Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Naturalizam (filozofija)

Indeks Naturalizam (filozofija)

Naturalizam (njem. Naturalismus, od franc. naturalisme, prema lat. naturalis: prirodan), filozofska koncepcija po kojoj je priroda osnova i bit svega, jedini pravi realitet i ništa izvan njega ne postoji; ideja ili vjerovanje da na svijetu djeluju jedino prirodni zakoni (fizički zakoni) i sile, nasuprot onim supranaturalnim ili spiritualnim; Pristaše naturalizma (naturalisti) tvrde da prirodni zakoni vladaju i upravljaju strukturom i ponašanjem prirodnog univerzuma i da je promjena univerzuma u svakom trenutku produkt ovih zakona.

20 odnosi: Alfred North Whitehead, Bitak, Božanstvo, Duh, Duh (prikaza), Empirizam, Energija, Filozofija, Francuski jezik, Koncepcija, Latinski jezik, Masa, Materijalizam, Metafizički naturalizam, Njemački jezik, Panteizam, Platonizam, Priroda, Svemir, Teizam.

Alfred North Whitehead

Alfred North Whitehead (Ramsgate, 15. veljače 1861. – Cambridge, 30. prosinca 1947.), britansko-američki filozof, fizičar i matematičar.

Novi!!: Naturalizam (filozofija) i Alfred North Whitehead · Vidi više »

Bitak

Bitak, kao filozofski pojam (grč. το ον - to on, particip glagola 'biti'), označuje sve ono što jest, što je izvan ništa.

Novi!!: Naturalizam (filozofija) i Bitak · Vidi više »

Božanstvo

Božanstvo je naziv za natprirodno besmrtno biće koje se može smatrati svetim,ili božanstvenim, štovanim i vrlo često nazivanim Bogom (ili bogom).

Novi!!: Naturalizam (filozofija) i Božanstvo · Vidi više »

Duh

Duh (od staroslavenskog duhǫ od korijena dǫh- koji označava funkciju disanja) kao pojam ima više značenja.

Novi!!: Naturalizam (filozofija) i Duh · Vidi više »

Duh (prikaza)

Macbethu se prikazuje lik duha, slika Théodorea Chassériaua, 19. st. Duh (prikaza, priviđenje, avet, sablast, utvara) u pučkom vjerovanju i znanstvenoj fantastici, bestjelesna prikaza umrle osobe, iz nekog razloga sputana i osuđena na ovozemaljsko prekogrobno bivstvovanje, bez mogućnosti da pronađe svoj mir.

Novi!!: Naturalizam (filozofija) i Duh (prikaza) · Vidi više »

Empirizam

Empirizam (grč. empeiría, »iskustvo«) je gnoseološki (teorija o spoznaji) pravac, koji zastupa stav da je iskustvo osnovni izvor spoznaje i da joj ono određuje domet, mogućnosti i granice.

Novi!!: Naturalizam (filozofija) i Empirizam · Vidi više »

Energija

toplinsku energiju. Nacionalnog parka Krka). Energija vjetra: Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i bila je najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. gibanju. Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru. Energija (grč. ἐνέργεıα: rad, učinak) je djelotvorna sila, životna djelatnost, odlučnost, odrješitost.

Novi!!: Naturalizam (filozofija) i Energija · Vidi više »

Filozofija

otrovnu kukutu. Filozofija ili mudroslovlje je znanost koja proučava načelne (principijalne), apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.

Novi!!: Naturalizam (filozofija) i Filozofija · Vidi više »

Francuski jezik

Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.

Novi!!: Naturalizam (filozofija) i Francuski jezik · Vidi više »

Koncepcija

Koncepcija (lat. concipere: opaziti, dokučiti, shvatiti, primiti, zamisliti) označava opsežnu kompilaciju ciljeva, strategija i mjera za provođenje većega i stoga strateški planiranoga projekta.

Novi!!: Naturalizam (filozofija) i Koncepcija · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.

Novi!!: Naturalizam (filozofija) i Latinski jezik · Vidi više »

Masa

pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Masa (lat. massa: tijesto  masa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015. Masa je mjera tromosti tijela. Tromost, ustrajnost ili inercija je svojstvo svakog tijela, po kojemu to tijelo ostaje u stanju mirovanja ako miruje, ili u stanju jednolikog gibanja po pravcu ako se giba, kao što je definirano u prvom Newtonovom zakonu gibanja. Osnovna mjerna jedinica mase je 1 kilogram. Masa tijela koje ima masu 1 kg jednaka je masi prautega, odnosno mjerna jedinica za masu - 1 kg izvedena je od mase pramjere (etalona) koji se čuva u Međunarodnom uredu za mjere i utege u Sevresu pokraj Pariza. Masu nekog tijela određuje se vaganjem - uspoređivanjem mase tijela s masom utega - tijela poznate mase. Ako vaga pokaže da su mase ovih tijela jednake (dođe do izjednačenja, kazaljka pokazuje na 0...) tada se zna da je masa tijela jednaka poznatoj masi utega. U svakodnevnom životu često se zamjenjuje s težinom, što je neispravno jer su to dvije različite fizikalne veličine. Masa je mjera tromosti tijela, dok je težina sila koja ovisi o gravitaciji; masa se mjeri vagom, a težina dinamometrom; masa se izražava u kilogramima, a težina u njutnima). Osim kao svojstvo tromosti (inercije), masa se pojavljuje u klasičnoj fizici kao izvor sile gravitacije, u skladu s Newtonovom zakonom gravitacije.

Novi!!: Naturalizam (filozofija) i Masa · Vidi više »

Materijalizam

U filozofiji, teorija materijalizma tvrdi da su sve stvari sastavljene od materijalnih tvari, i da su svi emergenti fenomeni (u koje pripada i fenomen svijesti) rezultat materijalnih svojstva i interakcija.

Novi!!: Naturalizam (filozofija) i Materijalizam · Vidi više »

Metafizički naturalizam

Metafizički ili ontološki naturalizam je naziv za svaki svjetonazor u kojem se svijet smatra predmetom jedinstvenog proučavanja koje uključuje prirodne nauke.

Novi!!: Naturalizam (filozofija) i Metafizički naturalizam · Vidi više »

Njemački jezik

Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.

Novi!!: Naturalizam (filozofija) i Njemački jezik · Vidi više »

Panteizam

Panteizam (grč. sav, svaki + bog) je ideja da je sve Bog, ili da su Bog i svemir jedno te isto.

Novi!!: Naturalizam (filozofija) i Panteizam · Vidi više »

Platonizam

Platonizam je Platonovo filozofsko učenje prema kojem postoje ideje kao metafizičke supstancije nastalo u Grčkoj u 4. stoljeću pr. Kr. ali se može smatrati i zasebnom školom nedaleko Atene.

Novi!!: Naturalizam (filozofija) i Platonizam · Vidi više »

Priroda

Hopetounski slapovi, Australija Zapadnoj Javi 1982. Priroda je, u najširem smislu, ekvivalent za prirodni, fizički ili materijalni svijet ili svemir.

Novi!!: Naturalizam (filozofija) i Priroda · Vidi više »

Svemir

Universum - C. Flammarion, drvorez, Pariz 1888. godine, Koloracija: Heikenwaelder Hugo, Beč 1998. Svemir je čitav svijet što nas okružuje: prostor, vrijeme, materija, energija, planeti, zvijezde, galaktike, intergalaktički prostor i sve iza toga.

Novi!!: Naturalizam (filozofija) i Svemir · Vidi više »

Teizam

Teizam (gr. θεός theós Bog) odnosi se u užem smislu na vjerovanje u postojanje Boga koji je stvoritelj svijeta i vlada nad svim.

Novi!!: Naturalizam (filozofija) i Teizam · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Filozofski naturalizam.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »