland) je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Najsjeverniji je dio otoka Velike Britanije; s otočjem Hebridi, Orkney i Shetland obuhvaća 77.180 km², a s unutarnjim vodama 78.764 km². Škotska je 1980. godine imala 5.153.000 stanovnika. Gustoća iznosi 65 stanovnika na km². Najgušće je naseljeno središnje područje. Političko, industrijsko i kulturno središte je Edinburgh (1981. godine - 419.200 stanovnika). Na zapadu i sjeveru dopire do Atlantskog oceana, a na istoku do Sjevernog mora. Od Engleske je dijeli granična crta koja se proteže od ušća rijeke Tweed do zaljeva Solay. Za Škotsku je karakteristična razvedenost obale, osobito zapadne, po čemu se znatno razlikuje od Engleske. Na istočnoj obali duboko su se usjekli zaljevi Firth of Forth i Moray Firth. Škotska se uglavnom dijeli na južni, središnji i sjeverni dio. Južni dio obuhvaća Južno visočje s graničnim gorjem Cheviot, građenim pretežno od starih stijena. Središnji dio sastoji se od niza depresija, koje se nastavljaju u Firth of Clyde, Firth of Forth i Firth of Tay. Njima je odvojeno brdovito područje na jugu od granitnih ravnjaka gorja Grampian na sjeveru s najvišim vrhom britanskog otočja Ben Nevis, 1343 m. Udolina Glen More s nizom jezera rastavlja gorje Grampain od sjevernog visočja (Northern Highlands). Sjeverni dio popunjava Škotsko visočje, koje na krajnjem sjeveru prelazi u obalnu ravnicu. Osnovne su privredne grane rudarstvo i industrija. Iskorištavaju se nalazišta ugljena, koja daju oko 10% ukupne britanske proizvodnje, željezne, bakrene i olovne rude. Velike količine električne energije potječu iz hidroelektrana i iz nuklearnih elektrana. Uz metalurgiju razvila se metalna industrija s brodogradnjom, proizvodnjom strojeva i sl. Poznata je dobro razvijena tekstilna (pamučna, vunena, prerada jute) i dr., prehrambena (proizvodnja viskija), kemijska i petrokemijska industrija s velikim rafinerijskim središtem u Grangemouthu, do kojeg vodi naftovod iz ležišta Forties u podmorju Sjevernog mora (preko Crudena Baya i Aberdeena). Važnu privrednu granu predstavlja i stočarstvo, osobito uzgoj goveda i ovaca. Oko 25% obrađenih površina nalazi se pod žitaricama (zob, pšenica, ječam) i industrijskim biljkama. U priobalnim vodama dobro razvijeno je ribarstvo; poznate su ribarske luke Aberdeen, Peterhead i Banff. Vrlo su atraktivne trgovačke luke Glasgow i Dundee. Glavno prometno središte jest Edinburgh. Sve veću ulogu ima turizam.
Novi!!: Narodna nošnja i Škotska · Vidi više »
Bavarska
Bavarska (njem. Bayern) punim imenom Slobodna Država Bavarska (njem. Freistaat Bayern) je površinom najveća savezna zemlja ('Bundesland') Njemačke, smještena na njezinom jugoistoku.
Novi!!: Narodna nošnja i Bavarska · Vidi više »
Država
Država je organizirana društvena zajednica ujedinjena pod zajedničkim političkim sustavom.
Novi!!: Narodna nošnja i Država · Vidi više »
Etnička skupina
Etnička skupina ili etnos (iz starogrčkog jezika ἔθνος – ethnos, „narod“) je pojam iz etnologije.
Novi!!: Narodna nošnja i Etnička skupina · Vidi više »
Euharistija
Isus je ustanovio Euharistiju na Posljednjoj večeri. Euharistija (Fátima, Portugal) Irskoj s temom Euharistije Euharistija, Sveta Pričest, Pričest ili Presveti oltarski sakrament kršćanski je sakrament, izvor, središte i temelj kršćanstva.
Novi!!: Narodna nošnja i Euharistija · Vidi više »
Festival
Festival u Kufsteinu Festival označava javni događaj ili seriju svečanosti koja se redovno održava u nekom gradu ili lokaciji te je posvećena određenom aspektu umjetnosti i života.
Novi!!: Narodna nošnja i Festival · Vidi više »
Globalizacija
Globalizacija je skup procesa (gospodarskih, društvenih, političkih i kulturnih) koji vode preobrazbi životnih uvjeta te sve većoj povezanosti i međuovisnosti pojedinih dijelova suvremenog svijeta.
Novi!!: Narodna nošnja i Globalizacija · Vidi više »
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.
Novi!!: Narodna nošnja i Grčka · Vidi više »
Hlače
Germanske hlače iz 4. stoljeća Sankilot odjeven hlačama Hlače su dio odjeće, kojom se prekriva donji dio tijela.
Novi!!: Narodna nošnja i Hlače · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Narodna nošnja i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatske narodne nošnje
Hrvatska narodna nošnja iz Neuma Hrvatske narodne nošnje predstavljaju dio kulturne baštine hrvatskog naroda s neobično širokim rasponom različitih nošnji.
Novi!!: Narodna nošnja i Hrvatske narodne nošnje · Vidi više »
Hrvatske narodne nošnje u Bosni i Hercegovini
Nošnja iz Ivanjske kod Banje Luke, na izboru Top model svijeta 2004. u Kini, u konkurenciji nošnji iz 60 zemalja osvojila je prvu nagradu i proglašena najljepšom nošnjom Hrvatske narodne nošnje u Bosni i Hercegovini predstavljaju dio kulturne baštine hrvatskog naroda u toj zemlji, s neobično širokim rasponom različitih nošnji.
Novi!!: Narodna nošnja i Hrvatske narodne nošnje u Bosni i Hercegovini · Vidi više »
Indija
Republika Indija smještena je u Južnoj Aziji, zauzima veći dio indijskog potkontinenta te je najmnogoljudnija država na svijetu od 2023., s više od milijardu stanovnika, koji govore više od stotinu različitih jezika.
Novi!!: Narodna nošnja i Indija · Vidi više »
Izrael
Izrael (heb. יִשְׂרָאֵל, Medinat Jisra'el; arap. إسرائيل, Dawlât Isrā'īl), službeno Država Izrael, bliskoistočna je država smještena na jugoistočnoj obali Sredozemnog mora i sjevernoj obali Crvenog mora.
Novi!!: Narodna nošnja i Izrael · Vidi više »
Japan
Japan (日本, Nippon ili Nihon, službeno, 日本国 Nippon-koku ili Nihon-koku) je otočna država u istočnoj Aziji smještena na lancu otoka istočno od Azijskog kontinenta, na zapadnom rubu Pacifičkog oceana sjeverno od Istočnokineskog mora.
Novi!!: Narodna nošnja i Japan · Vidi više »
Kambodža
Stupa u Phnom Penhu Kraljevina Kambodža je država u jugoistočnoj Aziji. Na jugozapadu izlazi na Tajlandski zaljev, dio Južnog kineskog mora i Tihog oceana. Graniči na zapadu i sjeveru s Tajlandom, na sjeveru s Laosom te na istoku i jugu s Vijetnamom. Zastava Kambodže je jedina zastava na svijetu na kojoj se nalazi građevina (Angkor Wat).
Novi!!: Narodna nošnja i Kambodža · Vidi više »
Kimono
Žena u kimonu Kimono (jap: "stvar koja se nosi") je tradicionalni japanski odjevni predmet.
Novi!!: Narodna nošnja i Kimono · Vidi više »
Kina
Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.
Novi!!: Narodna nošnja i Kina · Vidi više »
Košulja
Košulja Košulja je odjevni predmet.
Novi!!: Narodna nošnja i Košulja · Vidi više »
Koreja
Položaj Koreje Koreja (korejski:Daehan 대한(McCune-Reischauer),Choseon 조선(Revidirana romanizacija korejskog).
Novi!!: Narodna nošnja i Koreja · Vidi više »
Kultura
Kultura je cjelokupno društveno naslijeđe neke grupe ljudi, to jest naučeni obrasci mišljenja, osjećanja i djelovanja neke grupe, zajednice ili društva, kao i izrazi tih obrazaca u materijalnim objektima.
Novi!!: Narodna nošnja i Kultura · Vidi više »
Laponija
Laponija (Lappland, Lappi, Sápmi, Sameland, i Saamiland), je naziv za kulturnu regiju koju tradicionalno naseljava narod Saami.
Novi!!: Narodna nošnja i Laponija · Vidi više »
Mjanmar
Mjanmar, Mijanmar, Mianmar drugim imenima Burma, Mjanma, Mianma, službeno Republika Unija Mjanmar je država u jugoistočnoj Aziji na obalama Bengalskog zaljeva i Andamanskog mora (dijelova Indijskog oceana).
Novi!!: Narodna nošnja i Mjanmar · Vidi više »
Nepal
Nepal (nep. नेपालb), službeno: Savezna Demokratska Republika Nepal (nep. सङ्घीय लोकतान्त्रिक गणतन्त्र नेपाल, Saṅghīya Lokatāntrika Gaṇatantra Nepāla), neobalna država u južnoj Aziji.
Novi!!: Narodna nošnja i Nepal · Vidi više »
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Novi!!: Narodna nošnja i Nizozemska · Vidi više »
Obrt
Kovač Bačvar Obrt je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti u skladu sa Zakonom.
Novi!!: Narodna nošnja i Obrt · Vidi više »
Odjeća
Narodna nošnja Odjeća se sastoji od odjevnih predmeta namijenjenih zaštiti čovjekovog tijela od klimatskih i drugih vanjskih utjecaja.
Novi!!: Narodna nošnja i Odjeća · Vidi više »
Peru
Machu Picchu Peru (španjolski Perú) je država u zapadnom dijelu Južne Amerike koja graniči s Ekvadorom na sjeverozapadu, Kolumbijom na sjeveru, Brazilom na istoku, Bolivijom na istoku i jugu, Čileom na jugu, i s Tihim oceanom na zapadu.
Novi!!: Narodna nošnja i Peru · Vidi više »
Sari (grad)
Sari (perz. ساری; /sārī/) je grad u Iranu i sjedište sjeverne pokrajine Mazandaran.
Novi!!: Narodna nošnja i Sari (grad) · Vidi više »
Skupina
Skupina može označavati (popis nije potpun).
Novi!!: Narodna nošnja i Skupina · Vidi više »
Suknja
Duga suknja Suknja je odjevni predmet, tj.
Novi!!: Narodna nošnja i Suknja · Vidi više »
Tradicija
Njega stare tradicije na selu Tradicija je prije svega usmena predaja znanja, vještina, načina ponašanja i običaja unutar jedne kulture ili skupine ljudi.
Novi!!: Narodna nošnja i Tradicija · Vidi više »
Vijetnam
Vijetnam, službeno Socijalistička Republika Vijetnam je država u jugoistočnoj Aziji na obali Južnog kineskog mora i Tajlandskog zaljeva.
Novi!!: Narodna nošnja i Vijetnam · Vidi više »
Zemljopisno područje
Jedan od prikaza hrvatskih pokrajina (krajeva/makroregija):Središnja Hrvatska, Istočna Hrvatska, Planinska Hrvatska, Sjeverna hrvatska obala, Južna hrvatska obala. Zemljopisno područje ili zemljopisna regija (od engleskog izraza geographical region ili talijanskog Regione) je naziv koji može označavati prirodno-zemljopisno područje (s obzirom na tlo, klimu, vegetaciju, ekologiju i dr.) ili društveno-zemljopisno područje (s obzirom na gospodarstvo, naselja, stanovništvo...). Naziv se najčešće koristi za područje koje je manje-više jasno razgraničeno svojim prirodnim obilježjima (granice koje mogu biti rijeke, planine,...) i koje ima posebnosti vezane s kulturom ili poviješću određenog kraja.
Novi!!: Narodna nošnja i Zemljopisno područje · Vidi više »
