Brže od pregledniku!
57 odnosi: Anžuvinci, Šibenik, Šubići, Žigmund Luksemburški, Babonići, Bela IV., Brečevo, Domald, Drežnik, Frankapani, Gusići (plemstvo), Hrvati, Hrvatska, Imotski, Ivan Nelipčić, Ivaniš Nelipčić, Kamičak (utvrda nad Krkom), Klis, Knez, Knin, Konstantin Nelipčić, Kurjakovići, Ladislav Napuljski, Ludovik I. Anžuvinac, Matko Talovac, Mladen II. Šubić Bribirski, Nečven, Nelipac II. Nelipčić, Omiš, Ostrog, Plemstvo, Počitelj, Sinj, Skradin, Snačići, Srb, Stjepan II. Kotromanić, Talovci, Trogir, Unac, Vazal, Venecija, Vladislava Kurjaković, Zadar, 1244., 13. stoljeće, 1322., 1324., 1326., 1344., ..., 1345., 1358., 1372., 14. stoljeće, 1416., 1434., 1436.. Proširite indeks (7 više) »
Anžuvinci
Anžuvinci su francuska dinastija, mlađa loza francuske kraljevske dinastije Capet, osnovana u 14.stoljeću.
Novi!!: Nelipić i Anžuvinci · Vidi više »
Šibenik
Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.
Novi!!: Nelipić i Šibenik · Vidi više »
Šubići
Šubići, jedno od dvanaest starohrvatskih plemena i hrvatska velikaška obitelj proistekla iz plemenskog starješinskog ustroja.
Novi!!: Nelipić i Šubići · Vidi više »
Žigmund Luksemburški
Žigmund poznat još i kao Sigismund Luksemburški (Nürnberg, 14. veljače 1368. – Znojmo, 9. prosinca 1437.) je bio rimsko-njemački car, hrvatsko-ugarski i češki kralj.
Novi!!: Nelipić i Žigmund Luksemburški · Vidi više »
Babonići
Babonići (Babonegi, Babonezići) su hrvatska velikaška obitelj koja se u izvorima javlja krajem 12. stoljeća.
Novi!!: Nelipić i Babonići · Vidi više »
Bela IV.
Bela IV. (mađ. IV. Béla) (Komoransko-ostrogonska županija, Mađarska, 29. studenoga 1206. – kraj Budima, 3. svibnja 1270.), hrvatsko-ugarski kralj (1235. – 1270.) iz dinastije Arpadovića.
Novi!!: Nelipić i Bela IV. · Vidi više »
Brečevo
Brečevo je bio utvrđeni srednjovjekovni grad iz kojeg se kontrolirao istočni dio Petrova polja.
Novi!!: Nelipić i Brečevo · Vidi više »
Domald
Domald (o. 1160. – o. 1243.), knez, najmoćniji hrvatski velikaš prve trećine 13. stoljeća, podrijetlom od roda Snačića.
Novi!!: Nelipić i Domald · Vidi više »
Drežnik
Pokladna sekcija "Didovi" na karnevalu u Dramalju Drežnik je naseljeno mjesto u Republici Hrvatskoj u općini Rešetari u Brodsko-posavskoj županiji.
Novi!!: Nelipić i Drežnik · Vidi više »
Frankapani
Frankapani ili Frankopani, u stranim izvorima Frangipani, stara hrvatska velikaška obitelj, izvorno poznata pod nazivom knezovi Krčki.
Novi!!: Nelipić i Frankapani · Vidi više »
Gusići (plemstvo)
Gusići, prema nekim izvorima Gušići (lat. de generatione Gussichorum, de genere Gusich, de genere Gussich, de genere Gussichorum, de genere Gussithorum, Gusich, Gussich, Gwzych, natione Gussikiorum) su jedno od dvanaest starohrvatskih plemena, čiji su starješine imali značajnu ulogu u srednjovjekovnoj hrvatskoj državi, spadajući među one povlaštene koji su imali pravo birati kralja.
Novi!!: Nelipić i Gusići (plemstvo) · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Nelipić i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Nelipić i Hrvatska · Vidi više »
Imotski
Imotski je grad u južnoj Hrvatskoj, nedaleko granice s Bosnom i Hercegovinom.
Novi!!: Nelipić i Imotski · Vidi više »
Ivan Nelipčić
Ivan Nelipčić Cetinski (lat. Johannes Nelipcich) († 1378./79.), hrvatski velikaš, cetinski i humski knez, podrijetlom iz velikaške obitelji Nelipić (Nelipčić).
Novi!!: Nelipić i Ivan Nelipčić · Vidi više »
Ivaniš Nelipčić
Ivaniš Nelipčić Cetinski († 1434.), hrvatski velikaš, cetinski i omiški knez i hrvatsko-dalmatinski ban.
Novi!!: Nelipić i Ivaniš Nelipčić · Vidi više »
Kamičak (utvrda nad Krkom)
Tvrđava Kamičak (lat. Kamichech, Kamichack, Kamichach, Camichach), u narodu poznata i kao Utješinovića grad, je srednjovjekovna utvrda smještena na nepristupačnoj litici na lijevoj obali rijeke Krke u tjesnacu između Roškog slapa i Visovačkog jezera.
Novi!!: Nelipić i Kamičak (utvrda nad Krkom) · Vidi više »
Klis
JI strana tvrđave; u pozadini se vidi vijadukt splitske cestovne zaobilaznice Klis je naselje i općina u Splitskom zaleđu.
Novi!!: Nelipić i Klis · Vidi više »
Knez
Kip kneza Branimira u Ninu Knez ili kneginja (starosl. кънѩѕь) naslov je koji se davao pripadnicima plemstva, a u raznim je povijesnim razdobljima i u raznim krajevima imao različito značenje.
Novi!!: Nelipić i Knez · Vidi više »
Knin
Knin je grad u Hrvatskoj, u Šibensko-kninskoj županiji.
Novi!!: Nelipić i Knin · Vidi više »
Konstantin Nelipčić
Konstantin Nelipčić († o. 1347.), hrvatski velikaš podrijetlom iz velikaške obitelji Nelipić (Nelipčić).
Novi!!: Nelipić i Konstantin Nelipčić · Vidi više »
Kurjakovići
Kurjakovići Krbavski (de Coriach, de Curiaco, Curiacovich), hrvatska velikaška obitelj iz roda Gusića, koja je od početka 14. stoljeća držala Krbavsku župu i nosila titulu knezova Krbavskih (comes Corbavie).
Novi!!: Nelipić i Kurjakovići · Vidi više »
Ladislav Napuljski
Portret Ladislava Napuljskog (1377-1414) Zadru 1403. godine Grb Ladislava kao titularnog kralja Ugarske, titularnog kralja Jeruzalema, i kralja Napulja Ladislav Napuljski (11. veljače 1377. – 6. kolovoza 1414.) je bio napuljski i titularni ugarsko-hrvatski kralj.
Novi!!: Nelipić i Ladislav Napuljski · Vidi više »
Ludovik I. Anžuvinac
Grb Ludovika I. Anžuvinskog Zadru. website.
Novi!!: Nelipić i Ludovik I. Anžuvinac · Vidi više »
Matko Talovac
Matko Talovac († 1445.), hrvatski i slavonski ban.
Novi!!: Nelipić i Matko Talovac · Vidi više »
Mladen II. Šubić Bribirski
Mladen/Mladin II.
Novi!!: Nelipić i Mladen II. Šubić Bribirski · Vidi više »
Nečven
Nečven grad ili Nečven kula (lat. Nechwen), hrvatska srednjovjekovna utvrda smještena na zapadnoj strani Promine, na rubu strmih litica na lijevoj strani rijeke Krke.
Novi!!: Nelipić i Nečven · Vidi više »
Nelipac II. Nelipčić
Nelipac II.
Novi!!: Nelipić i Nelipac II. Nelipčić · Vidi više »
Omiš
Omiš je grad u Hrvatskoj, koji se nalazi u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Nelipić i Omiš · Vidi više »
Ostrog
*Ostrog (Kaštel Lukšić).
Novi!!: Nelipić i Ostrog · Vidi više »
Plemstvo
Dvorac Trakošćan, rezidencija hrvatske plemićke obitelji Drašković Viteški oklopi, Dvorac Trakošćan Plemstvo označava poseban društveni sloj.
Novi!!: Nelipić i Plemstvo · Vidi više »
Počitelj
* Počitelj (Gospić), Hrvatska.
Novi!!: Nelipić i Počitelj · Vidi više »
Sinj
Sinj je grad u Hrvatskoj u sastavu Splitsko-dalmatinske županije.
Novi!!: Nelipić i Sinj · Vidi više »
Skradin
Skradin je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Nelipić i Skradin · Vidi više »
Snačići
Snačići (Svačići, Svadčići), hrvatski plemićki rod koji se spominje u Pacti conventi kao dio saveza "dvanaest plemena Kraljevine Hrvatske".
Novi!!: Nelipić i Snačići · Vidi više »
Srb
Srb je naselje u planinskom dijelu Hrvatske smješteno u jugoistočnom dijelu Like.
Novi!!: Nelipić i Srb · Vidi više »
Stjepan II. Kotromanić
Stjepan II.
Novi!!: Nelipić i Stjepan II. Kotromanić · Vidi više »
Talovci
Talovci (lat. de Thallowcz, mađ. Tallóczi), hrvatska velikaška obitelj, vjerojatno podrijetlom s otoka Korčule.
Novi!!: Nelipić i Talovci · Vidi više »
Trogir
Panorama Riva Tvrđava Kamerlengo Trogir (grčki: Tragurion, latinski: Tragurium, talijanski: Traù) grad je u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Nelipić i Trogir · Vidi više »
Unac
Unac je rijeka u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, desna pritoka rijeke Une.
Novi!!: Nelipić i Unac · Vidi više »
Vazal
'''Vazal priseže na odanost svom gospodaru''' Vazal ili lenski gospodar bio je srednjovjekovni plemić i feudalac koji se nalazio u dvostrano obvezujućem odnosu sa svojim nadređenim lenskim gospodarem i feudalcem.
Novi!!: Nelipić i Vazal · Vidi više »
Venecija
Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).
Novi!!: Nelipić i Venecija · Vidi više »
Vladislava Kurjaković
Vladislava Kurjaković Nelipčić, zvana i Vjekoslava (?, oko 1303. – ?, iza 1346.), hrvatska kneginja iz obitelji Kurjaković, kninska kneginja i supruga kneza Nelipca II. Nelipčića Cetinskog.
Novi!!: Nelipić i Vladislava Kurjaković · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Nelipić i Zadar · Vidi više »
1244.
Bez opisa.
Novi!!: Nelipić i 1244. · Vidi više »
13. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Nelipić i 13. stoljeće · Vidi više »
1322.
Bez opisa.
Novi!!: Nelipić i 1322. · Vidi više »
1324.
Bez opisa.
Novi!!: Nelipić i 1324. · Vidi više »
1326.
Bez opisa.
Novi!!: Nelipić i 1326. · Vidi više »
1344.
Bez opisa.
Novi!!: Nelipić i 1344. · Vidi više »
1345.
Bez opisa.
Novi!!: Nelipić i 1345. · Vidi više »
1358.
Bez opisa.
Novi!!: Nelipić i 1358. · Vidi više »
1372.
Bez opisa.
Novi!!: Nelipić i 1372. · Vidi više »
14. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Nelipić i 14. stoljeće · Vidi više »
1416.
Bez opisa.
Novi!!: Nelipić i 1416. · Vidi više »
1434.
Bez opisa.
Novi!!: Nelipić i 1434. · Vidi više »
1436.
Bez opisa.
Novi!!: Nelipić i 1436. · Vidi više »
